dijelovi BiH ga ukidaju tj ta prva godine počinje u veljači
Printable View
ne znam detalje, ali ako se govori od devetogodišnjoj osnovnoj školi onda ja to shvaćam da će to biti u školi
da će djeca kretati u 1 razred godinu dana ranije, s 6 godina
da će taj prvi razred biti ležeran, više kao igra
ali će biti škola
s učiteljicom i sa obaveznim svakodnevnim pohađanjem i svim onim što nosi škola
Citiram nacrt prijedloga, imate ga na stranicama MZOS-a, a tamo piše da će se program predškole odvijati u vrtićima. Jedino ako se što ne promijeni do izglasavanja Zakona, a nadam se da neće.
http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3425
Citiraj:
Članak 7.
Iza članka 15. dodaje se novi članak 15.a koji glasi:
„Članak 15.a
(1) U dječjem vrtiću ostvaruju se:
- redoviti programi njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece predškolske dobi koji su prilagođeni razvojnim potrebama djece te njihovim mogućnostima i sposobnostima,
- programi za djecu predškolske dobi s teškoćama u razvoju,
- programi za darovitu djecu predškolske dobi,
- programi za djecu pripadnike nacionalnih manjina,
- programi predškole koji su obvezni za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu,
- programi ranog učenja stranih jezika i drugi programi umjetničkog, kulturnog, vjerskog i sportskog sadržaja.
(2) Ovisno o potrebama djece i zahtjevima roditelja, dječji vrtić može izvoditi programe sukladne odredbama Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe.
(3) Na programe iz stavka 1. i 2. ovoga članka suglasnost daje ministarstvo nadležno za obrazovanje.
(4) Ako se tijekom obavljanja djelatnosti za koju je dječji vrtić osnovan proširuje djelatnost izvođenjem novih programa ili dječji vrtić mijenja program, dječji vrtić obvezan je podnijeti zahtjev radi davanja suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka.“
Ako je to taj najnoviji prijedlog, onda je dobro. Meni se nikako ne čini u redu 5 i pol godišnjake u školu.
Ali, ako je to u sklopu vrtića i napravit će za sve predškolce mjesta u vrtićima, onda je jako dobro.
Ali, ne možemo gledati samo gradove. kako će to u manjim mjestima funkcionirati? Nema svako selo vrtić, u školu ih vozi obično autobus, pa sad dječicu tako malu maltretirati sa obaveznim pohađanjem vrtića, ne znam.
Možda je s jedne strane dobro, ali s druge...
Nadam se i to se jako nadam, da će dobro razmisliti prije promjene.
onda to po meni nije devetogodišnja osnovna škola
nego obavezni vrtić i osmogodišnja škola
U principu da, na sreću:mrgreen:
Naime, toliko sam osjetljiva na vrijeme polaska (moje) djece u školu i istovremeno toliko sretna što su obje na početku te granice da idu s punih 7, da bi me svako pomicanje potpuno izbacilo iz kolosjeka:lol:.
Vrtić je ipak vrtić, bez obzira koliko ga pokušali učiniti ozbiljnim.
Ipak se slažem s Beti da neće svi bezbolno prihvatiti te promjene iako one možda i nisu loše. Jer dok druga djeca već imaju usvojene određene navike ponašanja u kolektivu, drugu tek treba tome učiti (pogotovo u ruralnim sredinama), a to sigurno nije primarni posao učitelja.
A ovo o devetogodisnjem obaveznom skolovanju se suska vec neko vrijeme, ali sve cemo saznati iz novina.
Cak i uciteljice koje imaju premalo sati.
meni bi baš pasalo da se ide u školu, ova manja je opasno vezana za starije i bojim se problema u vrtiću.
sa školom bi to njoj bilo puno lakše prihvatit.
i iskreno, mislim da je ljiljana to spomenula, ideja da se predškolci prebace u škole riješilo bi probleme manjka mjesta u vrtićima.
drugi par rukava je opremljenost škola pa je mogućnost realizacije dodatnih razreda/grupa, očito, mala.
ali kad bi se na tome poradilo (ne onako kako se to kod nas radi) mislim da bi ideja mogla biti jako dobra.
Meni se ta objava Ministra čini kao...ustao se ujutro i dosjetio predškolaca dok se brijao.
Prije svega, ja to nisam shvatila kao devetogodišnju školu, već kao devetogodišnje školovanje.
I smatram da je to ok. Predškola bi zaista trebala biti obavezna jer je nevjerojatno kako nepripremljena djeca dolaze u 1. razred. Pa kada već roditelji nisu obavili svoj posao, onda bi to trebali vrtići. I ne mislim tu ni na pisanje, ni na čitanje. Mislim na to da u mojoj školi velika većina prvašića ne zna da se cesta prelazi na zeleno i da postoji nešto što se zove pješački prijelaz (iliti zebra). No, to me ne čudi, budući ih roditelji i do 4. razreda autima dovode u školu, ukrcaju, iskrcaju i dacol.
Samo mi nije jasno gdje će se za tu djecu pronaći prostor i još važnije financije. Jer bude li obavezna, predškola će morati biti besplatna.
Ma nije se toga nitko "sjetio", to je već kompliciraniji misaoni proces :lol: (kod nas je ono - prepiši od drugih iako ne znaš kako i hoće li to šljakati).
Lani sam imala zadatak za jedno predavanje proučiti knjigu "Što čini obrazovne sustave uspješnim" gdje se pokušava otkriti zašto je neki obrazovni sustav uspješan. Iako imaju ogromne razlike, zajedničko im je upravo to predškolsko obrazovanje koje ima za cilj što više ujednačiti sposobnosti učenika kada kreću u školu. Meni je ovo stanje kod nas katastrofa, dobiješ zajedno u razredu dijete koje nikad nije vidjelo olovku i dijete koje čita knjige. Po tome je meni to sasvim ok, iako se to mora malo pažljivije razraditi.
Netko je spomenuo Finsku, ona je bila u vrhu u prošlom desetljeću. Sada su sam vrh uspjeha na međunarodnim testovima preuzele zemlje istočne Azije.
Stručnjaci tvrde da ključ uspjeha nije kvaliteta škola nego rana stimulacija mozga i da je polazak u školu sa 7 godina jednostavo fizički prekasno razdoblje jer je vrijeme najintenzivnijeg razvoja sinapsi u mozgu tada već prošlo.
Kaže mi kolegica iz vrtića da su oni od ranije upoznati sa ovom pričom - planirano je da 5-eto godišnjaci krenu u škole (u predškolu), a cilj je rasteretiti kapacitete vrtića.
Meni je ovo prvi glas.
Ideja nije loša, samo iziskuje ozbiljniju pripremu. Mnoge škole također nemaju kapaciteta primiti još jednu dodatnu generaciju učenika, a o opremljenosti da ne govorimo....
Također mislim da je prethodno potrebna ozbiljna edukacija i senzibilizacija učitelja i stručnih suradnika za drugačije načine poučavanja. Ovako učitelji misle da učenje počinje tek polaskom u školu. I da su dotada valjda dječji mozgovi bili deprivirani.
LIMA je u pravu. Na zadnjem Pisinom testiranju Kina i KOreja pomele su Šveđane, a i ostale razvijene zemlje.
http://www.pisa.hr/knjige/2009-rezul...e/Default.html
Na 55. stranici su rezultati čitalačke pismenosti 2009. (zadnjeg ciklusa provedbe PISE).
Dugo su oni promatrali iz prikrajka što i kako raditi i kad su se pojavili, ostali su bili zabezeknuti njihovim rezultatima. Kod njih je u mentalnom sklopu sasvim drugačiji pristup obrazovanju.
Da papir svašta podnosi odnosi se na ovu rečenicu:
Ne znam na koji način izjava da je teško istočnjacima parirati osporava njihove rezultate i postignuća?Citiraj:
Stručnjaci tvrde da ključ uspjeha nije kvaliteta škola nego rana stimulacija mozga i da je polazak u školu sa 7 godina jednostavo fizički prekasno razdoblje jer je vrijeme najintenzivnijeg razvoja sinapsi u mozgu tada već prošlo.
..... druga je stvar želimo li mi slijediti put kako su došli do tih rezultata. I uklapa li se taj put/način u koncept kvalitetnog obrazovanja (u našoj zapadnoj kulturi).
Pa to ti je biser naseg skolstva. Nema takvog pravilnika. Hrpa skola ima ocajne wc-e, nema papira ni sapuna.
O uvodenju zdravstvenog odgoja smo mi nastavnici saznali iz medija, pocetkom rujna stigao dopis da ce do pocetka listopada objaviti teme zdravstvenog odgoja.
Teme su objavljene, a prostora za slobodnu interpretaciju svake koliko zelis.
Popis preporucene literature dugacak, u nasoj skolskoj knjiznici nema, prema rijecima knjiznicarke, nista, a ni gradska knjiznica nam nije puno bolje opremljena.
Znaci, provodi se ex cathedra i s puno odobnih stavova razrednika (tu mislim na teme ukljucene u SRO). Ok, ne doslovno tako, imas ti razno razne metode za obradu teme, ali prakticni dio - nula.
Bojim se da bi i ovo devetogodisnje obrazovanje moglo biti uvedeno bez pripreme.
Kojim je pravilnikom uređena (i usklađena) školska užina (doručak, marenda, štogod) s onim što djeca uče o zdravoj hrani?[/QUOTE]
Na jednom sastanku sam čula da jelovnike izrađuju stručnjaci (nutricionisti ili sl.), a koliko se primjenjuje nemam pojma.
U tim obrocima se nađe svašta šta nema veze sa zdravom hranom.
Najveći problem nastane kad se stvarno pripremi ''zdravi obrok'', većina djece ostane gladna i nema te kuharice, učiteljice ili sl. koja će natjerati dijete da to proba. To dovoljno govori o prehrambenim navikama.
Zato odlično prolaze panirani ''riblji'' štapići i slične tvorbe...
OK, shvatih... samo da nam se ministar ne počne brijati dva puta dnevno....
Na jednom sastanku sam čula da jelovnike izrađuju stručnjaci (nutricionisti ili sl.), a koliko se primjenjuje nemam pojma.
U tim obrocima se nađe svašta šta nema veze sa zdravom hranom.
Najveći problem nastane kad se stvarno pripremi ''zdravi obrok'', većina djece ostane gladna i nema te kuharice, učiteljice ili sl. koja će natjerati dijete da to proba. To dovoljno govori o prehrambenim navikama.
Zato odlično prolaze panirani ''riblji'' štapići i slične tvorbe...[/QUOTE]Hm, ne znam, koliko sam čula iz vrtića, sadašnja zdravija hrana ne prolazi lošije od one prije, štucalo je u pšočetku, ali ide
pa kakav nam je sadasnji preskolski odgoj svakako mi se cini dobrom idejom da djecu onda skolski sustav zahvati sto prije :yes:
Kod nas jelovnik izrađuje tajnica u dogovoru s profesoricom biologije.
Prije nekoliko godina, kad se puno pričalo o uvođenju zdrave prehrane u škole i o dodatnoj subvenciji Grada, i u našoj se školskoj kuhinji jelo zdravije nego sada. Novci iz Grada nisu stizali, škola gomilala račune i ubrzo se vratila na stari jelovnik; onaj koji su mogli pokriti s 4,5 kune po učeniku.
Što se tiče devetogodišnje osnovne škole, ideja i nije tako loša. Ali treba prethodno pripremiti teren.
Danas se u većini zagrebačkih škola ta ideja ne bi mogla provesti zbog nedostatka prostora i nepripremljenosti učiteljica za rad s predškolskom populacijom.
Nisam izmislila, evo jedan link: http://www.youtube.com/watch?v=-E7GWiEjju4 a dr. Ranko Rajović je ozbiljni stručnjak za to pitanje.
(Kupila sam i knjigu dr. Ranka Rajovića (predavača s postavljenog linka) "IQ djeteta - briga roditelja". )
Naravno da su djeca najviše stimulirana kod kuće, međutim nisu sva djeca te sreće.
Ja se svakodnevno susrećem s djecom koja apsolutno nemaju nikakvu stimulaciju kod kuće. Imam sve više učenika s govornim teškoćama, disleksijom, disgrafijom, a roditelji po tom pitanju ne čine apsolutno NIŠTA. Neki ne žele, a neki jednostavno preoterećeni vlastitim obavezama nemaju ni vremena. I naravno da se onda nameće potreba da sustav nešto učini po tom pitanju - kao i u svemu.
Ne zagovaram spartanski odgoj ali ja konkretno gledajući generacije imam osjećaj da su djeca sve - nedostatku bolje riječi - ljenija. Sve im je teško, a roditelji umjesto da energiju utroše na podizanje sposobnosti svoje djece, energiju usmjeravaju na to da ih stalno opravdavaju, nalaze im bezbroj isprika, lažu za njih i sl. (imam svježe primjere u svom razredu pa sam malo "nabrijana" po tom pitanju). (Apsolutno nisam za onaj pristup mame Kineskinje ali mislim da mi malo previše podilazimo svojoj djeci.)
Kada sam pročitala vijest bila sam užasno bijesna zbog načina na koji nam je ona prenešena. Pa jel mi nismo zaslužili da nam se kažu pune informacije? Gdje će se ta škola održavati, tko će to plaćati, kako će biti organizirano, tko će s tom djecom raditi? U mnogim školama, a niti u vrtićima nema dovoljno mjesta ni kadra za te egzibicije, druga stvar, to se ne bi trebalo plaćati, a ako bi se financiralo iz gradskog proračuna moramo biti svjesni da to neće svi moći isfinancirati, dakle valjda bi taj teret morao pasti na državu ili? Tko je napravio detaljan plan i projekat svega toga? Ma mislim, meni pada milijardu pitanja i zavrzlama napamet, a ministar bljucne neku poluinformaciju kao da se razgovara s nekom bakom na pijaci.:evil: E takvim nas oni očito doživljavaju, evo vam marvo čisto da znate od jeseni će se nešto novo događati.
dorotea, tako sam i ja tu vijest primila, sve je nedorečeno. I ne smije se gledati samo Zagreb. Hrvatska nije samo veliki gradovi. To nikako nije projekt koji može oživiti do iduće jeseni. Ili je?
joj, no@, pa neće valjda pred nastavnicima...8-)
LIMA, apsolutno se slažem s tvojim mišljenjem...ja sam malo krivo razumjela ranu stimulaciju u prvom tvojem postu. dobro sam upoznata s radom dr. Rajevića (iskreno, poradi svojeg vlastitog djeteta) i apsolutno sve što govori ima itekako smisla.
no, i dalje mislim da je 7 godina aman-taman za polazak u školu. ima autora koji pak govore kako je za dječake bolji još kasniji polazak, al', eto, kako svima vjerovati...
meni je, doduše, odgoj puno važniji od onog obrazovnog dijela, kojeg može svladati svako prosječno inteligentno dijete.
A kao što ima svakakvih roditelja tako ima i svakakvih teta u vrtiću, ali i učiteljica u školi, pa smo, što se boljitka djeteta tiče, opet u kolu sreće (ne žalim se na učiteljicu moga sina jer nisam mogla zamisliti bolju učiteljicu od ove koju je dobio (to je bar moj dosadašnji dojam.))
Je li uranjena skolarizacija zaista riješenje za takvu, zapuštenu djecu? A što s drugom djecom (neće li ih uštogljen školski sustav zakočiti u razvoju)? Nama se zajednički dan, od kako je dijete krenulo u školu, drastično skratio jer on odlazi puno ranije na spavanje nego dok je odlazio u vrtić, pa je i naš utjecaj na djete manji (što se nekako u njegovoj sedmoj godini i poklapa s njegovom potrebom za osamostaljivanjem), ali kada bi bio godinu dana mlađi, ne znam (s obzirom na lutriju oko izbora učiteljice/tete u vrtiću), ne bi mi se svidjelo...
mi u vrtiću nismo kvalificirane niti metodološki obučene za učenje slova i brojeva
kod nas su to oblici koji podsjećaju na slova i brojeve
da bi odgojitelj kvalitetno učio dijete programu pisanja slova i brojeva mora proči metodiku...a kada?
evo ja sam sada pročitala članak u Slobodnoj Dalmaciji....prestrašno...
evo samo ću kopirati mopj odgovor na ovaj članak...presmiješno mi je sve to skupa moram priznati....sve je u fazi "rekla, kazala, bi bi red, moglo bi se, trebalo bi...."Citiraj:
...........Najbolje bi bilo da ta predškola predstavlja takozvani nulti razred u kojem bi se djecu prvenstveno socijaliziralo, s njima crtalo i pjevalo, odnosno pripremalo ih se za prvi razred kao što se trenutač- no i radi u nekim ekstra kvalitetnim vrtićima...........
Citiraj:
Kako simpatično....dakle samo EKSTRA KVALITETNI VRTIĆI pripremaju djecu za polazak u školu, socijalizira ih se, s njima se crta i pjeva i samo odgojitelji koji rade u EKSTRA KVALITETNIM VRTIĆIMA pripremaju djecu za polazak u školu, socijaliziraju ih i s njima crtaju i pjevaju.... ccccccc..... da mi je samo znati po kojim se kriterijima određuje koji su to EKSTRA KVALITETNI a koji su to NEEKSTRA KVALITETNI VRTIĆi.... cccccc c kako bi naš odgojiteljski posao bio lagan kad bi samo socijalizirali djecu, crtali s njima i pjevali im.... milina božja.....bili bi to lumenić do lumenića cccccccc
Ja sam na istu stvar o ranoj stimulaciji mozga naišla u jednoj drugoj knjizi (Ellen Winner - Darovita djeca, mitovi i stvarnost). Baš je to isto pisalo i stavljena je ilustracija nedarovitog djeteta iz istočne Azije u dobi od 7 godina ako se dobro sjećam (neka grana u cvatu naslikana na njihov tradicionalni način) i za usporedbu drljotine kakve rade naši prosječni derani iste dobi. Neusporedivo! I mislim da je istina da su naša današnja djeca sve ljenija, da sve više sjede pred tv-om, da aktivno ne moraju tražiti zabavu jer zabava traži i nalazi njih dok oni pasivno sjede... Pa se ne treba čuditi ni lošoj motorici ni hiperaktivnosti. Previše toga smo sami priskrbili svojoj djeci, ne kao pojedinci, nego kao civilizacija, da ne velim kultura (ne sviđa mi se odabir te riječi na ovom mjestu).
Inače -devetogodišnje školovanje samo po sebi ne mora biti loše, ali prijelaz na to mora biti paaaažljivo odabran, dugo unaprijed planiran i izveden kako treba. Za to treba i para i vjerujem da će se upravo na tome sve slomiti. Ne znam...
Najnovija saznanja o razvoju mozga pokazuju da je mozak "otvoren" za izgradnju i usavrsavanje i u adolescenciji i da je tada najslicniji onom ranom razvojnom periodu kad su djeca u stanju nauciti sve i svasta, ako su dovoljno izlozena podrazajima.
E, sad...
Naš A (rođen 2007) bi u Slo iduću jesen krenuo u prvi razred oš. Nije to nikakva predškola, nego baš škola. U 1.r imaju odgajateljicu i učiteljicu i program jim je sporiji nego tempo naših đaka. Naša L (rođena 2005)u 2.r čita i piše sva slova, u 2.r slovenske škole tek uče čitanje( moraju znati do 3r), tek uče zbrajanje i oduzimaje do 20 - naši su već na 100, da ne spominjem tablice množenja...i tako. sve jim je puno lakše i prilagođeno..ocjene su do sada počele tek u 4.r, od ove godine su uveli od 3.r jer se to neocjenjivanje nije baš pokazalo najboljim...ove godine su pokusno uveli i prvi strani jezik u 1.razred, prije su ga dobili tek u 4.r (ili trećem, neznam točno)... Torbe se ne nose doma, ostave se u školi... Unutar razreda su podijeljeni u nivoe po tome što i kako tko zna... u školu nesmiju sami, nego u pratnji odrasle osobe - punoljetne. Ja sam uvjerena da bi našoj L tamo bilo puno lakše nego ovdje...Razredi su prilagođeni kao igraonice, sjede po podu, itd...
Ali u Slo kada se radila reforma se mijenjao cijeli sistem oš...prilagodili su se svi razredi, ne samo "predškola"... i to je trajalo 8g!!! a ne preko noči!!! Recimo - viši razredi isto tako rade u 2 nivoa - imaš teži i niži nivo znanja matematike, slovenskog, itd... Ma, ima toga još...
U slo u školu kreću sva djeca rođena u kalendarskoj godini koja je na redu za školu (od 1.1 do 31.12)....
zanima me kak onda u sloveniji rade ako u istom razredu imaju dva nivoa, ti nivoi su postojali kod nas pred nekih 13-18 godina, s time da je moja osnovna škola na Črnomercu imala visoki noivo, cijela, a jedna škola U Donjoj Dubravi niži nivo. Ali nivoe nisu mješali u istom razredu, osem ako je u zadnje vrijeme ( cca unatrag 10-12 godina) uveden prilagođen sistem samo za pojedince.