NE vlažnim maramicama

Citiraj:

---

Beti3 prvotno napisa

Ali, te se plastične boce i posude mogu reciklirati, bar djelomično, onoliko koliko ih ljudi odgovorno bacaju, ali vlažne maramice ne, ni jedna se ne upotrijebi ponovo.

Svjesna sam ja da ima puno većega zla od vlažnih maramica, ali sve ih je više i više za sve više i više uporaba.

---

U Europi se proizvede cca 60 milijuna tona plastike godišnje (u svijetu preko 300 milijuna tona), a reciklira nekih 8 milijuna.

Ja zbilja ne znam ništa o razgradnji maramica koje idu u WC ili onih koje idu u smeće, ali se ne bih usudila ni istrčavat s nekim ocjenama. Znam da se plastika razgrađuje u moru na mikročestice kojih su sada puni mediji, ali ja nisam još vidjela razumnu studiju o štetnosti mikročestica. Naravno da je bolje da ih nema, samo ne znam koliko je to problem broj 1 u usporedbi sa ostalim zagađenjima, tipa avionski prijevoz i sl.

Ovako zdavorazumski - razgradiva maramica će se isto razgraditi na mikročestice (samo puno brže), pa mi nije jasno zašto bi bilo bolje da jedem ribu koja se najela mikročestica maramice od mikročestica PET ambalaže. Mikročestice maramice će kanalizacijom završiti opet u moru.

Prema mom saznanju mikročestice su problem životinjama koje se hrane planktonima pa misle da im je pun trbuh, a zapravo nemaju energije od plastike i gladuju. A ne znam kakav učinak imaju na naš probavni sustav. Svaka pilula je zapakirana u nešto nejestivo što sliči plastici. Nemam pojma. Ja samo nastojim smanjit svoj upliv kako god znam, ali se često pogubim.

Naravno da vlažne maramice nisu problem broj jedan, ali su dio jednog veeelikog problema. Koji se neće riješit sam od sebe.

https://www.express.hr/znanost/zbog-...maramice-15683

Kapsule za lijekove su napravljane od zelatine ili u novije vrijeme, vegan friendly, od celuloze.
A sto se mikrocestica plastike tice, po rkad mi se cini da necemo imazi priliku saznati na koje nacine nam steti jer cemo se prije toga ugusiti u vlastitom smecu.
Nisu problem samo vlazne maramice, niti samo vrecice, niti samo jednokratni plasticni pribor, slamke, case za kavu, plasticne bocice... Problem je sve to na hrpi.
Tko razdvaja smece doma i prazni to tipa jednom tjedno moze jasno vidjeti da plastika cini vecinski udio u smecu. Nazalost.

Ni plastiku ne možeš reciklirati unedogled. Boce mogu proći par krugova reciklaže i kuda onda s tim?

Citiraj:

---

marta prvotno napisa

Kapsule za lijekove su napravljane od zelatine ili u novije vrijeme, vegan friendly, od celuloze.
A sto se mikrocestica plastike tice, po rkad mi se cini da necemo imazi priliku saznati na koje nacine nam steti jer cemo se prije toga ugusiti u vlastitom smecu.
Nisu problem samo vlazne maramice, niti samo vrecice, niti samo jednokratni plasticni pribor, slamke, case za kavu, plasticne bocice... Problem je sve to na hrpi.
Tko razdvaja smece doma i prazni to tipa jednom tjedno moze jasno vidjeti da plastika cini vecinski udio u smecu. Nazalost.

---

Baš sam se s tim susrela. Otkad odvajam plastiku, papir i staklo, bio smeća je zapravo jako malo. Sablažnjivo.

Kad sam pocela raditi prije 20tak godina, najveci neprijatelj majstora na odrzavanju crpnih stanica odvodnje/kanalizacihe bile su tzv.najlonke. danas ih nitko ni ne spominje, svi mrze vlazne maramice. Mi ih kupujemo malo i nikad nisam bacila u wc (znam kako to zavrsi)

Citiraj:

---

zutaminuta prvotno napisa

Ni plastiku ne možeš reciklirati unedogled. Boce mogu proći par krugova reciklaže i kuda onda s tim?

---

Uvijek imaš mješavinu boca različite prošlosti, tako da nemaš pojma koliko krugova je prošla masa koju prerađuješ (reciklat se miješa s novim materijalom).

3R - "Reduce, Reuse, and Recycle", s naglaskom na reduce.

Po meni strašni članci tipa - Osramotila se na subotnjoj špici jer je obukla kaput koji se nosio 2016., i to već treći put!!! Prvo - osramotila/osramotio se bilo kakvim izborom stajlinga mi je užas, kakav je to izbor riječi. Drugo, ako je već neki negativni moment u pitanju, onda je on puno gori za one koji svaki put obuku nešto drugo, s obzirom na neodgovorno ponašanje prema okolišu. Sve je naopako postavljeno u politici i trendseterskim krugovima, posebno za žene. Vidim da učiteljice na školske priredbe "ne smiju" doći dvaput u istoj haljini. Jako se kriva poruka šalje.

A što se tiče otpada koji je izvan 3R - Japanci spaljuju pri optimalnoj temperaturi za minimiranje stvaranja toksičnih plinova i filtriraju ispušne plinove.
https://www.japan.go.jp/tomodachi/20...echnology.html

Citiraj:

---

zutaminuta prvotno napisa

Ni plastiku ne možeš reciklirati unedogled. Boce mogu proći par krugova reciklaže i kuda onda s tim?

---

ne znaš kolko puta je reciklirano to nigdje ne piše, ali je pametnije odvajati bez obzira na povjest, ipak ak se odvojeno i negdje ostavi bar se neće razgrađivati u nekom polju idućih 300 godina


jelena , daj link baš me zanima ko se to usudio!!!:mrgreen:

Ma hoću pitati, mijenja li se kemijsko svojstvu reciklatu koji je prošao određen broj puta proces.

Svakoj plastici se u procesu prerade mijenja struktura, a pomalo i sastav, bila to prerada ili recikliranje. Samo ta promjena nema utjecaj na recikličnost, jer se u recuklatu nalazi koješta, nitko ne razvrstava boce po broju ciklusa. Napraviš svako toliko kontrolu reciklata kakva svojstva dobivaš i za što to smiješ koristiti. Sigurno se ne radi redovita kemijska analiza. Napamet govorim, ali možda ako degradiraju svojstva možeš podebljati stijenku boce ako imaš veći udio reciklata.

Onda boce u kojoj stoji voda/hrana ne mogu imati udio reciklata sa slabijim svojstvima kao što mogu imati boce za tekuće gnojivo ili nešto drugo nebitno?

Citiraj:

---

mamitzi prvotno napisa

Kad sam pocela raditi prije 20tak godina, najveci neprijatelj majstora na odrzavanju crpnih stanica odvodnje/kanalizacihe bile su tzv.najlonke. danas ih nitko ni ne spominje, svi mrze vlazne maramice. Mi ih kupujemo malo i nikad nisam bacila u wc (znam kako to zavrsi)

---

Ovo s najlonkama je debela istina. I ja se toga sjećam. Ali mi je u kanalizaciju odletjela mala spužva za pranje suđa i izazvala cirkus... Zar te spužve i trljačice i gomila drugih stvari nisu isto takvo zlo kao i maramice?

A opet - kako bi izgledao svijet bez plastike? Pogledajte malo oko sebe i promislite čega sve ne bi bilo (ne mislim na monitore i potplate cipela nego recimo npr. na sustave za transfuziju, kompozitne naočale i slično...) Pa si promislite.

Dakako da je plastika super.
Ali opet, i nije.

To ubacivanje npr. seta za infuziju u isti koš s plastičnim slamkama i jednokratnim čašama mi je onak, ma neću ni komentirati. Pa nije nitko rekao da ne treba biti plastike. Samo da se korištenje jednokratne plastike može i treba smanjiti što je više moguće i to treba krenuti od sebe samoga.
Spuzva za suđe nije nešto što kupiš, opereš tanjur, baciš. Traju one neko vrijeme. Postoje trljačice koje su prirodnog materijala. Nakon nekog vremena krenu se dezintegrirati, jer su od celuloze. Npr. iz Lidla.

Citiraj:

---

zutaminuta prvotno napisa

Onda boce u kojoj stoji voda/hrana ne mogu imati udio reciklata sa slabijim svojstvima kao što mogu imati boce za tekuće gnojivo ili nešto drugo nebitno?

---

Značajan udio PET boca se prerađuje u tepihe i sl., a ne u boce, puno rjeđe u boce jer često ispadne skuplje nego novi materijal, a ljudi to nisu voljni platiti. Mislim, malo bi bilo ljudi koji bi kupili kunu skuplje mlijeko iz reciklirane plastične ambalaže.

Ja nisam nikad vidjela PET bocu na kojoj je pisalo 100% recycled PET ili rPET. Možda ima, al nisam vidjela.

Citiraj:

---

marta prvotno napisa

To ubacivanje npr. seta za infuziju u isti koš s plastičnim slamkama i jednokratnim čašama mi je onak, ma neću ni komentirati. Pa nije nitko rekao da ne treba biti plastike. Samo da se korištenje jednokratne plastike može i treba smanjiti što je više moguće i to treba krenuti od sebe samoga.

---

Potpuno se slažem s tobom, ali razumijem i Peterlin, jer sva antireklama za plastiku počiva na STOP plastici, a ne plastičnoj ambalaži ili po meni puno više fer STOP ambalaži. Sve to poskupljuje život, tipa - moraš zaposliti više ljudi po dućanima jer ne možeš automatski pakirati, a danas je za sve kriterij novac.

http://arhiva.nacional.hr/clanak/486...ativo-rjesenje

Da, ima i u tome nešto, ali on zagovara plastične vrećice koje uopće nisu zdrave za okolinu same po sebi. O količini utrošene sirovine i energije se može razgovarati, ali o štetnosti plastične vrećice kao otpada se sve zna.

Ne bih se slozila. Pa ne mozes samo otpad gledat. To smo vec vise puta probavljali. To je vrh sante leda koji se jako dobro vidi. Idealno bi bilo da svako sebi isplete kosaru s prucem iz dvorista ili barem sasije vrecicu od traperica ili neceg sto nije vise nosivo. Al nije sva ambalaza u vrecicama iz ducana. A ambalaza generalno je problem.

Ali daleko od toga da se slazem u svemu s prof kojeg Peterlin voli citirati.

Citiraj:

---

Jelena prvotno napisa

Ali daleko od toga da se slazem u svemu s prof kojeg Peterlin voli citirati.

---

Nikako ne mogu probaviti te usporedbe koliko košta proizvodnja plastične vrečice, a koliko platnene, jer je zanemareno 90% cijele priče. Kao da je to jedina varijabla u računici.

Pa nije problem u cijeni, nego o utjecaju na okolis.

Plus naravno poznati socioekenomski moment samoubojstava za uzgoj pamuka. Od 1995. se ubilo 270 000 uzgajivača pamuka.
https://www.theguardian.com/global-d...eaths-gm-seeds
https://link.springer.com/article/10...302-015-0043-8

Samo uguglaj cotton growth suicide, dobiješ hrpu članaka.

Al to se ne događa "na Jakuševcu" pa nam manje smeta.

Kupujem li odjeću od plastike zagađujem, kupujem li od pamuka ubijam radnike, kupujem li organski pamuk bankrotiram.

Što sada?

Stvar je u umjerenosti. To je ono sto smo kao drustvo zaboravili.

Citiraj:

---

zutaminuta prvotno napisa

Kupujem li odjeću od plastike zagađujem, kupujem li od pamuka ubijam radnike, kupujem li organski pamuk bankrotiram.

Što sada?

---

Minimirati potrošnju, tko može - kupiti što kvalitetnije i dugotrajnije. Zaboraviti na pristup - "u što je povoljna majica, ma da je i dvaput obućem, isplati mi se." Možeš biti ponosna što si isti outfit imala na dvije svečanosti, a ne ono što mediji pišu - zamislite! dvaput je isto obukla! Kojoj bolje stoji? i slične gluposti.

Ali zagađuješ itekako i s pamučnom odjećom, samo ne u svom dvorištu.

piše na fejsu da je daleko najekološkija stvar koju možeš napravit - ne imati djecu

Žuta, ja sam isto izbezumljena vezano uz otpad.
Evo, npr. vuna s otoka je isto veliki problem. Na Cresu nastane godišnje oko 15 tona ovčje vune koja se baca po otoku. Vuna nit se razgrađuje, niti gori. Može li se preraditi, može, ali se ne prerađuje jer je skupo. I sad se nađe neka dobra duša koja otvorena srca ide iskoristiti tu vunu pa organizira filcanje, radi ukrase od te vune i napravi ljepuškaste predmete od te vune. Za mene je to simpatičnno, ali ništa više od toga. To se samo s jednog smetlišta prebacilo na drugo. Ti ukrasi malo skupljaju prašinu pa se bace. Još se potroši energija i kemikalija da se dođe do tog ukrasa. Karikiram, al bolje da su ga direktno prebacili s Cresa u Rijeku i Zagreb, nego da turisti prenesu filcane kuglice koje su još povećale zagađenje. A i neće bome 15 tona godišnje nafilcati nitko, niti pronaći tržište za toliko ogrlica, šešira, lutkica i šlapa.
https://www.agroklub.com/stocarstvo/...nu-modu/33500/

http://www.novilist.hr/Vijesti/Regij...a_refresh=true

Mislim, ima tu nekih pomaka, ovo je stara vijest iz 2012., ali to malotko prati. Da je 15 tona plastičnih vrećica po otočkim jarugama, koje se jednako tako neće razgraditi, to bi svi znali.

Citiraj:

---

tangerina prvotno napisa

piše na fejsu da je daleko najekološkija stvar koju možeš napravit - ne imati djecu

---

To i ja mislim. Ali nisam zato nerodila :mrgreen:

može li se na toj vuni gljive uzgajat, oni neki dečki u Osijeku uzgajaju vune na talogu od kave
i zašto je prerađivanje te vune skupo, a drugdje se vuna prerađuje i prodaje, kako njima nije skupo?
ubila si me sad s tom vunom u pojam :lool:

Citiraj:

---

marta prvotno napisa

Stvar je u umjerenosti. To je ono sto smo kao drustvo zaboravili.

---

Upravo tako. Konzumerizam nas je osvojio.
No, ako se svatko od nas potrudi, bit će bolje. No, ds li će tada biti manje radnih mjesta, ako budemo manje kupovali?
Sve je to dvosjekli mač. No, svijet bez vlažnih maramica, odmah i sad je ostvariv. Koliko bi to bilo izgubljenih radnih mjesta? Nemam pojma.

Citiraj:

---

tangerina prvotno napisa

može li se na toj vuni gljive uzgajat, oni neki dečki u Osijeku uzgajaju vune na talogu od kave
i zašto je prerađivanje te vune skupo, a drugdje se vuna prerađuje i prodaje, kako njima nije skupo?
ubila si me sad s tom vunom u pojam :lool:

---

Nemam pojma za prerađivanje vune. Mogu samo pretpostaviti na temelju medija. recimo u onom prvom linku stoji:

Citiraj:

---

Navela nam je primjer slovenske obitelji koja kaže po Sloveniji obilazi ovčare, i educira ih kako ovce šišati odnosno sortirati vunu koju potom odvoze u Belgiju na pranje, jer im je to isplativije nego da rade svoju praonu.

---

A u istom članku dalje stoji:

Citiraj:

---

Prvotno tvrdi ona "Hrvatskoj treba praonica vune" i više sluha za tu sirovinu.

---

To je baš umjetnički pristup. Slovencima se ne isplati, ali mi bismo svakako trebali praonicu. Ne piše nigdje da imamo odgovarajuću količinu sirovine za isplativost praonice.

Ako sam ja dobro shvatila, kod ekstenzivnog stočarstva je jako zamazana vuna. Intenzivno stočarstvo je užas prema životinjama i okolišu, ali daje čišću vunu.

Umro.
Eto, ja ne znam kako se oterasit vrećica. Koristimo ih kod odlaganja smeća. Što je alternativa?

Da, to je danas problem, koji nije postojao do izuma plastike :)
A smeća je uvijek bilo. Kante su se oblagale novinama, da, da, tko još kupuje novine :) i istresale u kantu ispred zgrade.
Ustvari, nemam pojma kad je počeo organizirani odvoz smeća u gradovima. Ili bar u centru gradova.

Već ima bio vrećica za pakiranje voća i povrća, možda može i za smeće.

"bio" ništa ne znači, nema nikakve osnove vjerovati da manje opterećuje okoliš samo na temelju prefiksa bio.
Mene zapravo zanima što obični smrtnik misli kad vidi riječ bio?
Da je klasična plastika proizvedeno od biljaka, umjesto od nafte; da je vrećica proizedena od biljaka pa da samim time to nije plastika, premda kemijskim sastavom odgovara plastici; da je biorazgradiva (a kod briga za postupak proizvodnje); da je najveći prijatelj okoliša?
Razgradivih vrećica ima odavno, ja sam ih koristila za biootpad, dok sam živjela vani, al ona procuri u roku par sati.

Biorazgradiva. To i piše na njima. U Italiji su u uporabi već dulje vrijeme.

Ja sam obični smrtnik i kad vidim biorazgradiva mislim na to kako će se razgraditi i pomiješati s otpadom organskog podrijetla do neprepoznatljivosti. Planirala sam napraviti test kod kuće i jednu takvu vrećicu ostaviti u vodi da vidim koliko joj treba.

Citiraj:

---

Beti3 prvotno napisa

Biorazgradiva. To i piše na njima. U Italiji su u uporabi već dulje vrijeme.

---

E pa to nije isto. Onda treba reći biorazgradiva.
Koga interesira razlika. Nije predug tekst.


Par detalja:

Citiraj:

---

With the definition being so broad and far reaching, it is basically up to the companies themselves to define how they portray bioplastic and to some extend what it contains.

---

Citiraj:

---

This is thermoplastic polyester used when creating some types of bioplastic. Made from plant-based materials like corn, PLA has the ability to biodegrade. But if you think this is for composting in your back yard – think again. Bioplastics made from PLA can only biodegrade when certain conditions are met using an industrial composting facility.

---

Citiraj:

---

What these examples demonstrate is a rising problem based on the semantics of bioplastic. Due to incorrect marketing and labelling bioplastics as being green or eco friendly, it sends out misleading signals to consumers who are likely to perceive products made from bioplastic as environmentally friendly. This results in consumers and perhaps even companies buying products they believe are more sustainable than they actually are. Ultimately, this leads to great confusion. We have to look past semantics, otherwise it will have us all fooled.

---

Upravo govorili o plastici u emisiji Eko Zona na četvrtom HRT.
Spomenuli su hr tvrtku za bioplastiku: http://www.ecocortec.hr/onama.php