Printable View
Ne može škola odlučivati je li vjeronauk izborni predmet ili ne - on je izborni i svuda mora postojati ta mogućnost izbora. Roditelji bi trebali postupati po vlastitom izboru. Nekad mi se čini da roditelji unaprijed podliježu nekakvom možda i zamišljenom pritisku.
u mojoj školi dosta djece ne ide na vjeronauk,jedno 5,6 po razredu.......
djeca su ili na hodniku ili u knjižnici ako radi,a oni koji stanuju blizu odu kući-uz odobrenje roditelja.............
uglavnom njima ne smeta slobodan sat,dapače...igraju se s autićima,ili sa sličicama,neki uče....
ovi od 1-4 koji nemaju vjeronauk su sa svojom učiteljicom,u šetnji ili nešto vježbaju itd
Izborni je tako da ako ga jednom izabereš ne možeš ga se više riješiti :roll: bar ne bez velikih pregovaranja.
Daniela sad sigurno ne dajemo na vjeronauk (ako mu nešto i natovarim osim obične nastave, to će biti engleski koji ga počinje zanimati - osim toga zamislite cirkuse djeteta s adhd-om po crkvi....), a za Luku ćemo vidjeti, ali vjerojatno isto ne - meni je u cijeloj priči totalna koma da nedjelje trošimo u crkvi umjesto u prirodi, a da ne pričam o dodatnim dolascima pred pričest. Mislim inače baš ne idemo, samo vjenčanja, krštenja i zadušnice.
Muz je ateist, ja definitivno ne pripadam ni jednoj institucionaliziranoj vjeri, a jesam vjernik, na neki nacin.
Iako puno puta popustim u stvarima koje mi nisu jako vazne, samo da se Ema ne bi osjecala lose izopcena iz grupe, ovo mi je prevazno pitanje i vec sad smo oslucili da Ema nece ici na vjeronauk. S malom olakotnom okolnoscu sto ja radim u svojoj firmi i moci cu u najvecem broju slucajeva organizirati da joj ispunim vrijeme kad drugi imaju vjeronauk, ukoliko to bude sat u sred dana.
BTW, mi smo vec jako puno pricale o svim vjerama i ona je trenutno samoinicijativno deklarirana kao Budistica. :lol:
Kod nas (u Srbiji) postoji alternativa. U vreme kad je veronauka, deca koja se nisu odlucila za taj predmet imaju gradjansko vaspitanje koje im drzi uciteljica. Casovi su regularno u vreme nastave.
:lol:Citiraj:
Mukica prvotno napisa
Ja nisam bila prisutna u školi taj dan kad se rješavalo pitanje vjeronauka, tako da sam sad ostala paf. Na dan upisa nikako nisam mogla ići pa je išao MM, a on je veliki vjernik kao i cijela njegova obitelj tako da mi je jasno šta je zaokružio.
Nije mi bilo ni na kraj pameti da će to biti u upitniku, jer bi prije bilo kakvog zaokruživanja imala ozbiljan razgovor sa Lukom i MM (ali još uvijek nije kasno). Generalno nemam ništa protiv vjeronauka, mislim da tu ne može ništa loše naučiti kao ni u crkvi, ali ja baš i nisam oličenje vjernika koji ide na mise svaku nedelju i kojem je crkva nešto sveto u životu za razliku od MM koji bi išao svaku nedelju u crkvu, (ali od kad je samnom to se vrlo prorijedilo :P ).
Što se tiče vjeronauka kao izbornog predmeta u školi sam protiv, jer mislim da bi se ti sati mogli puno pametnije iskoristiti za učenje jezika, informatike ili nečeg drugog, a vjeronauk bi trebao biti tamo gdje mu je i mjesto U CRKVI. Pa tko voli nek izvoli.
Ja nemam školsko dijete, ali sam čula od frendica čija djeca idu na vjeronauk da su knjige jako upitne. Navodno su neki testovi u najmanju ruku čudni... Došlo dijete zbunjeno zašto sam dobio tri, a sve mičje točno? Pa ispalo da je na pitanje da li bi pustio djecu iz drugog kvarta da se igraju u tvom parkiću ili bi ih potjerao, odgovor potjerati :shock: . To mi vuče na neke međunacionalne aluzije, a TO mi se nimalo ne sviđa.
mislim da je vjeri mjesto u crkvi.i u doba socijalizma su gotovo svi iz mog razreda i skole isli u crkvu na vjeronauk. Ne vidim zasto bi se to moralo mijenjati! No u nasoj skoli svi ucenici pohadjaju vjeronauk, pa tako i nase dijete. (Mi ne idemo u crkvu, ja ne idem na vjencanja.) Linija manjeg otpora...
ima li koje splitsko dijete koje ne ide na skolski vjeronauk? a i gdje bih s djetetom u to vrijeme pauze s djetetom?
U svakom slucaju- 5 sati nastave dnevno je previse za prvasice. Presretna sam sto su ukinuli 1 sat hrvatskog i 1 sat matematike u tjednu. No 5 sati nastave dnevno ostaje!
:shock: A jesi li ti to provjerila?Citiraj:
ina prvotno napisa
Nas nisu nista pitali na upisu,mislim da to dodje kasnije.Iskreno ,da se mene pita ja ga upisivala na vjeronauk ne bih,no imali smo "srecu" pa nam je dopala jedna od dviju teta u vrticu (zadnja godina) totalno vjernicki nastrojena...Nitko nas roditelje pitao nije,ali moj sin je svaki dan dolazio doma sa novom pjesmicom o Bogu, Isusu,grijesima,i tome slicnom...Neki dan im je ulovila slicice nogometasa i isparala je jer "su one vrazje djelo i kroz njih sotona govori" :? .
Nemam se snage svadjati i boriti,pa sam jednostavno malcu objasnila da je teta malo bolesna i da joj taj dan nije bilo dobro. Znam da nije fer prema ostalim generacijama,ali neka se bore s njom kako znaju.Mi smo utekli na vrijeme.
Ovo je malo nezgodna sredina i vecina djece ce upisati vjeronauk (s tim da je ponudjena i islamska vjeroispovjed),tako da vjerujem da ce i moje malo pametno uz ekipu.
No,da se razumijemo,nama su rekli da se sa vjeronauka moze djete ispisati na kraju svake godine,ali uz pismeni zahtjev roditelja ,koji se urucuje vjeroucitelju ,ravnateljici i uciteljici (uz neki dobar adekvatan razlog). 8)
Tako da nista nije konacno!
A i uciteljicu mozemo birati :D
Učenici prvih i petih razreda osnovne škole, koji u jesen ulaze u program Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, i mimo vjeronauka će na satima hrvatskog jezika i prirode učiti religijske činjenice, postavke i običaje, a količina takvih nastavnih materijala ovisit će o tome za koji će se udžbenik odlučiti pojedini nastavnik, piše Glas Istre.
Tako će, naprimjer, prvašići koji prirodu budu učili prema udžbeniku Priroda, društvo i ja (B. Marjanović, S. Božić) za Božić izrađivati čestitku, a za Uskrs bojiti prigodnu sličicu, dok će dobar dio prvoškolaca prema udžbeniku Korak u svijet (Bastalić, Bedeković, Peko) raspredati o značenju najvećih kršćanskih blagdana i o tome u čijoj se obitelji što slavi.
Religijskih sadržaja nisu pošteđene ni čitanke. Tako će prvašići koji hrvatski jezik budu savladavali prema početnici Prvi koraci (Bežen - Budinski) slovo "c" vježbati na rečenici "Crkva je velika", a nešto kasnije morat će napisati – svoju molitvu Bogu?!
Sličnih primjera ima i u HNOS-ovim udžbenicima za peti razred. U Hrvatskoj čitanci za peti razred (Bežen – Jambrec) zastupljen je niz tekstova religijskog sadržaja, nakon čega se, naprimjer, od učenika traži da napišu sastavak Isusovo djetinjstvo, a pritom se moraju koristiti pričama iz Biblije prepričanim za djecu.
Bog je zastupljen čak i u poglavlju nazvanom Krajolici u godišnja doba, i to putem istoimene pjesme Zvonimira Baloga, uz koju se djeci postavljaju pitanja kao "Jesi li razmišljao/razmišljala kako je nastala priroda oko nas", a od njih se traži da izdvoje stih najbliži svom doživljavanju Boga. (Iskonportal)
vjeru svoditi na školske predmete - može samo totalni #@?&%... grrr... :x
i kakvo pravo izbora onda imaju djeca koja nisu odgojena u tom duhu? djeca drugih vjera???? zašto nema ničega o npr. muhamedu, budi...
btw - možda nekog zanima:
još uvijek važeći pravilnik o načinu praćenja i ocjenjivanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, članak 11:
ocjena iz likovne, glazbene, tjelesne i zdravstvene kulture, etike, VJERONAUKA te izbornih i fakultativnih predmeta mora biti poticaj u osobnom razvoju učenika na tom polju, a u postupcima provjeravanja i ocjenjivanju, moraju se POŠTOVATI UČENIKOVE SPOSOBNOSTI I MOGUĆNOSTI.
zato moj mali ima nekoliko jedinica iz vjeronauka jer je zaboravio napisati zadaću :roll:
a zadaća je npr. zalijepiti komad papira u bilježnicu :?
ajme Anki, niste jedini,. samo kaj to ljepljenje slicica u teku vrijedi za engleski kod nas (izgleda da ce zavrsna ocjena iz eng. biti 4 zbog previse nedovrsenih zadataka i ruzno pofarbanih slika!
Sto se vjeronauka tice, moj sin nije pofarbao nekoliko slika iz vjezbenice (makar je upisivao sto je trebao od rijeci), pa su na tim stranicama komentari tipa "nedovrsen zadatak". Kako je to bilo uglavnom u prvom polugodistu sam mu dala upute nek si ih sve pofarba kako god hoce i zna (pred kraj drugog polugodista), izgled je najmanje vazan, bitno da pofarba (moje dijete inace ne voli farbanje slika, to odbija raditi od kad je prakticki prvi put primio bojicu u ruku kao mali gegavac u pelenama...). Tak da za ovo polugodiste je mali gospon dobio zavrsnu ocjenu 5 iz vjezbenice makar su SVE slike pofarbane s jednom jedinom bojom sa simbolicnim sprckama boje po stranicama (ajme na sta to lici!!!!). :P
a sto se tice ispita, cini mi se da je ove godine kao prvas imao samo jedan ispit iz vjeronauka - recitirati Oce Nas, nista drugo. Ova nasa vjerouciteljica izgleda kao da je jedna od blazih i simpaticnijih, nek tak samo ostane!
Citiraj:
sorciere prvotno napisa
Posve mi je nejasno zasto je nastava iz "kultura" nesto sto se ne bi moglo ocjenjivati. Pa svtko moze nauciti koliko npr. vrsta nota postoji ili sto je desetoboj ili koje se boje nalaze u dugi(kako se onda moze dati ocjenu iz sastavka iz hrvatskog?) Osim toga , postavljene su neke norme koje bi svako dijete bez problema uz minimalan trudd trebalo moci savladati."Bratec Martin "doista ne zahtjeva od svkog djeteta da bude Makso Mrvica. A i trebaju li svi iz svakog predmeta imati odlican?.Cisto podcjenjivanje predmeta koji nose "kultura" u svom opisu!
No vjeronauk nije znanost ,a i ne bi ga se smjelo trpati zajedno s kulturama .Moj sin ide u vrtic kroz koji se vjera provlaci sasvim prirodno i nenasilno i citamo bibliju kad on to zazeli. moje dijete zna da su to samo price ("Mama, zasto Izraelci smiju rusiti tudji grad , a druge ljude Bog kazni kad sruse izraelcima?Ako je Bog dobar , kako moze reci nekome da ubije svog sina?"... A da ne govorim o sukobu Biblije i djecje enciklopedije. Pa nece mu valjda netko u prvom osnovne reci da je prvo stvoren covjek i da je Planet stvoren onako kako pise u Bibliji?! Iako ima politicara koji u to vjeruju...)
nuna, postoje djeca kojoj ne leže crtanje / glazba / tjelesni... itd... ali se MAKSIMALNO TRUDE da savladaju gradivo.
ovdje nitko ne govori da im treba pokloniti ocjenu, ali ih definitivno treba nagraditi za trud.
dakle - ako treba pobojati sličicu iz vjeronauka - onda i jedna boja prolazi - jer se dijete POTRUDILO da to napravi. ako treba napraviti zgrčku ili razmnošku, a dijete je fizički u nemogućnosti - treba nagraditi trud da to pokuša napraviti (makar i ne sličilo nečem)... itd...
zadaće tipa "prepišite stranicu A4 sitnog teksta" ' iz vjeronauka - nisam dozvoljavala. zvala sam vjeroučitelja, i rekla da su naša djeca naučila pisati u prvom osnovne, a da u petom razredu može provjeravati znanje, a ne pisanje. i točka.
Molim vas, ne raspravljajte o vjeronauku kao takvom, ovo nije mjesto za to!
Upozorila sam vas već da se držite teme, ne razvijajte diskusiju o sadržaju Biblije. Topic je otvoren na temu da li ste svoju djecu upisali na vjeronauk ili ne, i ako nemate što napisati o temi, molim vas, ne javljajte se na topic i ne potpirujte!
minnie, u potpunosti se slažem s tobom da ne treba raspravljati o sadržaju vjeronauka i biblije.
s druge strane - način ocjenjivanja jedan je od faktora koji se treba uzeti u obzir prilikom odabira bilo kojeg izbornog predmeta, dakle i vjeronauka. mislim da je dobro iznijeti i različita iskustva o "tehničkom" dijelu izvođenja nastave, kako bi mame prvašića imale ideju s čim se eventualno mogu sresti.
naime, u našem slučaju prepisivanje, u nečijem bojanje vježbenica, u trećem pisanje testova, itd... - mogu dati ideju o tome na kakav način se radi na vjeronauku.
ja sam npr. smatrala da će to biti razgovori o raznim religijama, s naglaskom na katoličku - u smislu pojašnjavanja biblije, učenja o blagdanima, učenja o blagdanima koje slave naši susjedi i prijatelji. ispostavilo se da sam imala potpuno krivu percepciju o tome. a nisam imala s kim razgovarati, i prikupiti informacije.
vjera je nešto ozbiljno. u krajnjem slučaju - nečiji način života. na žalost - vjera se počela poistovjećivati s polaženjem školskog vjeronauka, shvaćati kao ispunjavanje "uvjeta" za pričest i krizmu, i skupljanje poklona prigodom tih događanja. a to je prestrašno.
Apsolutno. I upravo zato roditelji koji nisu vjernici ne bi trebali upisivati svoju djecu na vjeronauk. Situacija nije idealna, s obzirom na to da je vjeronauk pretvoren u školski predmet, ali ipak postoji mogućnost izbora i mislim da bi prilikom tog izbora glavni kriterij trebalo biti želiš li odgajati dijete u vjeri ili ne. Za one koji to žele, školski vjeronauk je nekakva javna potpora njihovog odgoja i dopuna onoga što dijete uči kod kuće i u crkvi, a za one koji to ne žele je samo tlaka. Ali ta tlaka je neobavezna, a obavezu djeci stvaraju sami roditelji svojom odlukom.Citiraj:
sorciere prvotno napisa
zašto ne? po meni je osnovni problem to što se nije definiralo kako bi taj "školski vjeronauk" trebao izgledati. ja mislim da bi to trebao biti neki opći pregled vjera sa nekim osnovama iz svake - i onda bi ja dijete upisala na vjeronauk redi opće kulture. a ako netko želi odgajati dijete u vjeri, onda nek ga vodi u crkvu na vjeronauk.Citiraj:
Zdenka2 prvotno napisa
anki , u tome je problem :D !Citiraj:
anki prvotno napisa
nemam ja ništa protiv vjeronauka nego protiv načina provođenja i stavljanja u rang sa hrvatskim jezikom a tu ja osobno ne mogu ništa učiniti.
by the way , juče sam upisala d. u školu i zaokružila DA ( pao je takav dogovor s mm) , vidjeti ćemo što će nam ta odluka donijeti pa se slijedeće godine možda odlučimo za NE.
Ali program nije takav kako ti kažeš. Program se zna i on je rađen za svaku vjeru posebno, kao vjeronauk, a ne kao općekulturni predmet. I to što kažeš neka vjernici vode dijete u crkvu na vjeronauk isto ne stoji, jer u crkvi vjeronauka više nema. Postoje samo pripreme za sakramente. Vjeronauk postoji samo za studente. (To vrijedi za katoličku crkvu, ne znam za druge vjerske zajednice.)Citiraj:
anki prvotno napisa
Prema tome, vjernicima je jedina opcija vjeronauk u školi, kakav bio da bio. A to što sam napisala ne znači da bih stvarala nekakav ekskluzivni klub, naprotiv, što se mene tiče, neka sva djeca idu na vjeronauk. Ali me smeta, kao što sam već i napisala gore, kad roditelji upišu dijete na vjeronauk samo po inerciji, bez ikakvih pravih motiva, a onda počnu padati komentari koji znaju biti i neznalački i bez poštovanja prema tuđoj vjeri. Pri tome ne mislim na konstruktivnu kritiku koja je uvijek dobro došla.
Čini mi se da je razgovor o temi da li je vjeronauku mjesto u školi ili ne preopširan, a i pomalo bespredmetan jer je situacoja takva kakva je. Osim toga, predmet je izborni te ga onaj kome ne odgovara ne mora upisati. Moj Š. će svakako ići iako se mi nismo morali izjasniti pri upisu. Jedino čega se bojim je kakva će biti osoba koja će ga predavati, no bojim se da na to ne mogu utjecati..
ja sam danas bila u skoli i razgovarala s uciteljem koji ce biti idin ucitelj. kaze on da je vjeronauk izborni, da se u principu nude katolicki i islamski, ali da je potrebno valjda minimalno deset ucenika da bi se organizirala nastava. pitala sam sto ako se vjeronauk ne upise, rekao je da se za djecu koja nece imati vjeronauk organizira nesto drugo... nisam stigla u detalje sto, bilo mi je dovoljno da dijete nije prepusteno bas samo sebi. u toj skoli ne bi imalo kuda ni sto osim sjediti pred skolom ili u hodniku. to je podrucna skola s cetiri ucionice (za po jedan razred od prvog do cetvrtog), hodnikom, kuhinjom, minijaturnom zbornicom i sanitarnim cvorom... nista knjiznice ni kakvih drugih sadrzaja...
uglavnom, sutra ujutro idemo upisat idu (prije upisa, zbog nekih obiteljskih zavrzlama) pa cu pokusat saznat jos koji detalj.
to je točno. samo problem je ako je vjeronauk u sredini rasporeda, a nema organizirane aktivnosti za djecu koja ne pohađaju vjeronauk.Citiraj:
petrić prvotno napisa
moje mišljenje je da bi bilo dobro kada bi škola bila u mogućnosti ponuditi još neke izborne predmete.
naravno, sada je teško procijeniti koliko bi bilo zainteresiranih za neki drugi predmet jer ako samo dvoje, troje učenika ne ide na vjeronauk teško da se može nešto organizirati.
s druge strane kada bi djeci (roditeljima) bilo ponuđeno još nešto tko zna možda ne bi bilo ni toliko upisanih na vjeronauk.
pri upisu u prvi razred u školi u kojoj radim nekoliko roditelja je izjavilo da upisuju djecu na vjeronauk zbog toga što ne žele da im djeca to vrijeme provedu neorganizirano na hodniku.
Evo da i ja odgovorim na ovo tesko pitanje iz iskustva.
Moja kcerkica je bas zavrsila prvi razred. Strasno su me mucili odabiri oko upisa/neupisa na vjeronauk prosle godine i to samo zato sto se tako tesko uklopila godinu prije skole u vrtic, da mi je bilo grozno da bude izdvajana opet radi tog vjeronauka. Takoder sam se raspitala o uciteljici i pogledala knjigu iz vjeronauka i za PRVI RAZRED sam shvatila da cu prezivjeti.
Sad je dijete uhodano, skorz ok, cvrsta je, jaka, sigurna u sebe, ne boji se biti drugacija od drugih iako naravno zudi za drustvom i potvrdom (totalno drustven tip djeteta).
Ove godine cu je ispisati sa vjeronauka tako da nadalje vise nece ici. Nije bitno sto ce u tome biti jedina (iako su se mnogi roditelji bunili ipak su djecu upisali.. zato me to toliko i ljuti - cinjenica da vjeronauk ustvari NIJE IZBORNI PREDMET jer izborni predmet se ne potpisuje na 8 godina vec na jednu, a vjeronauk ne! i izborni se predmet ne stavljau u sredinu rasporeda) jer je sad sasvim drugacija nego prosle godine. Da je bila takva prosle godine, ne bi je upisala.
:::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Kako sam predstavnik njenog razreda bila sam na tim nekim okuplanjima i moram vam reci da su se roditelji visih razreda straaasno bunili radi vjeronauka! Ispalo je da djeca moraju ici gotovo svaki dan u crkvu pa i po vise sati petkom (a i vikendima), pa puno zadace iz vjeronauka itd.. a ostali bitni predmeti su tako ispastali sto je besmisleno!
Ja sam ove godine vjeronauk apsolutno zanemarila. Kako ne idemo u crkvu, ona nije znala molitve, niti najosnovije, a trebalo ih je nauciti napamet. I ja sam ih krenula citati da ih ucimo zajedno i na svakoj recenici sam znala totalno popi....
Od "meni grijesniku"... ma po cemu je moje dijete grijesnik, pa do "smrti nase" premorbidno zvuci i nije prilagodeno uzrastu do jos nekih detalja (ne sjecam se vise)... jednostavno nisam mogla. Rekla sam joj da to ne mora. Ona se jadna ipak uzrujala jer je dobila minus prosli put (MINUS ne dobijaju ni iz engleskog kad ne znaju, a iz nekakvog vjerojanuka ce mi diejte minus dobijat... grrr), pa me zamolila (kao d aje ona mama a ja dijete) da to naucimo jer mora pa nekako jesmo.. a bilo je cak i saljivo jer se smijala mojim grimasama dok sam molitve citala.
Ok. Sve smo to prezivjeli dok je bila ta jedna uciteljica. KAd je dosla druga sve je krenulo biti gore (pocevsi od minusa goreposmnutog), a kad mi je dijete doslo doma i pitalo me hoce li i ona u pakao ako to i to... tu sam opet popizdila (sad sam opet pa necu ni cenzurirati) i odlucila se na ispis od 2. razreda i to je konacno. Ona se u potpunosti slaze ionako. Nek napise u toj rupi zadacu pa ce imati vise vremena za igru i druge aktivnosti.
Grrrrr tema! Nemam nista protiv crkve niti vjeronauka, ali imam protiv NAMETANJA koje crkva vrsi.
Npr. za Valentinovo pretprosle godine su pripremili u skoli slavlje, dofurali razglas, sve uredili, organizirali muziku i sve.... ali to je vrijeme korizme i svecenik je zabranio to slavlje. Pa stvarno vise tko je u skolama ravnatelj? Zar svecenik? Ta vladavina me strasno smeta. I smeta me sto i drugima smeta a nitko nista po tom pitanju ne cini. Bilo bi dovoljno da svaki roditelj koji ustvari ne zeli da dijete ide na vjeronauk dijete ni ne upise, ali ljudi su opsjednuti primitivnom idejom "hrvatstva" i radi drugih upisuju djecu (ovo je zakljucak iz razgovora s drugim roditeljima)... cak stovise posebice to cine albanci i pravoslavci.... oni ne bi dijete ispisali sa vjeronauka ni pod razno.
Demokracija? Grohotom se nasmijah.
nas nitko nije pitao ni za vjeronauk ni za jezik... a vjerojatno smo i od rijetkih koji niti ne znaju u koju su skolu upisani :roll: ali u upitniku sam zaokruzila da zelimo boravak, pa eto, nadam se da idemo u boravak.
oko vjeronauka i ja imam velikih dilema. da je vjeronauk u crkvi (gdje mislim da mu je mjesto) ako bi zelio - dapace, neka ide, ali to mi je u skoli... :/
najvise se pjenim na argumente drugih roditelja koje sam pitala hoce li njihovo dijete ici "hoce, zato sto svi idu".
90% sam da ege nece ici, ali konacnu odluku cu donijeti kad bude neki roditeljski sastanak ili sl i kad cu se moci raspitati iz prve ruke o onome sto me zanima.
ali ovo je tako tocno.Citiraj:
egemama prvotno napisa
na nasem roditeljskom je vjerouciteljica rekla da je ove godine, kao i prijasnjih, oko 97% djece upisalo vjeronauk. na nas broj ucenika (60tak) to znaci da je uz ivara jos samo jedno dijete.
Da! I upravo zato sam ja htjela napraviti jedan mali upitnik koji bi postavljao pitanja tipa:Citiraj:
ivarica prvotno napisa
DA LI BI SVOJE DIJETE UPISALI NA VJERONAUK
1) - kada bi postojale alternativne aktivnosti za vrijeme sata i/ili satovi vjeronauka bili prvi ili zadnji sat u rasporedu?
2) - kao izborni predmet kada bi on bio IZVAN skole?
itd... itd...
Time bi ustvari pokazali koliko je slobode zaista u tom upisu i koliko su roditelji natjerani iz svojevrsnog straha ili ustvari prihvacanja necega kao obaveze a sto to ustvari ne bi smjelo biti.
Ono sto me sad brine kad ispisem svoju kcerkicu da nece valjda sjediti u razredu gdje se odrzava vjeronauk jer uopce ne zelim da slusa te gluposti!
Zamolit cu da bude u knjiznici ako je bas jedina.
Opaska: Ne zelim nikoga uvrijediti. Svaka religija ima prekrasne elemente.. ali to nisu grijeh, griznja savjesti, teorija o paklu itd itd... a to ne zelim da mi dijete slusa jer ona je cista, nevina, predivna i bezgrijesna kao i svako dijete!
iz narodnih novina o vjeronauku u 1. razredu.
mozda ce roditeljima sa dvojbama pomoci:
PROGRAM KATOLIČKOGA VJERONAUKA U OSNOVNOJ ŠKOLI
(Narodne novine br. 156/03)
VJERONAUČNI PROGRAM ZA PRVI RAZRED
O situaciji učenika prvoga vjeronaučnog godišta
Početak školskoga razdoblja vrijeme je u kojem dijete doživljava i ostvaruje važne promjene u navikama, načinu i stilu svojega osobnoga i društvenoga života. S polaskom u školu događa se radikalniji izlazak djeteta iz obiteljskoga kruga, iz subjektivno-fantazijskoga razdoblja djetinjstva ulazi se u objektivniji svijet stvarnosti koji ga okružuje kao i u svijet novih odnosa i obveza. Dijete sada u školi, u krugu vršnjaka i odraslih, počinje graditi temeljni osjećaj pripadnosti, sigurnosti, povjerenja prema drugima i Bogu, prema svijetu i životu općenito. Ono će morati promijeniti neke navike, puno novoga započeti, povezati, svladati i snaći se u novoj i zahtjevnoj sredini. Vjerski odgoj i vjeronauk prepoznaje i podrazumijeva ove probleme povezane s ulaskom u školu i daje ukupnom odgoju djeteta svoj specifičan prilog – religioznu i vjersku dimenziju odgoja.
Nastavni program prvoga vjeronaučnoga godišta posebnu pozornost posvećuje razvojno-psihološkom i vjerskoodgojnom statusu i potrebama djece u dobi između 7 i 9 godina. Pristup i ostvarenje njihovoga vjerskoga odgoja ima u vidu polazišnu situaciju djece ove dobi s obzirom na njihov psihofizički razvoj, napuštanje obiteljske sigurnosti i uvođenja u novu školsku zajednicu. U ovoj dobi dijete uspostavlja sve objektivniji i racionalniji odnos sa svijetom koji ga okružuje, snažnije se razvijaju percepcijske i kognitivne sposobnosti, mišljenje je sve logičnije ali ono nije apstraktno nego je konkretno, tj. dijete u ovoj dobi zaključuje na temelju doživljenoga iskustva u susretu s konkretnim stvarima, osobama i događajima. Ono sve više uočava uzročno-posljedične veze među činjenicama i događajima, povećava mu se preciznost slušanja i promatranja, iako još uvijek ne razlikuje potpuno subjektivno-fantazijski od vanjskoga i objektivnoga svijeta.
Djeca ove dobi izrazito su aktivna, još uvijek najbolje i najlakše uče putem igre te rado sudjeluju u različitim aktivnostima. Njihova je pažnja i koncentracija kratkotrajna te je zbog toga potrebna česta izmjena aktivnosti (različiti zadaci i metodički postupci) kako bi ih ponuđeni sadržaj zainteresirao i aktivirao. No treba imati na umu psihofizičku sposobnost djece ove dobi za spontano i stvaralačko izražavanje u govornom, likovnom i scenskom obliku te njihovu sposobnost otvaranja prema nadnaravnom na način imaginacijsko-simboličkog senzibiliteta, njihova čuđenja i divljenja pred tajnama svijeta i života.
Program prvoga vjeronaučnoga godišta vodi dijete iz obiteljskoga okruženja u svijet škole i pomaže mu da se, na temelju dotadašnjega iskustva, otvori drugima i s njima podijeli ta iskustva. Djetetu koje iz obiteljskoga iskustva i sigurnosti dolazi u neizvjesnost škole nastoji se ponuditi i posvijestiti prve informacije o Bogu i ljudima i odgajati u njemu temeljni stav povjerenja prema Bogu, prema sebi i ljudima, prema svijetu i životu. Otkrivajući Božju bezuvjetnu ljubav prema nama, djeca se uče, u svjetlu vjere, prihvaćati stvarnost i pozitivne životne navike, ona duhovno-kulturno rastu i sazrijevaju u kršćanskoj vjeri. U obradi vjeronaučnoga sadržaja vjeroučitelju pomažu metodički pristupi i postupci koji se usklađuju s dobi i s mogućnostima djeteta. Ono će kroz aktivno sudioništvo i igru, govorno izražavanje, pripovijedanje doživljaja i iskustva, crtanje, slikanje i pjevanje te druge metodičke oblike, prepoznati svoju životnu situaciju i na njoj graditi nove spoznaje. Program dijete potiče na aktivan i kreativan rad i sudioništvo u vjeronaučnoj nastavi i vodi ga k razmišljanju i prihvaćanju vjeronaučnih ciljeva, od meditativne poduke do poruke koju će s lakoćom na kraju vjeronauka ili uz domaći uradak prihvatiti. Program također približava djetetu temeljne i početne sadržaje stvarnosti religioznoga iskustva, govora i govora vjere, naročito biblijskoga iskustva i govora, koji je uvijek slikovit i životan. U radosti razumijevanja i spoznavanja vjere, djetetu pomažu zgode iz svagdašnjega života i iz biblijske Radosne vijesti. Program prvoga razreda pruža nužne temelje pouke u otkrivanju osobne spoznaje vjere i života. On vodi vjeroučitelja i učenike u postupno i jednostavno otkrivanje Božjih tajni i temeljnoj poruci prvoga vjeronaučnoga godišta - učimo ljubiti Boga i ljude. U skladu s tim, ovdje treba naglasiti potrebu da vjeroučitelj ovaj vjeronaučni program prihvati i ugradi u obzor iskustva i svjedočanstva svoje vlastite vjere, da bi mogao, na temelju stručnoga znanja, didaktičko-metodičkih kompetencija te poznavanja svojih vjeroučenika, vjeronaučne sadržaje prilagoditi različitim prilikama, uvjetima i potrebama učenika kao i ciljevima njihova vjerskoga odgoja.
Svrha vjeronaučne nastave prvoga godišta
Svrha katoličkoga vjeronauka prvoga vjeronaučnoga godišta kratko je upoznavanje učenika ove dobi sa središnjim i temeljnim činjenicama kršćanske vjere te prihvaćanje ljudskih i kršćanskih vrednota primjerenih njihovoj dobi, a ostvaruje se u ozračju religioznoga iskustva koji djeca nose iz svojih obitelji i društvenoga okruženja. Djeca se ove dobi susreću s prvom porukom vjere i radosne Isusove vijesti usmjerene ka promicanju njihova duhovnoga i moralnoga sazrijevanja, ulasku u širu zajednicu vršnjaka i razvijanju njihovih međusobnih odnosa u ozračju dobrote i uzajamnog pomaganja.
Opći ciljevi vjeronaučne nastave prvoga godišta
– Otkriti i upoznati važna pitanja o svojem životu i svijetu u djetinjoj dobi i promatrati ih u duhu vjere i kršćanske ponude
– Otkriti i upoznati da je Bog čudesno stvorio naš svijet i ljude kao veliku Božju obitelj
– Izgraditi svijest i stav vjere da nas Bog beskrajno ljubi, da nas prihvaća i ima povjerenja u nas
– Susresti i upoznati neke ključne događaje, osobe i činjenice povijesti spasenja u kojima se očituje Božja blizina i ljubav prema čovjeku
– U Isusu Kristu susresti i upoznati svojega Spasitelja i prijatelja svih ljudi
– Otkrivati bitna otajstva povijesti spasenja u povezanosti s proslavom tih događaja u životu u obitelji, školi, crkvenoj i široj društvenoj zajednici
– U zajednici vjernika otkriti snagu vjere i kršćanskoga života
– Početno upoznati i usvojiti neke jednostavne zahvalne molitve Bogu
– Produbiti i izgraditi stav temeljnoga povjerenja i ljubavi prema Bogu, prema sebi i drugima, kao i životu općenito
I. nastavna cjelina
NAŠI VJERONAUČNI SUSRETI
Posebni ciljevi
– Graditi pozitivna iskustva i stavove prema vjeronauku u školi
– Uspostaviti odnos povjerenja prema drugima
– Pitanja koja se obrađuju na vjeronauku doživjeti kao životno važna
– Privikavati se na zajednički rad i aktivno sudjelovanje u nastavi
– Upoznati značenje naziva »vjeronauk« i »vjeroučitelj«
– Razvijati osjetljivost i poštovanje prema pripadnicima drugih religija
Teme i osnovni sadržaji
1. Imam svoje ime i svoje mjesto
– Dolazim iz svoje obitelji
– Na vjeronauku upoznajemo jedni druge
– Svatko od nas ima svoje ime i svoje mjesto
– Otkrivamo nove stvari i dijelimo svoje doživljaje s drugima
2. Svi smo vrijedni poštovanja
– U školi imamo katolički vjeronauk
– Zajedno upoznajemo Boga i njegovu ljubav prema ljudima
– Učimo biti Isusovi učenici
– Oni koji nisu katolici imaju svoj vjeronauk
– Prihvaćamo drukčije od sebe jer smo svi vrijedni ljubavi i poštovanja
Prošireni sadržaji
– Povezanosti vjeroučitelja, učitelja i roditelja u školskom odgoju
– Učenička iskustva i pitanja iz života koja su povezana sa školom i vjeronaukom
Metodičke upute
– Igra predstavljanja (upoznavanja)
– Slušanje i govorno izražavanje iskustava iz obiteljskoga života
– Ritmička igra i pjevanje poznatih dječjih pjesmica
– Crtanje doživljaja i iskustava iz obiteljskoga i školskoga života
– Pripovijedanje doživljaja i iskustava
– Vjeroučiteljevo pripovijedanje
– Pokazivanje i promatranje odabranih slika ili umjetničkih reprodukcija
– Razgovor i tumačenje
Međupredmetne veze
– Hrvatski jezik i književnost: sposobnost razgovora, slušanje pjesama i priča
– Priroda i društvo: život i rad u školi; djelatnici u školi; život u obitelji i domu; članovi obitelji; obitelj i dom; briga za obitelj; učenik u prometu
Praćenje i vrednovanje
– Interes za vjeronaučne sadržaje i aktivnosti
– Motivacija i sudioništvo u vjeronaučnim aktivnostima
– Razumijevanje riječi »vjeronauk«, »vjeroučitelj« i »učitelj«
– Otvorenost i spremnost na poštovanje i suradnju s drugima
– Način izražavanja dojmova, doživljaja i iskustava
II. nastavna cjelina
OTKRIVAMO ZNAKOVE BOŽJE DOBROTE
Posebni ciljevi
– Otkrivati svijet oko sebe i diviti se svijetu, sebi i drugima
– Razvijati osjetljivost za uočavanje ljepote stvorenoga svijeta i čovjeka
– Uspostaviti odnos povjerenja prema svemu stvorenome i radovati se svemu što nam je Bog darovao
– Graditi odnos zahvalnosti prema stvorenjima
– Kratko upoznati biblijsko izvješće o stvaranju svijeta i čovjeka
– Uočiti da su anđeli Božji prijatelji kojima se rado utječu djeca
– Kratko upoznati kako su prvi ljudi sagriješili i izgubili prijateljstvo s Bogom u raju zemaljskom
– Steći pouzdanje u Boga koji nas ljubi i prašta
– Osjetiti sigurnost u životu jer svime upravlja Božja ruka
– Upoznati kako Bog obećava i šalje Isusa koji je Spasitelj svih ljudi
Teme i osnovni sadržaji
1. Nebo i zemlja pjevaju Bogu
– Otkrivamo i promatramo stvari oko sebe (npr. kamen, drvo, kuću, cvijet, planinu), taj divni stvoreni svijet
– Otkrivamo kuću kao mjesto gdje se igramo, veselimo, volimo, molimo...
– Otkrivamo i promatramo promjene, izmjenu dana i noći, smjenu godišnjih doba, promjene u prirodi, na biljkama, životinjama, ljudima – opažamo promjene i pitamo se tko upravlja svime što je stvoreno i što se događa
– Otkrivamo i promatramo ruke djece i odraslih, muškaraca i žena, različitih rasa i naroda svijeta (otvorene ruke kao izraz prihvaćanja, povjerenja, darivanja – što sve ruke mogu raditi, izraziti, oblikovati, pokretati i »oživljavati«)
2. Divni Božji svijet
– O Stvoritelju govore i pričaju stvari (npr. kamen, igračka, cvijet, sunce, ptice). Kako su nastali, čemu služe?
– Bog je stvorio svijet (kratko izvješće o stvaranju - Post 1-2)
– Bog daje svemu život i sve drži na životu
– Zahvalnost Bogu za njegove darove i dobrotu (usp. Dn 3, 56-88. - Hvalospjev stvorenja)
3. Bože, čudesno si stvorio ljude
– Bog je stvorio ljude (Post 1, 27 i 2, 18; Ps 8 i Ps 139) i anđele
– Ljudi su bili dobri i sretni s Bogom
– Anđeli su Božji prijatelji i prijatelji ljudi (Izl 23, 20-23a; Tob 12, 15-20)
– Djeca se mole svojim anđelima
4. Ljudi nisu poslušali Boga
– Prvi ljudi nisu poslušali Boga, pogriješili su i prestali su biti njegovi prijatelji (usp. Post 3, 1-24)
– Bog obećava i šalje ljudima Spasitelja Isusa
– Bogu učimo zahvaljivati za njegovu dobrotu
Prošireni sadržaji
– Promatranje i prvi jezični izričaji o divnom Božjem svijetu što ga zorno promatramo
– Molitva anđelu čuvaru
– Poticajni tekstovi iz Staroga zavjeta koji najavljuju dolazak Spasitelja svijeta
Metodičke upute
– Vježbe promatranja, slušanja, otkrivanja, uživljavanja, zamišljanja
– Stvaralačke vježbe (jezične, likovne, glazbene, scenske)
– Vježbe oblikovanja i preoblikovanja
– Jezično izražavanje zapažanja i dojmova - vođeni razgovor
– Prikazivanje i interpretacija odabranih slika, prikazivanje i tumačenje dijapozitiva
– Pripovijedanje biblijskih izvješća o stvaranju svijeta i čovjeka
– Prve meditativne vježbe (vidjeti – vidjeti iznutra, slušati - slušati iznutra)
– Pripovijedanje činjenica koje govore o vjeri u Boga Stvoritelja u drugim religijama
– Pjevanje odabrane pjesme
Međupredmetne veze
Hrvatski jezik i književnost: odabrani kraći umjetnički tekstovi i njihovo razumijevanje
Priroda i društvo: promjene tijekom godišnjih doba; zaštita i čuvanje okoliša
Likovna kultura: slikanje, dizajn, crtanje, motivi iz dječje okoline: ljudi, životinje, biljke, pojave u prirodi, biblijski sadržaji
Praćenje i vrednovanje
– Sposobnosti promatranja i uživljavanja u prirodu i svijet koji nas okružuje
– Sposobnosti zapažanja te jezičnog i nejezičnog izražavanja o prirodi i stvarima koje nas okružuju
– Zanimanje za biblijske sadržaje i poznavanje prvih i osnovnih događaja stvaranja svijeta i čovjeka
– Odnos prema stvorenjima i stvarima u našoj okolini
III. nastavna cjelina
POVEZANI SMO S BOGOM
Posebni ciljevi
– Upoznati znakove Božje prisutnosti, njegove blizine i dobrote u našem životu
– Upoznati kako je Isusa, obećanog Spasitelja, Bog poslao svim ljudima
– Poželjeti doživjeti susret s Isusom
– Shvatiti da nam je Isus otkrio Boga kao dobroga Oca koji ljubi sve ljude
– Razumjeti i prihvatiti da Isus od nas traži da se međusobno ljubimo kao braća i sestre
– Upoznati znakove Božje dobrote u prirodi i plodovima zemlje, osobito u znaku kruha koji nam Bog daje za hranu
– Razvijati osjećaj zahvalnosti Bogu i spremnost za pomaganje svim ljudima, osobito onima koji su potrebni kruha
– Prepoznati znakove velikodušnosti i dobrote misionara koji idu u daleke zemlje naviještati riječ Božju
– Razvijati osjećaj brige za misionare i biti »mali misionar«
Teme i osnovni sadržaji
1. Isus poziva ljude
– Isus ide od mjesta do mjesta, govori ljudima o Bogu, pokazuje im Božju ljubav i dobrotu
– Ljudi doživljavaju njegovu riječ kao Radosnu vijest
– Isus poziva ljude da ga slijede i oni idu za njim (Mk 1, 16-20 i Mk 3, 13-14: poziv učenika; poziv apostola Mateja - Levija: Mk 2, 13-17))
– Isusovi učenici prenose dalje poruku Evanđelja
– Isus i nas danas poziva da budemo njegovi učenici
2. Isus objavljuje: Bog je naš dobri Otac
– O dobrom Bogu sam čuo u svojoj obitelji, u vrtiću i u svojoj sredini
– Bog se brine za mene, ima u mene povjerenja, hrabri me i tješi kada mi je teško
– Sveto pismo pripovijeda da Bog voli sve ljude i brine se za njih poput dobroga oca i dobre majke; posebno se brine za siromašne i bolesne
– Primjeri iz iskustva djece koji pokazuju dobrotu i brigu za drugoga
– Ljudi koji susreću Isusa, doživljavaju Božju brigu i dobrotu, posebno bolesni koje Isus ozdravlja (Mt 15, 29-31)
3. Zahvalni smo Bogu za kruh i plodove zemlje
– Kruh je ljudima glavna hrana i zato kruh poštujemo, za kruh se molimo, za kruh radimo i zahvaljujemo, kruh uzajamno dijelimo
– Isus pokazuje Očevu brigu i ljubav i hrani kruhom četiri tisuće ljudi (Mk 8, 1-9)
– Susrećemo mnogo ljudi koji vjeruju u Boga i pomažu jedni drugima
– Zahvaljujemo za plodove koje nam je Bog dao – zahvalna molitva
4. Mali misionari
– Isus Krist šalje učenike da svima prenesu Božju poruku spasenja (Mt 28, 18-20)
– Kršćani-misionari poslušali su Isusov poziv i idu u daleke zemlje da ljudima donesu poruku spasenja
– Mi smo mali misionari i možemo pomoći širenju Isusove poruke
Prošireni sadržaji
– Po djelima i ponašanju ljudi možemo osjetiti da vjeruju u Boga i čine dobro
– Ljudi različiti po boji kože, jeziku, vjeri i naciji su braća i sestre
– Znakovi lijepog ponašanja u svojoj okolini: molim, izvoli, hvala i oprosti
– Isus nam je dao posvećeni kruh da uvijek imamo Isusa među sobom
– Kako pomoći misionarima i organizirati akciju skupljanja milodara i potpore s nazivom »Mali misionar«?
Metodičke upute
– Opisati doživljaje i iskustva po kojima ljudi izražavaju svoju vjeru: obiteljska molitva, nedjeljna misa, pobožnosti
– Pokazati i predstaviti religiozne predmete i slike povezane s vjerom u Boga
– Prikazati slike ili dijapozitive crkve, kapelice, raspela
– Jednostavnim crtežima religioznih simbola poticati u djeci doživljaj Božje dobrote
– Prikazivanje slika iz sretnoga obiteljskoga života: djeca s roditeljima, djedom i bakom; braća i sestre, djeca u igri, u školi i s prijateljima; slike koje prikazuju suprotne situacije
– Razgovor o zahvalnosti za žetvu i berbu, za plodove zemlje
– Pokazati različite slike žitnih polja i plodova zemlje, slike o pečenju kruha
– Potaknuti učenike da opisuju postupak pečenja kruha i oblikuju tijesto za kruh
– Mimikom i pokretima pokazati što znači biti zaštićen, brinuti se za nekoga i biti dobar
– Navesti primjere kršćanske skrbi za djecu
– Prikazati slike i prizore iz misionarskoga života i pripovijedati o njihovim doživljajima
– Potaknuti na molitvu i skupljanje pomoći za misije
– Izraziti (crtežom, govorom, pantomimom) različite situacije koje su doživjeli
Međupredmetne veze
– Hrvatski jezik i književnost: vježbanje osnovnih pravila uljudnoga ponašanja tijekom razgovora te izbor kraćih literarnih tekstova
– Priroda i društvo: naše tijelo i zdravlje (osobna higijena i navike, urednost, rad i odmor); Dani zahvalnosti – Dani kruha
– Likovna kultura: teme o narodnim običajima i blagdanima, modeliranje tijesta, slikanje
– Glazbena kultura: pjesma Pekar
Praćenje i vrednovanje
– Sposobnosti razumijevanja znakova vjere u Boga i Božje dobrote
– Izricanje doživljaja i iskustava Boga kao dobroga Oca
– Uočavanje i prihvaćanje znakova Božje dobrote u povezanosti s konkretnim činjenicama i događajima iz svakodnevnoga života
– Ponašanje u svakodnevnim potrebama, osobito iskustvo molitve
– Razumijevanje pojma »misionar«
IV. nastavna cjelina
SJEĆAMO SE SVETACA I POKOJNIKA
Posebni ciljevi
– Približiti iskustvo i tajnu prolaznosti i umiranja
– Uočiti da nestaju biljke i životinje i da ljudi moraju umrijeti
– Potaknuti na razmišljanje o pokojnima, osobito o bliskim umrlim osobama
– Probuditi vjeru u uskrsnuće i ljepotu novoga života s Bogom
– Potaknuti na iskazivanje poštovanja i na molitvu za pokojne
– Susresti likove svetaca, osobito iz hrvatskoga naroda i one koji se slave u njihovom kraju
– Upoznati na konkretnim primjerima što znači ljubiti Boga i svoje bližnje
– Izgrađivati život po primjeru svetaca i moliti se svecima
Teme i osnovni sadržaji
1. Biljke i životinje nestaju, a ljudi umiru
– U prirodi opažamo promjene, rast i nestanak biljaka i životinja
– U našoj obitelji i sredini umiru ljudi koji su nam bliski i dragi (usp. Lk 7, 11-17, pripovijedanje zgode)
– Ljudi koji umiru, žive i nakon smrti kod dobroga Boga
2. Sveci su Božji i naši prijatelji
– U nebu su kod dobroga Boga naši sveci i zagovornici
– Sveci su Božji prijatelji koji vole Boga i ljude
– Naši nebeski zaštitnici – sveci i blaženici iz hrvatskoga naroda i oni čije ime nosimo (usp. Liturgijski vodič: Sv. Otac Ivan Pavao II. u Hrvatskoj)
– Moja molitva svecima
3. Sjećamo se svojih pokojnika
– Kratko upoznavanje s činjenicom života, smrti i vječnoga života nakon smrti (u skladu s Iv 11, 25; Ps. 63,3; Rim 14, 9 i sl.)
– Pohod grobljima, paljenje svijeća za pokojnike
– Molitva za pokojne da budu kod dobroga Boga
Prošireni sadržaji
– Primjeri iz života svetaca koji se slave u pojedinim krajevima i čija imena nosimo
– Odlazak na groblje i uređivanje grobova, osobito onih koje nitko ne posjećuje
– Načini štovanja pokojnika drugih religija
Metodičke upute
– Razgovor o tome kako djeca opažaju prirodu: u proljeće sve raste i cvjeta, u jesen lišće opada i nestaje; imamo kućne ljubimce, životinje koje jednoga dana nećemo više imati
– Pripovijedanje iskustva o sudioništvu na sprovodu nekoga pokojnika
– Promatranje slika i dijapozitiva s temama o prolaznosti života
– Crtanje i bojenje, uživljavanje u promjene koje se događaju u prirodi i životu
– Upoznavanje s proslavom Dušnoga dana i svetkovine Svih svetih kroz primjerene slike, pjesme, ritmičke igre
– Prikazivanje slike crkve, katedrale i groblja, raspela uz putove i na vrhovima planina
– Promatranje grobnoga humka s križem i spomenikom sa slikom uskrsloga Krista
– Oblikovanje kratke molitve za pokojne
– Vođeni razgovor o vjerskim običajima i blagdanima u pojedinom kraju
– Pokazivanje religioznih predmeta i upućivanje u njihovo osnovno značenje (križ, krunica, molitvenik, različiti nabožni predmeti…)
– Razgovor o vjerskim slavljima na kojima posebno sudjeluju djeca
– Prepoznavanje likova svetaca koji su posebno bliski djeci
Međupredmetne veze
– Hrvatski jezik i književnost: učiti slušati govor drugoga s vježbanjem razgovora, opisivanjem osobe, životinje i biljke i predmeta prema zamišljanju te izražavanje osjećaja, molbe, želje i dr. s pripadnim tekstovima
– Priroda i društvo: obilježavanja Dana spomena na mrtve
– Likovna kultura: spomen na pokojne: crtanje, slikanje, izražavanje bojama, igra svjetla i tame
Praćenje i vrednovanje
– Uočavanje i raspoznavanje znakova koji prate promjene u prirodi i životu
– Doživljaj Božje dobrote u životu svetaca i u našem životu
– Prepoznavanje likova svetaca i blaženika u hrvatskom narodu
– Otvorenost prema molitvi i odnosu poštovanja prema nabožnim predmetima
V. nastavna cjelina
USUSRET ISUSOVU ROĐENJU
Posebni ciljevi
– Svjesno i aktivno doživjeti vrijeme Došašća i Božića u obitelji, školi i župi
– Shvatiti da Došašće znači radosno iščekivanje Isusova rođenja
– Povezati božićno slavlje i običaje s pravim značenjem božićnoga otajstva
– Upoznati neke vrednote koje su u našoj kulturnoj baštini povezane s Božićem
– Upoznati svece, osobito svetoga Nikolu, koji nas priprema i uvodi u slavlje Božića
– Upoznati događaje Isusova rođenja i osobe koje su ga izbliza pratile - prema Lukinu evanđelju
– Doživjeti Isusovo rođenje u liturgijskim slavljima i proslavi Božića u obitelji, školi i župnoj zajednici
Teme i osnovni sadržaji
1. Došašće – vrijeme priprave za Božić
– Vrijeme radosnog iščekivanja i priprave (Iz 11, 1-4a)
– U vrijeme Došašća naše mjesto izgleda svečanije
– Došašće ili Advent je vrijeme iščekivanja Božjega dolaska među ljude (Iz 45, 8)
– Adventski običaji kod kuće, u školi i župi
2. Radujemo se svetom Nikoli
– Sveti Nikola je biskup i Božji prijatelj
– Sveti Nikola daruje djecu, siromašne i potrebne
– Sveti Nikola nas uvodi u slavlje Božića
– Jesmo li prijatelji i suradnici svetoga Nikole?
3. Marija – Isusova majka
– Bog je izabrao Mariju da bude Isusova majka
– Anđeo Gabriel javlja Mariji da će roditi Isusa (Lk 1,26-38)
– Marija je rado prihvatila Božji poziv da bude Isusova majka
– S Marijom radosno čekamo Isusov rođendan
4. Božić – blagdan Isusova rođenja
– Božić je Isusov rođendan
– Isusovo rođenje u siromašnoj štalici (prema Lk 2, 1-7)
– Toplina božićne štalice uz Isusa, Mariju i Josipa
– Božić u mojoj obitelji
5. Pastiri se raduju Isusovu rođenju
– Pastiri su se veoma radovali Isusovu rođenju (prema Lk 2, 8-20)
– Pastiri nose darove novorođenom Isusu
– Kako mi trebamo i možemo, poput pastira, slaviti Božić?
Prošireni sadržaji
– Iskustva iz djetinjstva o vremenu Došašća
– Izvanjski načini obilježavanja Došašća i pripreme za Božić u tradiciji hrvatskoga naroda
– Slavlje Božića u našem mjestu i posvuda po svijetu
– Darivanje u obitelji i među prijateljima u vrijeme Božića
Metodičke upute
– Vođeni razgovor u kojemu djeca pripovijedaju svoje doživljaje o iščekivanju Božića u svojoj obitelji
– Adventske priče i pjesme
– Crtanje adventskih tema
– Izrada adventskoga vijenca i adventskoga kalendara
– Kratka i primjerena meditacija o svjetlu i tami
– Upoznavanje sv. Nikole, prijatelja djece i mladeži
– Priprema darivanja i uvježbavanja priredbe za blagdan sv. Nikole
– Glazbeno izražavanje iščekivanja i ispunjenja – dramska igra
– Pripovijedanje iskustava i doživljaja – prigodne slike, božićni prospekti
– Pripovijedanje događaja Isusova rođenja (Lk 2, 1-7; 8-20)
– Uživljavanje u pojedine likove i scensko izvođenje
– Crtanje božićnoga događaja, izrada jaslica i oblikovanje figurica
– Izrada prigodnih dječjih poklona (božićni ukrasi, čestitke…)
– Uljepšavanje kuće, škole i crkve za Božić
Međupredmetne veze
– Hrvatski jezik i književnost: niz pjesmica i kraćih priča na temu Božića
– Priroda i društvo: blagdani - sv. Nikola; Božić
– Glazbena kultura: pjevanje i obrada pjesama: Spavaj mali Božiću, Narodi nam se i dr.
– Likovna kultura: motivi o sv. Nikoli: slikanje, crtanje, izrada poklona od staniola, kolaž-papira; Božićni motivi – crtanje i slikanje, dizajn – slikovnica, izrada ukrasa, čestitki od kolaž-papira, izrada jaslica i figurica od papira ili od kukuruzovine ili glinamola
Praćenje i vrednovanje
– Razumijevanje riječi »Došašće« i »Božić«
– Shvaćanje adventskih i božićnih znakova
– Poznavanje nekih tipičnih adventskih i božićnih običaja
– Poznavanje bitnoga događaja Isusova rođenja
– Prihvaćanje događaja Isusova rođenja kao velikoga Božjega dara ljudima
– Uočavanje povezanosti darivanja s porukom blagdana sv. Nikole i Božića
VI. nastavna cjelina
ISUS SUSREĆE LJUDE
Posebni ciljevi
– Upoznati kako je Isus susretao ljude i kako se odnosio prema njima i svima činio dobro
– Uočiti važnost i značenje Isusova poziva učenicima da ga slijede
– Pokazati da je Isus posebno volio djecu i da ih je blagoslivljao
– Shvatiti i doživjeti što znači biti Božje dijete
– Uvidjeti da je Isusova poruka snažna i da on spašava sve ljude
– Pokazati kako se Isus brine za sve ljude, osobito siromašne, odbačene i bolesne
– Poželjeti doživjeti susret s Isusom
– Shvatiti da svoju zahvalnost i svoje povjerenje u Boga izražavamo molitvom
– Moći s povjerenjem moliti Očenaš i izreći svoju vlastitu molitvu
Teme i osnovni sadržaji
1. Isus svima čini dobro
– Primjeri iz obiteljskoga života, iz dječjega iskustva, koji pokazuju dobrotu i brigu za nekoga
– Bog voli sve ljude kao svoju djecu i prijatelje
– Ljudi su u susretu s Isusom doživjeli Božju dobrotu (u skladu s Iz 61, 1-3 ili Lk 4, 16-24 te Mt 4, 23-25)
2. Isus se brine za sve ljude (si 6, 1-15)
– Isus se obraća odbačenima i dolazi im u goste (prema Mk 2,13-17: gozba s grešnicima i carinicima)
– Isus ozdravlja bolesne (prema Mk 7, 31-37 i Mk , 46-52: ozdravljenje slijepca)
– Ljudi različito postupaju prema Isusu: jedni idu za njim, drugi ga odbacuju, a treći progone (npr. Mk 3,7-10 te Mk 6,1-6)
3. Isus posebno voli djecu
– Isus posebno voli djecu i blagoslivlja ih (Mt 19, 13-15; usp. Rimski obrednik; Blagoslovi, br. 151)
– Isus poručuje: »Tko god prima ovo dijete, u moje ime, mene prima« (Lk 9, 48; Mk 10, 13-16)
– Djeca grade mir, prijateljstvo i pomažu jedni drugima
4. Isus nas uči moliti
– Isus nas uči najljepšu molitvu, Očenaš (Mt 6,5-14)
– Uči nas kako treba moliti i hvaliti Boga kao dobroga Oca
– Isus nas uči kako treba moliti za svagdanji kruh i oprostiti jedni drugima
– Osobne i zajedničke molitve, molitve vlastitim riječima
Prošireni sadržaji
– Pobliže upoznati događaj kad Isus ozdravlja slijepca od rođenja (Mt. 10,46-52)
– Vježbe poistovjećivanja (kako se osjećam kad me netko voli?, kad me pohvali?, kad se želi sa mnom igrati?, kad me ne voli ili grdi?, kad se ne želi družiti sa mnom?, kako bih se osjećao da sam slijep?, bolestan?, kako se osjećam kad mogu gledati?, kad sam zdrav?…)
– Naučiti s povjerenjem moliti Očenaš i izreći svoju vlastitu molitvu Ocu nebeskom
Metodičke upute
– Vjeroučiteljevo pripovijedanje uz korištenje zornih materijala (figure od flanel platna, slike, folije…)
– Scenske improvizacije (slušati, biti pozvan, poslušati, odazvati se…)
– Likovno izražavanje
– Izražavanje glazbom ili pantomimom (radost, slušanje, situacije kad sam tužan, kad me nitko neće slušati dok pričam, kad ne prihvate što bih želio…)
– Pripovijedanje biblijskoga teksta
– Uživljavanje u biblijske likove (siromah, bolesnik, grešnik, carinik)
– Razgovor o Isusovim učenicima koji prenose njegovu poruku
– Razgovor o molitvi kojom vjernici govore Bogu, o svojoj radosti, o svojim potrebama, o zahvalnosti, o svojim molbama, o krivnji, o pogreškama
– Vježbanje molitve Očenaš
– Pisanje i izricanje kratke osobne molitve kojom zahvaljujemo Ocu nebeskom za njegovu dobrotu
Međupredmetne veze
– Hrvatski jezik i književnost: pripadna lektira, osobito braća Grimm, Zvjezdani taliri, te Ljubica Benović, Molitva
– Likovna kultura: slikanje i crtanje Isusova lika, izrada kolaža – Isus s djecom
Praćenje i vrednovanje
– Sposobnost uživljavanja djece u tuđu situaciju
– Poznavanje načina Isusova ponašanja prema ljudima, na temelju biblijskih primjera
– Razumijevanje riječi »Evanđelje«
– Uočavanje osobina prenositelja Isusove poruke
– Poznavanje i razumijevanje molitve Očenaš
VII. nastavna cjelina
RADOST OPRAŠTANJA I LJUBAVI
Posebni ciljevi
– Otkriti radosne strane života kao veliki Božji dar ljudima
– Upoznati tamnije strane života, kao što su žalost i patnja
– Razvijati osjetljivost za tuđe radosti, žalosti i patnje i otkriti snagu u zajedničkom dijeljenju radosti i patnje
– Uočiti iskustva nerazumijevanja i svađe među ljudima i naše iskustvo međusobnoga praštanja i pomirenja
– Pomoći djeci da se otvore i što dublje dožive Isusov poziv da trajno jedni drugima opraštamo kao što Bog nama oprašta
– Upoznati znakove pomirenja i praštanja
– Otkriti snagu pomirenja i praštanja u svakodnevnom životu
– Uvidjeti da je zajednički život moguć samo ako su svi ljudi spremni na pomirenje
Teme i osnovni sadržaji
1. Radujemo se životu
– Radujemo se životu jer nam je Bog dao život i zdravlje da se možemo igrati, ići u školu, družiti se s prijateljima, pjevati, šetati prirodom…
– Radosni smo što imamo roditelje, braću i sestre koje volimo i koji vole nas
– Radosni smo što jedni drugima možemo pomagati i zajedno se radovati životu (Fil 4, 1-9)
2. Zašto smo ponekad žalosni?
– Ponekad u našem životu ima i ružnih događaja, kad patimo, kad smo tužni
– Neki ljudi među nama pate, bolesni su i nesretni
– Neki su ljudi stari i nitko ih ne posjećuje niti se brine za njih
– Neki ljudi nemaju kruha i umiru od gladi
3. Zašto se ne razumijemo i svađamo?
– Ponekad smo nesretni jer se ne razumijemo i svađamo se, i u školi i u obitelji
– U svađi možemo povrijediti jedni druge
– Iz svađe može nastati neprijateljstvo i razdor među djecom i odraslima
– Načini izbjegavanja svađe
4. Znakovi oproštenja i pomirenja
– Znakovi našega oproštenja i pomirenja
– U zajednici učimo praštati jedni drugima i živjeti zajedno
– Tko drugoga voli, može se odreći i svojega prava
– Učimo dijeliti s drugima trenutke radosti, trpljenja i patnje
5. Isus nas poziva na opraštanje
– Najljepše je oprostiti – Bog je velikodušan u opraštanju (usp. Iz 55,7)
– Isus želi da jedni drugima oprostimo (Mt 18,21-22)
– Isus nas uči da oprostimo kao što i on nama oprašta
– Vrijeme korizme je vrijeme opraštanja i dobrih djela
Prošireni sadržaji
– Vrijeme korizme kao vrijeme vježbanja u praštanju i dobrim djelima
– U korizmi se odričemo slatkiša i igračaka da možemo nešto darovati potrebnima
– Kad pomažemo drugima onda činimo dobra djela
– Korizma je vrijeme kada više razmišljamo o ljudima koji pate, pomažemo ih i ispravljamo svoje mane i pogreške
Metodičke upute
– Razgovor o iskustvima radosti koja su djeca imala u životu, o događajima kada su bili posebno radosni
– Slikama izraziti neka važnija iskustva po kojima smo radosni
– Prikazati ilustracijama i tamniju stranu života, iskustva iz života koja govore o različitim oblicima patnje na koju djeca mogu naići
– Razgovor o tome kako djeca doživljaju stradanja, nesreće i patnje
– Razgovor o iskustvima djece povezanim sa svađama i pomirenjima te svađama i nepomirenjima
– Zajednička analiza različitih iskustava i stavova
– Prikazivanje crtežom i slikom različitih mogućnosti rješenja sukoba
– Potaknuti djecu na pričanje doživljaja kada su se posvadili pa pomirili
– Pripovijedanje evanđeoske poruke primjenjujući je na učeničku situaciju
– Zajednički protumačiti Isusovu poruku praštanja »otpusti nam duge naše…«
– Scenski prikaz mogućeg smirivanja svađe i sklapanje mira (pružanje ruku…)
– Likovno izražavanje osjećaja radosti i patnje
– Dijete u tišini oprašta svima koji su ga taj tjedan uvrijedili
– Izražavanje oproštenja gestom
Međupredmetne veze
– Hrvatski jezik i književnost: tema zajedništva i prijateljstva
– Tjelesna kultura: ritmika, pantomima, igre, plesne strukture
– Likovna kultura: crtanje, slikanje situacije prijateljstva, zajedničke igre, različitih situacija iz zajedničkoga života
Praćenje i vrednovanje
– Uočavanje događaja povezanih s radošću života i s patnjom koja prati čovjeka
– Shvaćanje da je spremnost na pomirenje nužna za zajednički život
– Usvajanje stava da je potrebno uzajamno opraštati
– Poznavanje Isusove izreke o pomirenju
– Poznavanje molitve Očenaš
– Osobna spremnost na pomirenje i praštanje
VIII. nastavna cjelina
USUSRET USKRSU
Posebni ciljevi
– Razumjeti korizmu kao vrijeme priprave za vazmeno slavlje djelima ljubavi i praštanja
– Naslutiti i doživjeti značenje vazmenog vremena i otajstva Isusove muke, smrti i uskrsnuća
– Približiti događaje Velikog tjedna kao događaje Isusove beskrajne ljubavi prema svim ljudima
– Uživjeti se u događaj Cvjetnice, spomena na Isusov slavni ulazak u Jeruzalem
– Uvesti u razumijevanje Isusova dara na posljednjoj večeri
– Otkriti veličinu Božje ljubavi u Isusovu križnom putu i patnji na križu
– Približiti i doživjeti Radosnu poruku: Isus je uskrsnuo i zauvijek živi
– Iskusiti uskrsnu radost, svjesno doživjeti i proslaviti Uskrs i steći povjerenje u život
– Doživljajno i spoznajno uvesti u događaj Isusova odlaska sa zemlje (Uzašašća) i blagdan Duhova
– Dublje naslutiti i doživjeti biblijski govor simbola vatre (ognja) i vjetra
– Doživjeti i naslutiti kako Duh Sveti sve nas ispunja svjetlom i snagom da možemo svjedočiti svoju vjeru i ljubav prema Bogu i ljudima
Teme i osnovni sadržaji
1. Pripremamo se za Uskrs
– Pepelnica – početak korizme i priprave za proslavu Uskrsa
– Korizma je vrijeme dobrih djela, odricanja i žrtve
– Učimo dijeliti s drugima trenutke radosti, trpljenja i patnje (usp. Iv 9 i Otk 21)
– Vježbamo se u dobrim djelima, odricanju i pomaganju: odricanje od slatkiša, igračaka i drugog, pohod bolesnicima, pomoć u obitelji, u školi...
2. Uskoro slavimo Uskrs
– Proslava Velikoga tjedna u koji nas uvodi Cvjetnica
– Isusov slavni ulazak u Jeruzalem na Cvjetnicu i radost naroda u susretu s Isusom (Mt 21, 1-11; Iv 12, 12-19)
– Isusova posljednja večera sa svojim učenicima (Mt 26, 26-30; Mk 14, 22-26)
3. Isusova muka i smrt
– Događaj osude, križnoga puta, muke i smrti Isusove (prema Mt 26, 36-40 i 48-50)
– Slavimo Isusovo vazmeno otajstvo (Veliki ili Sveti tjedan)
– Isusovo tijelo u grobu do zore uskrsnuća
– Svečanim bogoslužjem se slavi Isusovo uskrsnuće (usp. Rimski obrednik – Veliki ili Sveti tjedan)
4. Isus živi - uskrsnuo je
– Isus je uskrsnuo iz groba i on vječno živi (prema Lk 24, 1-11)
– Uskrs – najveći kršćanski blagdan (prema Iv 20, 19-23)
– Znakovi vazmenoga otajstva: oganj, uskrsna svijeća i krsna voda (Iv 8, 12)
5. Uskrs slavimo u obitelji, školi i župi
– Radost proslave Uskrsa u obitelji, školi i župi
– Uskrsni običaji u obitelji i u našoj sredini (gradu, selu)
6. Isus odlazi Ocu i ostaje s nama
– Isus odlazi sa zemlje - njegovo uzašašće (Lk 24, 50-53)
– Rastanak s učenicima i odlazak Ocu nebeskom (prema Dj 1, 3-14)
– Isus nakon uskrsnuća šalje apostole u svijet da krste ljude kako bi postali njegovi učenici (Mt 28, 16-20)
– Mi smo Isusovi učenici i svjedoci
7. Živimo u radosti i ljubavi
– Biblijsko izvješće duhovskoga događaja (prema Dj 2, 1-8 i 14, 22-24 i 32-47)
– Snaga Isusovih učenika nakon primanja Duha Svetoga
– Apostoli krste one koji žele biti Isusovi učenici
Prošireni sadržaji
– Radost učenika u susretu s Isusom na putu u Emaus (Lk 24,13-35)
– Tumačenje simbola križa i drugih znakova Isusove muke
– Uskrsna molitva i pjesma »Kraljice neba«
– Uskrsni običaji u različitim hrvatskim krajevima
Metodičke upute
– Iskustvo i tumačenje simbola praha i pepela
– Razgovor o korizmi kao o vremenu dobrih djela, odricanja, darivanja i žrtve
– Skupljanje igračaka i drugih priloga kao vlastiti način korizmenoga odricanja
– Pokazivanje i tumačenje slika i crteža križnoga puta i pripovijedanje tih događaja
– Likovno izražavanje na temu križnoga puta i korizme i izrada jednostavnoga križa od drveta
– Razgovor o sudjelovanju na procesiji za Cvjetnicu
– Tumačenje značenja maslinovih grančica u procesiji
– Pripovijedanje o posljednjoj večeri kao gozbi ljubavi
– Promatranje slike posljednje večere i analiza likova i radnji
– Dramsko oživljavanje likova
– Glazbeno izražavanje prikladnom pjesmom
– Dijamontaža i film o pashalnim događajima
– Pripovijedanje događaja Velikoga petka
– Razgovor i podjela uloga za sudjelovanje u pobožnosti križnoga puta
– Likovno izražavanje o djelima Isusove muke i smrti
– Pripovijedanje događaja Isusova uskrsnuća i pokazivanje slika uskrsne liturgije
– Prilagođena meditacija s uskrsnima pjesmama i simbolima: svijeća, vatra, svjetlo, život
– Likovno izražavanje na temu uskrsnuća
– Ritmičke igre uz uskrsni poklik: »Aleluja«
– Tumačenje riječi »Uskrs« i »uskrsnuće«
– Promatranje slike uskrsloga Isusa s učenicima i uživljavanje u njezinu poruku
– Opisivanje i likovno izražavanje iskustava djece povezanih s uskršnjim običajima (pisanice, blagoslov jela…) te izrada uskršnjeg nakita za školu i obitelj
– Pokazivanje i tumačenje uskrsnih simbola
– Pripovijedanje i opisivanje događaja uzašašća
– Interpretativno čitanje i uživljavanje u uloge te likovno izražavanje događaja uzašašća
– Promatranje slike duhovskoga događaja i pripovijedanje o dolasku Duha Svetoga
– Tumačenje simbola vjetra i vatre i priopćavanje doživljaja i osjećaja
– Likovno izražavanje o duhovskom događaju
– Pjevanje prikladne pjesme i prikladna glazba
Međupredmetne veze
– Hrvatski jezik i književnost: pripadne pjesme, tekstovi i drugi prilozi na temu Uskrsa
– Priroda i društvo: blagdani – Uskrs, značenje i proslava
– Glazbena kultura: pjesma Uskrsnu nam danas Krist (pučka)
– Likovna kultura: korizmeni motivi – crtanje Isusa na križu; uskršnji motivi – izrada uskrsnih čestitki, pisanica od ispuhanih jaja, papira, platna, glinamola i dr.
Praćenje i vrednovanje
– Poznavanje korizmenih simbola i običaja
– Razumijevanje značenja »korizma«, »odricanje« i »dobra djela«
– Uočavanje povezanosti radosti i patnje u darivanju prema Bogu i prema bližnjemu
– Poznavanje osnovnih događaja Isusove muke
– Poznavanje evanđeoskoga opisa ukazanja uskrsloga Isusa
– Razumijevanje uskrsnih znakova i simbola
– Razumijevanje riječi »Uskrs« i »aleluja«
– Poznavanje nekih uskršnjih običaja
– Shvaćanje Isusova odlaska Ocu nebeskome i ostanka s nama
– Doživljavanje osjećaja zajedništva s Bogom
– Shvaćanje pojma »nebo«
– Razumijevanje simbola Duha Svetoga: voda, vjetar i vatra, golub
IX. nastavna cjelina
ZAJEDNO SMO UVIJEK RADOSNI
Posebni ciljevi
– Upoznati znakove krštenja po kojemu postajemo Isusovi učenici i svjedoci
– Upoznati i doživjeti svetu misu kao proslavu Isusova uskrsnuća
– Shvatiti važnost nedjeljnoga i blagdanskoga okupljanja na liturgijskim slavljima u svojim župnim zajednicama
– Doživjeti i shvatiti da smo članovi jedne župne zajednice
– Upoznati ulogu Marije u Isusovu i u našem svakodnevnom životu i u Crkvi
– Razvijati osjećaj zahvalnosti prema Mariji, prema našoj majci i prema svim majkama
– Naučiti zahvaliti Bogu za primljene darove i radovati se zasluženom odmoru
– Shvatiti da i za vrijeme školskih praznika trebamo ići na nedjeljnu svetu misu sa svojom obitelji, gdje god bili
– Shvatiti ljepotu povezanosti u mislima i molitvi s prijateljima i kolegama za vrijeme školskih praznika
Teme i osnovni sadržaji
1. Isusov sam učenik
– Naše krštenje – postali smo Isusovi učenici (prema Mt 28, 18-20 i Rim 6, 3-5)
– Značenje vode u prirodi i u svakodnevnom životu
– Krštenjem ulazimo u zajednicu Isusovih učenika
– Znakovi i simboli kod krštenja (prema Iv 8, 12 i Iv 4, 14; Rimski obrednik; Krštenje)
– Djela po kojima pokazujemo da smo Isusovi učenici
2. Susreti Isusovih učenika
– Nedjelja je dan susreta Isusovih učenika s uskrslim Gospodinom (Ps 118, 24)
– Nedjeljom i blagdanom svečano slavimo svetu misu
– U nedjelju svetu misu slavi čitava kršćanska obitelj, mladi i stari, zdravi i bolesni (prema Mt 18, 20)
– Pod svetom misom djeca čitaju, pjevaju, ministriraju...
– Članovi smo svoje župne zajednice
3. Marija je naša Majka
– Isus nam je s križa dao Mariju za našu Majku (Iv 19, 25-27)
– Svibanj je Marijin mjesec – mjesec sunca, proljeća, ljepote i mirisa ruža
– Naše poštovanje, pobožnost i odanost prema našoj Majci Mariji (Lk 11, 27-28)
– Naša pjesma i molitva Mariji
4. Majci za majčin dan
– Iskustva majčinske ljubavi u idili obiteljskog života
– Majka je Božji dar djeci i svim ljudima
– Zahvalni smo našim majkama i očevima
– Zahvalnost i ljubav im pokazujemo dobrotom i molitvom, cvijećem, pjesmom, međusobnom pažnjom i poštovanjem
5. Radujemo se školskim praznicima
– Imamo razloga biti sretni jer smo se u školi trudili i puno naučili
– Radujemo se odmoru i školskim praznicima (prema Mk 6, 31)
– U ljepotama prirode otkrivat ćemo Božje tragove
6. Ostanimo povezani
– Na praznicima ćemo ostati povezani (ps 139)
– Povezani smo u mislima i molitvi, u igri i šetnji
– Nedjeljom ćemo slaviti svetu misu i moliti jedni za druge (Iv 17, 26)
Prošireni sadržaji
– Naučiti neku marijansku pjesmu koja je bliska djeci i omiljena puku u njihovu kraju
– Meditaciju na temu: svijet je prekrasan
– Zajedničko euharistijsko slavlje za kraj školske godine
Metodičke upute
– Pripovijedanje o znakovima i sakramentu krštenja
– Pokazivanje znakova kod sakramenta krštenja: voda, sveto ulje, svijeća itd.
– Razgovor o znakovima i djelima koja pokazuju da smo Isusovi učenici
– Čitanje i interpretacija teksta o Isusovoj prisutnosti u svetoj misi
– Promatranje odabranih slika na temu nedjeljnoga slavlja
– Zajednički pohod crkvi, izmjena i izražavanje iskustava o onom što su djeca doživjela
– Razgovor o doživljajima i zapažanjima djece na euharistijskim slavljima
– Likovno izražavanje o misnom slavlju
– Glazbeno izražavanje
– Razgovor o ulozi Marije u Isusovu i u našem životu
– Promatranje slike – Marija s djetetom Isusom
– Pripovijedanje o značenju Majke Marije u Crkvi
– Dijamontaža i meditacija o Mariji
– Likovno izražavanje o Mariji koja je naša nebeska Majka
– Ponavljanje i učenje molitve Mariji
– Usmeno oblikovanje kratkih osobnih molitava
– Pjevanje poznatih i učenje novih pjesama o Mariji
– Pripovijedanje, iskustva i doživljaji o značenju majke u obitelji
– Promatranje slike – majka s djetetom i razgovor o odnosu majke i djeteta
– Izrada čestitki za Majčin dan
– Pjesmice za Majčin dan
– Razgovor o tome kako što ljepše provesti školske praznike, kako bismo i tada doživjeli našu povezanost s Isusom i međusobnu
– Crtežom izraziti različite prizore s praznika u kojima možemo prepoznati Božje tragove
– Izraziti crtežom i bojama svoju radost što sam dijete Božje i član velike obitelji – Crkve
– Likovno izražavanje osjećaja radosti i zahvalnosti
– Glazbeno izražavanje radosti i zahvalnosti
Međupredmetne veze
– Hrvatski jezik i književnost: o nedjelji, obitelji i obiteljskim svečanostima s pripadnim literarnim tekstovima
Praćenje i vrednovanje
– Uočavanje i prihvaćanje važnosti krštenja za svagdanji život
– Shvaćanje Isusove povezanosti s nama
– Doživljavanje osjećaja zajedništva s Bogom i međusobno
– Spremnost na sudjelovanje u nedjeljnim i blagdanskim misnim slavljima
– Uočavanje razlike i bliskosti u našem životu: zemaljske majke i nebeske Majke
– Shvaćanje važnosti međusobne povezanosti, molitve i nedjeljne mise u vrijeme praznika
REDOSLIJED NASTAVNIH CJELINA I NASTAVNIH TEMA, PLANIRAN BROJ NASTAVNIH SATI
PRVI RAZRED
I. NAŠI VJERONAUČNI SUSRETI - 3 sata
1. Imam svoje ime i svoje mjesto
2. Svi smo vrijedni poštovanja
II. OTKRIVAMO ZNAKOVE BOŽJE DOBROTE - 8 sati
1. Nebo i zemlja pjevaju Bogu
2. Divni Božji svijet
3. Bože, čudesno si stvorio ljude
4. Ljudi nisu poslušali Boga
III. POVEZANI SMO S BOGOM - 7 sati
1. Isus poziva ljude
2. Isus objavljuje: Bog je naš dobri Otac
3. Zahvalni smo Bogu za kruh i plodove zemlje
4. Mali misionari
IV. SJEĆAMO SE SVETACA I POKOJNIKA - 4 sata
1. Biljke i životinje nestaju, a ljudi umiru
2. Sveci su Božji i naši prijatelji
3. Sjećamo se svojih pokojnika
V. USUSRET ISUSOVU ROĐENJU - 10 sati
1. Došašće - vrijeme priprave za Božić
2. Radujemo se svetom Nikoli
3. Marija - Isusova majka
4. Božić - blagdan Isusova rođenja
5. Pastiri se raduju Isusovu rođenju
VI. ISUS SUSREĆE LJUDE - 7 sati
1. Isus svima čini dobro
2. Isus se brine za sve ljude
3. Isus posebno voli djecu
4. Isus nas uči moliti
VII. RADOST OPRAŠTANJA I LJUBAVI - 6 sati
1. Radujemo se životu
2. Zašto smo ponekad žalosni?
3. Zašto se ne razumijemo i svađamo?
4. Znakovi oproštenja i pomirenja
5. Isus nas poziva na opraštanje
VIII.USUSRET USKRSU - 13 sati
1. Pripremamo se za Uskrs
2. Uskoro slavimo Uskrs
3. Isusova muka i smrt
4. Isus živi – uskrsnuo je
5. Uskrs slavimo u obitelji, u školi i župi
6. Isus odlazi Ocu i ostaje s nama
7. Živimo u radosti i ljubavi
IX. ZAJEDNO SMO UVIJEK RADOSNI - 11 sati
1. Isusov sam učenik
2. Susreti Isusovih učenika
3. Marija je naša Majka
4. Majci za Majčin dan
5. Radujemo se školskim praznicima
6. Ostanimo povezani
a tu je ugovor RH i Svete Stolice
http://www.nn.hr/clanci/medjunarodni/1997/010.htm
na ovo što je napisano - mogu reći samo jedno:
teorija i praksa se razlikuju.
ja to stvarno sve sad nemrem citat :cry:
al kaj je to sve kaj si kopirala za PRVI razred????
ma ne, oskar fakat ne bu iso na vjeronauk
sigurno ne bu
pa nek sjedi i na hodniku
al ne bu isao :x
oskar ne bude isao na vjeronauk jer se ja u biti ne slazem s vecinom opcih ciljeva vjeronaucne nastave (procitala sam bar to i ne svidjaju mi se ni malo) i to mi je dosta da odlucim kako ne bude isao