nena svaka cast sigurna sam da cemo napravit nesto jako dobro i olaksati zenama da daju i pozitivne i negativne povratne informacije :klap:
Printable View
nena svaka cast sigurna sam da cemo napravit nesto jako dobro i olaksati zenama da daju i pozitivne i negativne povratne informacije :klap:
treba mi vremena za sve iščitati, nisam bila na forumu tjednima, sigurno ima i još zanimljivih stvari, no, ovo pisanje ovog pisma ću si sigurno uzeti za zadatak u novoj godini
tnx Neno
Odlična ideja Neno!
Moje tri prijateljice su skoro rodile na hodniku,jer su morale obaviti papirologiju.Pa kad dođeš na hitnu prvo te skrpaju,pa onda rješavaju papire.Ionako smo tamo najmanje 3 dana.Ima vremena za sve.
Možda ne bi bilo loše imati predstavnicu na trudničkim tečajevima u bolnicama.Tamo bi više žena moglo dobiti informaciju...ali zvuči neostvarivo.
Ogledni primjer pisma br.1, temeljeno djelomično na iskustvu candy-candy:
Zaglavlje a adresom ,
kome je upućeno pismo,
rodilište ili Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata
Poštovani,
Rodila sam u rodilištu xxxx u listopadu 2010.g. Prije toga sam bila smještena na odjelu za čuvanje trudnoće.
Zahvaljujem osoblju rađaonice što je poštivalo moju želje da porod bude što prirodniji te da rodim na stolčiću.
Poštivala se moja želja da, unatoč “prenesenoj trudnoći”, izbjegnem indukciju i čekamo dok je sve u redu sa mnom i djetetom, da porod teče prirodnim tijekom.
Porod je tako protekao prirodno (osim prokidanja vodenjaka pred kraj poroda) i na stolčiću.
Zahvaljujem doktoru I.B. na suretljivosti, poštivanju mojih želja, odličnoj suradnji, zbog čega mi je ovaj porod (za razliku od prvog) ostao u lijepom sjećanju.
- Ono što smatram negativnim je da sam se za takav porod trebala “boriti”, umjesto da budem skoncentrirana isključivo na tijek poroda.
Kod mene je problem bio loš ctg i da se nisam sama izborila i imala odličnog ginekologa pokraj sebe ne bih dobila tu priliku. Naime, ginekologa sam otprije poznavala i to je bilo ključno, vjerojatno druge rodilje koje dođu bez prethodnog dogovora, nadajući se “dobroj smjeni”, ne prođu tako.
Za sve što je trebalo napraviti, a da nije bilo u skladu s planom doktor mi je objasnio.
Bebu sam odmah dobila na sebe na otprilike 5 minuta jer sam tako tražila i nisam je dala kad ju je primalja nakon pola minute htjela uzeti (iako se tog trenutka ne sjećam, sjećam se samo da sam držala bebu i mazila ju), zatim su je izvagali i izmjerili.
Kad ju je primalja počela oblačiti, ja i suprug smo nadobudno pitali mogu li je dobiti kontakt koža na kožu, na što je ona odgovorila da će se pothladiti. To je još jedna stvar koju bi možda trebalo promijeniti, neometano povezivanje majke i djeteta koža na kožu, ako je sve u redu. Dojila sam odmah u rađaoni, bila je samnom 1,5h. Ali sam iz iskustva drugih rodilja čula da bebe budu puno kraće s njima u rađaoni, što bi trebalo promijeniti.
Treće dijete trebala bih se roditi u svibnju. Nadam se ljubaznom I susretljivom osoblju i poštivanju moje želje da ne dobijem drip niti druge nepotrebne zahvate, bez moje suglasnosti I krajnje potrebe.
Nadam se da će mi i idući porod u rodilištu biti lijepo i pozitivno iskustvo.
Srdačan pozdrav
Inicijali ili puno ime I prezime
Mjesto, datum
Znači, u pismu je važno navesti :
1. Osnovne podatke o sebi, ime ili inicijale, godinu i mjesec rođenja djeteta, ili termin budućeg poroda.
2. Postupke i osobe s kojima ste bile zadovoljne
3. Postupke i osobe s kojima niste bile zadovoljne i ono što biste željele da se promijeni ,
radi vas i drugih rodilja.
Pismo br. 2, ogledni primjerak:
Zaglavlje, kome je upućeno
Poštovani,
rodila sam u rodilištu XXXX. u prosincu 2008. svoje prvo dijete.
Većinu trudova prodisala sam kod kuće, satima je trajalo, ali sam došla u rodilište već otvorena 8 cm.
- Brijanje i klistir, kao dio vaše rutine, nisu bili nimalo ugodni. Bilo mi je jako hladno, a nakon klizme morala sam dijeliti WC s još četiri rodilje i nisam se imala gdje oprati.
-Dotad redoviti trudovi su stali. Doktor me više puta vaginalno pregledao i svaki put mi ulio strah da nisam “normalna” jer više nemam trudove, a sve do dolaska u rodilište sam ih imala i lijepo se otvarala.
Mislim da sam se zblokirala zbog straha i cijele te procedure.
Rekli su mi da ću dobiti infuziju, a kasnije sam shvatila da sam dobila drip, pet kapi dripa bilo je previše za mene. Trudovi su bili neprirodno jaki, bez ikakve pauze između njih, teško izdrživi, povraćala sam cijelo vrijeme, jedva sam disala. Nisam imala ni nagon za tiskanjem pa sam tiskala samo po uputi babica.
- Doktor je za to vrijeme laktom pritisnuo moj trbuh, pupčana vrpca se naglo zategla oko bebina vrata pa nije odmah prodisala, setra je napravila epiziotomiju, bolan urez škarama, postupak kojega ću se sjećati do kraja života i nakon čega sam se jedva kretala dva mjeseca.
- Beba je bila teška 3400, smatram da se mogla roditi sasvim prirodno, bez indukcije i epiziotomije, da je osoblje samo pokazalo više strpljenja, da se nije htjelo riješiti na brzinu još jedne rodilje.
No, sve je te postupke diktirao liječnik XX, a sestre su samo slušale njegove naredbe.
- Pohvaljujem ljubaznost tih sestara; Vesne i Marijane, Marijana je imala pločicu s imenom, a Vesna mi se predstavila. Jako je dobro da osoblje ima pločice s imenom na košulji.
-Nadam se da moj idući porod neće biti slično iskustvo.
- Nadam se da neću biti podvrgnuta rutinskoj proceduri.
-Svakako ću odbiti sve ono što neće biti medicinski nužno, forsiranje dripa, nepotrebno požurivanje poroda koji je već imao svoj tijek, a naročito odbijam bilo kakvu pomisao na epiziotomiju .
Sa sobom ću ponijeti vrlo kratak plan poroda, neće to biti nikakve svemirske želje, samo ovo što sam ovdje navela, molba da se ne intervenira rutinski bez krajnje potrebe.
U nadi da ćemo lijepo surađivati i da će moj idući porod proći sretno i ostati mi u lijepom sjećanju,
srdačno vas pozdravljam.
Ivančica P.
Navest ću neke od glavnih točaka, kao podsjetnik na ono što nam obično nudi bolnička rutina i što vam može poslužiti kao okosnica u pismu. To su samo okvirne točke, prema zasad ustaljenoj proceduri u većini rodilšta i onome što ste same spomenule da bi trebalo navesti. Dodajte ako još što nedostaje.
Za neke od nas dio toga je suvišan, ali navela sam više toga, da svatko može prilagoditi sebi.
Nakon toga ću navesti i adrese i imena na koja pisma možemo slati, kako u rodilišta, tako i u županijska Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata, a koja onda s tim pismima postavljaju pitanja rodilištima i traže očitovanja.
Mislim da su i ta Povjerenstva jako bitna jer se pisma preko njih neće “zagubiti”, morat će se znati što mislimo o stanju u rodilištima.
Molim vas, pridružite se sa slanjem podataka o adresama voditelja rodilišta koje su dostupne na webu, da ih sve prikupimo ovdje na jednom mjestu.
Ako pogledate kako izgledaju primjeri individualnih pisama i doživljaja, vidite da se jednostavno ne mogu uniformirati, kod nekoga je bilo jedno dobro, drugo loše, i obrnuto. Ne može se sastaviti uniformirani obrazac. Osim da jednostavno napišemo najosnovnije stvari –
- Zadovoljna sam sam s ovim i pohvaljujem …..
-Nezadovoljna sam s ovim:
- -Smatram da bi u rodilištu trebalo promijeniti slijedeće-:
- Trebalo bi obratiti više pažnje na slijedeće:
No, mislim da jedan okvirni , zajednički “Popis želja za prijateljsko rodilište” možemo poslati svima.
Moram potražiti točne adrese svih povjerenstava za prava pacijenata (svaka županija ima svoje!).
Svakako im možete pisati, dužni su odgovoriti i reagirati (i tražiti očitovanje institucija i komora) na svaku pritužbu podnesenu sa punim imenom i prezimenom (na anonimne ne smiju reagirati!).
Mislim da jedan okvirni “popis želja za prijateljsko rodilište” možemo poslati svima.
Evo, glavne točke u proceduri rodilišta na koje se možemo osvrnuti pa vi dopunite ili izbacite:
1. Ispunjavanje papirologije i odgovaranje na pitanja prilikom prijema u rodilište. Žena pri dolasku u rodilište (obično) ima trudove. Većina ih donese dokumentaciju u kojoj su već upisani svi podatci pa bi bilo poželjno da ih osoblje smao prepiše iz dokumentacije (sigurno se na to može bolje skoncentrirati nego žena u trudovima) ili da o tome pita rodiljinu pratnju. Već upisano samo prepisatia, a pitati samo nužno (tipa, kad su počeli trudovi ili kako se osjeća).
2. Higijenske mjere, poput brijanja i klistira ne obavljati rutinski već ako žena nema ništa protiv. Ako se to obavlja, potruditi se da ženi ne bude hladno i neugodno jer se zna dogoditi da se to obavlja u prostoru s nedovoljno osigurane intime, da u prostoriju ulaze i drugi zaposlenici, da je propuh…
Za klizmu treba osigurati barem minimum higijenskih uvjeta, kakvih često nema u velikim rodilištima, a to je dovoljno WC-a (a ne jedan na pet žena istovremeno), dovoljno papira, mjesto gdje se žena može oprati, istuširati. U nehigijenskim uvjetima taj postupak zna biti zbilja nelagodan.
3. Obavezne pločice s imenim osoblja na uniformama. To žene smatraju jako bitnim, da znaju kome se obraćaju, tko sudjeluje u njihovom porodu. I da mogu kasnije uputiti pohvale, pokude ili preporuke.
4. Ljubazno ophođenje osoblja prema ženi koja rađa. Ženi koja rađa potrebna je ljubazna riječ smirenja i ohrabrenja, nikako zastrašivanje, koje se, na žalost, zna koristiti kako bi žena pristala na sve što osoblje želi napraviti tijekom pojedinog poroda. Hormonska ravnoteža u porodu i prirodan tijek u tren se naruši zbog nesmotrenih ili drskih riječi, naročito uslijed poticanja, ionako prirodno prisutnog straha. Žena treba smirenje i ohrabrenje, zaboravite zastrašujuća upozorenja o mogućem lošem ishodu poroda tijekom samoga poroda. Za reakcije u takvim situacijama zaduženo je osoblje i ono će djelovati u skladu sa svojom trukom i ovlastima, a poticanjem straha kod rodilje stanje se može samo pogoršati. Žena je tada u posebnom emotivnom stanju, osjeća intenzivne bolove i strah i ne može se očekivati da se rodilja prilagođava potrebama osoblja već obrnuto.
5. Učestali (i ponekad bolni) vaginalni pregledi tijekom višesatnog boravka u rodilištu, osim što povećavaju šanse za infekcije, dodatno unemiruju žene jer im se nameće osjećaj nespjeha sa stalnim izjavama - malo ste ili slabo otvoreni, sporo to ide i slično. Stvara se neka vrsta nametanja osjećaja ženi da mora rađati i otvarati se nekom zacrtanom brzinom, a ako ne ide tim tempom, odmah se porod proglašava neušpješnim i kreće se s “umjetnim ubrzavanjem”. Mogu li se ti pregledi malo reducirati, a strah umanjiti? .
6. Drip. U našim rodilištima daje se šakom i kapom , i kad treba i kad ne treba. Svedite ga na nužno, najnužnije i poštujte želju roditelje da ima prirodan tijek poroda bez dodavanja umjetnog oksitocina, dripa, ako to nije krajnje nužno. Nemojte je zavaravati da je porod u zastoju ako zaista nije.
7. Prokidanje vodenjaka. Je li zaista nužno da to bude rutinski postupak sa širokom primjenom? Znamo da nije i da se može izbjeći ako nije nužno.
8. Nalijeganje na trbuh, forsiranje prenaglog tiskanja pri kojemu dolazi do češćeg pucanja međice, zatezanja pupčane vrpce… Ako nije nužno, sve se to može izbjeći i pustiti primalji da pomogne ženi da laganije i neforsirano rodi, da sam izgon ne bude nasilan i prebrz, ako to niej potrebno, ako se ne radi o sekundama ili miniutama.
9. Epiziotomija – želimo je izbjeći i pohvalno je što se i u većini rodilišt ako kod nas (naravno, i u inozemstvu) uvidjelo da je to, osim u krajnjoj, krajnjoj nuždi, suvišan postupak, da rez od prirodnog pucanja međice daleko brže i lakše zarasta, da je daleko manje bolan. Dakle, epiziotomija – NE.
10. Mijenjanje položaja tijekom trudova i omogućavanje ženi da rađa i u nekom drugom položaju osim onom (najmanje prirodnom) – na leđima, je nešto što je već prihvaćeno u dijelu naših rodilišta, a nadamo se da će to uskoro postati uobičajena praksa u svima. Pustiti ženu da se kreće, da se okrene kako joj odgovara, da sjedne, čučne, klekne…da rodi na stolčiću, u kadi gdje je to moguće, da se sama namjesti, je li to sve tako nerazumno i teško ostvarivo?
11. Ne potezati nasilno posteljicu nakon izlaska djeteta i pupčanu vrpcu rezati nakon što odpulsira. Stavljanje djeteta majci na prsa odmah nakon poroda i što manje njihova odvajanja. Praksa koja je sve raširenija u većini naših rodilišta, što je pohvalno.
12. Eiduralna analgezija. Moguće ju je dobiti u nekim našim rodilištima. Iako ona, kao i drugi lijekovi, remeti fiziološki tijek poroda, žena koja ju želi dobiti ,treba biti upućena u sve prednosti i rizikei treba joj omogućiti dobivanje epiduralne ako ju je rodilište već uvelo u procedure, bez izlike da se ne može buditi anesteziologa koji spava i slično. Tijek prirodnog poroda i prirodnih trudova najčešće ne zahtijeva dobivanje epiduralne, ali dugotrajan porod pod dripom, naročito posve inducirani porod,često žene dovodi u situaciju u kojoj zahtijevaju i to olakšanje bolova.
13. Ambijent poroda. Kod nas posve zanemaren aspekt rađanja. Umjesto male, skromne, intimne sobice, žene rađaju u otvorenim prostorima nalik operacijskim salama, s puno reflektora, aparata, cjevčica, sa slobodnim ulazom svim prolaznicima, pogledima svakoga tko naiđe, s ometajućim bolničkim “radnim zvukovima”…uglavnom, u ambijentu koji je uznemirujući i često puta ometajući za fiziološki tijek poroda. U velikim rodilištima stanje je još gore nego u malima jer postoje i “predrađaonice”, te male “manufacture straha”. Tamo rodilje pristižu jedna za drugom, izmjenjuju se, neke idu rađati, neke ostaju, same, prikopčane na CTG, u strahu, tu se obavljaju brojni rutinski vaginalni pregledi, daju dripovi, uglavnom, ambijent je to daleko od mira koji je ženi potreban za hormonsku ravnotežu tijeka poroda…Može li se tu što napraviti? Je li skupo urediti male, skromne, intimne sobičke u rodilištima i ugasiti reflektore barem dok nije nužno da osoblje ima osvijetljen pogled? (za potrebe šivanja)
14. Prisutnost bliske osobe tijekom poroda. Ženama koje to žele, prisutnost bliske osobe, muža, prijateljice ili nekog drugog, jako je bitna, a može olakšati i osoblju. Pohvalno je što je to omogućeno u većini naših rodilišta, doduše, uglavnom, samo tijekom izgona, opet zbog famoznih predrađaonica, ali , uglavnom , odavno je srušen mit o muževima koji, navodno, padaju u nesvijest. Nadamo se raširenoj praksi prisustva i drugih bliskih osoba (osim muževa) u svim rodilištima.
15. Povjerenje rodilje u osoblje. Podrazumijeva se da rodilja dolazi u rodilište s punim povjerenjem u medicinsko, stručno znanje našeg osoblja i vjeruje da će ono poduzeti sve u slučaju komplikacija, da će napraviti sve za dobrobit majke i djeteta . No, podrazumijeva se i da osoblje to povjerenje neće zloupotrijebiti i nametnuti majci neke nepotrebne, suvišne rutinske postupke bez kojih se moglo, a na koje je ona u trenutku straha i neupućenosti pristala ili ju nitko nije ni pitao za pristanak (to se najčešće događa kod prvorotkinja). Svaku rodilju treba obavijestiti o svim medicinskim postupcima koji će se provoditi nad njom i njenim djetetom, objasniti joj prednosti i rizike i ne ju prisiljavati na nešto što nije u tom trenutku nužno.
16. I na kraju - rađaonica nije bojno polje. Žena ne smije biti dovedena u situaciju da se tada mora BORITI za svoja prava. Nije u redu ismijavati doneseni pisani plan poroda, s visoka pričati o nekvalificiranosti žena za sam porod jer nisu medicinski potkovane, odbijati samu pomisao da žena hoda tijekom trudova, da se sama namjesti za rađanje, da ne dobije drip, da dobije malo intime u prostoru …
Rodilja treba podršku za (razumne) želje, većina ih zaista ne traži da dubi na glavi niti želi poslugu sa zlatnim tacnama. Može se pokazati malo više susretljivosti prema uobičajenim, normalnim i realnim željama. Na obostrano zadovoljstvo.
Nena svaka čast!!! :klap:
Neka adresa u Ministarstvu zdravlja koja se bavi situacijom u rodilištima bila bi više no dobrodošla.
Ako nije (čest) slučaj kod nas da se nečim nitko ne bavi.
Šta mislite jel bi bilo dobro da ja pošaljem rodilistu pismo zasto nisam rodila kod njih? :mrgreen:
Nijednom? Možda da im ipak zahvališ što su te dovoljno potaknuli na alternativu?:mrgreen:Citiraj:
marta prvotno napisa
:lol:
Citiraj:
Nena-Jabuka prvotno napisa
Dakle povjerenstvo nakon zaprimljene pritužbe reagira, poziva komore , ministarstvo ili koga već treba na očitovanje o slučaju. Prema potrebi i izlazi na teren da vidi uvjete (npr.rađaona nema vrata ili paravna, krši se pravo na privatnost).Citiraj:
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
ZAGREB: Kako obraniti svoja prava pacijenta
Zakonom o zaštiti prava pacijenata (Narodne novine 169/04) određeno je da se u cilju ostvarivanja, odnosno zaštite i promicanja prava pacijenata u svim jedinicama područne (regionalne) samouprave osnuju povjerenstva za zaštitu prava pacijenata koja djeluje pri njihovim upravnim tijelima, nadležnim za poslove zdravstva. Tako, primjerice, Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata Grada Zagreba, kao tijelo Gradske skupštine Grada Zagreba, djeluje pri Gradskom uredu za zdravstvo i branitelje Grada Zagreba, na adresi: Trg Stjepana Radića 1, 10000 Zagreb (pacijenti Grada Zagreba sve svoje pritužbe i predstavke mogu slati na tu adresu), dok se adrese svih ostalih županijskih povjerenstava za zaštitu prava pacijenata mogu lako naći u županijama pri kojima ona djeluju.
Mnogi su hrvatski pacijenti, pa tako i umirovljenici, obično ne znaju da su isključivo županijska povjerenstva za zaštitu prava pacijenata zakonski ovlaštena postupati vezano uz konkretne, pojedinačne povrede prava pacijenata, upozoravati, predlagati i davati preporuke iz svojega djelokruga, službeno tražiti očitovanja liječnika i voditelja zdravstvenih ustanova; zahtijevati izvješća o poduzetim mjerama, neposredno pristupati u službene prostorije u kojima se obavlja zdravstvena djelatnost i utvrđivati jesu li prava pacijenata bila povrijeđena i, ako jesu, tražiti od tijela nadležnih strukovnih komora provedbu stručnog nadzora u takvim slučajevima, kao i poduzimati druge konkretne mjere u funkciji učinkovite zaštite zdravlja i interesa pacijenata na području svojega djelovanja - odnosno da su samo županijska povjerenstva za zaštitu prava pacijenata zakonski ovlaštena i praktički osposobljena (za)štititi prava hrvatskih pacijenata i njihove interese s tim u vezi.
Sva županijska povjerenstva za zaštitu prava pacijenata u Republici Hrvatskoj prema zaprimljenim pritužbama i predstavkama pacijenata postupaju odgovorno, pa im se svi hrvatski pacijenti mogu obratiti s punim povjerenjem!
Damir Jukica
O, pa to mogu vidjeti svugdje isti tren, kakva vrata, kakva li privatnost, više šetalište...Citiraj:
sirius prvotno napisa
DA, ali oni u povjerenstvu nemaju pojma o tome jer se nitko ne buni .Citiraj:
Nena-Jabuka prvotno napisa
Nece nitko nista vidjet samoinicijativno, nego samo u slucaju kad natko drugi upre prstom i kaze, "jes vidio?"
Nena, evo putokaza za reakcije http://www.pravapacijenata.hr/userfi...a_rusinovi.pdf
Ovo je super!
moderatorice, mozemo sloziti u jedan topic i staviti na sticky kad prikupimo sve adrese? Mozda bi bilo dobro da sve adrese (rodilista, povjerenstva, komore) stavimo u jedan excel file i da ga uploadamo negdje da si ljudi mogu skinuti?
odlican topic, nena!
svako malo se na onim kobasicastim prepucavalackim topicima spomene da bi bilo dobro dati feedback rodilistima, pozitivan ili negativan, jer do promjena u sustavu nece doci bez toga. i uvijek ta ideja bude pregazena stalno istim nabrijanim postovima o ovom ili onom. zato mi je drago da je otvoren poseban topic gdje ce se pricati samo o tome, bez skretanja u rasprave.
nadam se da ce sto vise forumasica iskoristiti ove prijedloge pisma i poslati svoje iskustvo rodilistima u kojima su rodile:)
Hop!
Jel neka od vas poslala pismo? Adminice, molim vas napravite ovaj topic sticky ja ne nalazim tu opciju :)