pa ja sam već mjesec dana uvjerena da da. sad baš jako. vidjet ćemo
Printable View
pa ja sam već mjesec dana uvjerena da da. sad baš jako. vidjet ćemo
on je u ekonomomskoj u dobojskoj?
pa ako se sa 400 izostanaka može to nazvati tako, je :D
gle trebalo je reagirati prije. nije to samo markiranje kaj ne?
Samo da se zna - ja sam imala isti problem u svojoj srednjoj školi.... a tata mi je bio u vijeću roditelja ili kako se to već zvalo u ono vrijeme. Ajme, sramote.... Ne znam više točno koliko izostanaka sam imala, ali bilo je puuuuno, ufff... Čak nisam bježala s testova ili ispitivanja, nego onak bzvz. Na kraju sam se resetirala. Neku mjeru sam dobila (opomenu valjda, ne sjećam se više) ali ništ se nije dogodilo. Imala sam dobre ocjene, ali sam jako jaaaako voljela laufati okolo s društvom za vrijeme nastave. Čak se i ne sjećam da sam imala ikakvu kaznu ili tome slično - jedino što su mi priuštili je da sama riješim problem u koji sam se uvalila.
tko je spomenuo markiranje? sport + česte viroze + gripa ove godine. pola pola. a ne tražim savjet o reagiranju nit se žalim. samo pišem činjenice. btw. i uz izostanke je mogao to odraditi propisno, pa nije
ma ok mogao je odraditi, valjda će se sad izvuči, nadam se
iskreno, sad stvarno sumnjam. a još iskrenije, mislim da treba pasti razred i shvatiti da se ne može provući na okice kroz život. u osnovnoj je imao i više za stić i naučit pa je uspio, sad je digao sve 4 i lako ćemo... pa kad zvekne glavom u pod, možda se osvijesti. nije ni to najgore kaj se čovjeku može dogoditi ;)
u svim drugim aspektima njega kao osobe, divan je stvarno. ali, jebiga, nemoš kroz život lako ćemo
Sviđa mi se tvoj stav. Puno je pametnije pustiti sina da nauči nešto iz vlastitih gluposti i grešaka dok je još vrijeme....
Možda se ipak sve dobro završi, ali iskustvo i pouku (da neke odluke imaju i posljedice) izvući će u svakom slučaju. To je životna škola. Upravo to je moj tata meni priuštio dok sam bila u srednjoj školi. Koštalo me mature (morala sam ju polagati, a mogla sam biti oslobođena) i dobro sam to zapamtila.
Neki ne izvuku nikakvu pouku u toj dobi.
izvuku kako ne. rado bi on nastavio u drugi sa svojom ekipom. ne osjeća se "kul sam i frajer". al nit mi ga je žao, nit mislim žicat, nit prstom mrdnut da mu u ovom trenu pomognem, a zajebavao se cijelu godinu
Peterlin rekla bih da ti nemas bas nikakvog iskustva, niti osobnog, niti s djecom koja padaju zbog ocjena.
To da ti se svidja ninockin stav je normalno i ljudski, neka padne, naucit ce, opametit ce se i sl.
Iz perspektive roditelja bi to tako trebalo biti. Ali glavno pitanje tu nije moze li dijete. Jer stvarno rijetko koje dijete ne moze. Ono, da stvarno odgovodno mozes reci, eto, on/ona to ne moze.
Pitanje je hoce li dijete. Ne moze li. Hoce li.
Ja sam bila u toj poziciji i mogu reci da nemam pojma. Ne znam dati savjet. I ja sam mislila da je pad ok ako to znaci da ce se dijete probuditi. Sad vise nisam tako uvjerena u to, jer je, logicno, veca sansa da mu to pokopa i ono malo samopouzdanja. Ako njega ta skola ne zanima, nece ga dugorocno nikakva ekipa spasiti od propasti i tesko da ce pad to promijeniti, i da ce ga zbog pada naglo poceti zanimati.
marta, slažem se i nisam sigurna da nisam u pravu što ga ne kažnjavam/urlam češće/oduzimam ko zna što.. nisam pametna. nisam indiferentna, ne mogu ga natjerat da pamti ono u što gleda (kao drži knjigu i uči). Ne pada mi napamet iščitavat gradivo naglas i ispitivat ga... pa onda ostane, neka padne. ne znam.. vidjet ćemo. ta škola ga definitivno ne zanima, upisao ju je jer toleriraju sportaše...
nisam sigurna da SAM u pravu... ma nijedno zapravo lol. javim :))
Nekako mi je i ostalo u pamcenju odnekud da je on u toj skoli zbog sporta.
Cuj, a jel postoji neka druga skola koja bi ga zanimala? Postoji li mogucnost prebacivanja? Ako postoji takva mogucnost, ja bih sad s ovom pamecu zapela kako god da prodje i da se prebaci. I opet ne znam da li bi to bilo dovoljno.
jaaaaako teško bi ja sad mogla nešto, puno je toga, nije da samo jedan predmet visi. a i definitivno ne želim. a niti jedna druga škola ga ne zanima, osim da proživi 4 godine do upisa na KIF. to je ideja vodilja od 4. osnovne :predaja:
Onda nemas bas puno manevarskog prostora, ali nema ni on. Ako hoce na faks jednostavno mora zavrsiti srednju.
Nadam se da ce mu se posloziti u glavi da je to nesto sto mora odraditi.
jep.
Pa nije mu baš dovoljno "bilokako" završiti srednju. Prijemni na KIFu nosi (samo) 45% bodova, ostalo su ocjene i matura. Drugo je s arhitekturom ili akademijama gdje prijemni nosi 70 ili 80% bodova.
motoričke sposobnosti i sportska kategorizacija olimpjskog odbora nose veći dio bodova (max 550, ocjene + matura max 450)
Može on završiti gotovo svaku srednju školu bez da pohađa nastavu. Dovoljno je da ima 15 godina.
Idi u školu i raspitaj se. Ima predavanja, ima ispite, ima maturu.
Nije ni skupo. Znam. Iz prve ruke. Došla i leta i pamet, kako se kaže. I on je uspješan mlad čovjek. Ide dalje. I on i život. A bilo je...bolje da ne pišem.
Kak nije skupo samo 4 razred zanatske dode oko 7-9 hiljada a gdi ono ranije. S time da profaci dost cesto ne dodu na nastavu a ne jave
Bolje da ide u pravu skolu
Ma ni trećinu toga. On je u svojoj školi završio zadnja dva razreda. Možda zato. Ne znam kako je u Zagrebu.
U svakom slučaju jeftinije i daleko manje stresno.
Ako je to solucija koja će donijeti mir.
Uostalom bila bih dala sve da mi dijete ostane živo i zadovoljno. I sa maturalnom svjedodžbom u ruci. Ma mislim, i bez nje se moglo, ali super je da postoji i mogućnost nastavka. I vrijeme koje je donijelo zadovoljstvo izborom.
Ubijek se to razvuce
Pa umjesto 4 godine ide se 5-6 godina.nastava noje ni priblizno organizirana ko u pravoj skoli. Problema odasvud jer nije redovan ucenik....
Nek razmisli
S obzirom da imamo Hrvatsku, al nemamo drzavu, postoji i opcija platis pa dobijes. Al da kosta - kosta.
Moz kupiti i u susjednoj
Kak on ko recimo ponavljac moze konkurirati u drugoj skoli? Zna li tko postupak?
Eh, u pravu si - ja sam odradila svoj dio problema s djecom u puno ranijoj fazi nego što je pubertet - do puberteta je sve kod mojih već bilo "na liniji". S druge strane - gledam prijatelje mlađeg sina (kod starijega toga nije bilo) koji su imali popravke u prva dva razreda srednje škole, teško privikavanje na rutinu, ali su to uspješno prevladali. Konkretno, susjeda su doslovce pustili da sam odluči hoće li pasti razred ili ne. Tek to ga je pokrenulo.
Dalje - ninochka ima uspješnog sportaša i to je jedna sasvim drugačija priča, a opet ima i poveznice - ako on ima dugoročan cilj, mora odraditi ono što mora i tu nema kompromisa. Ne želim nikome soliti pamet, samo sam napisala da ne vidim ništa loše u tome kako je ninochka odigrala. Nisam bila u poziciji da to i sama isprobam, ali ovako sa strane čini mi se vjerojatnim da bih i ja tako - ne zato što ne bih znala drugačije, nego zato što mi se čini da neke stvari i ne mogu drugačije. To je na tragu ovog tvog "hoće li dijete" a ne "može li dijete".
Kako god bilo - u konkretnom slučaju možda i ne bi bilo bedasto razmotriti ove ideje koje je Beti napisala, pogotovo što je ninochka rekla da škola ima razumijevanja za sportaše - nemam iskustva, ali možda bi držalo vodu... Kako god bilo - sretno!
Sportska ne dolazi u obzir jer je to gimn sa jos vise predmeta koji ga nece zanimati :) a u ekonomskoj isto ima odgovaranje po dogovoru (tragicno, znam...)
Sto se tice dopisne il kak se to zove, godina je 4400. Nije drama. Vidjet cemo