Reklame!

Ja ne znam ništa o marketingu, ali po meni je reklama svaka izjava koja za svrhu ima nekakvu financijsku korist. Il' se varam?
Ako kažem da mi je neki, recimo, deterdžent dobar (ako neko pita za preporuku), kako bi to bila reklama ako ja prodajom tog deterdženta ništa ne dobivam?
S druge strane, ako je meni taj deterdžent dobar, ne znači da je tako dobar svima. Ukusi su različiti, tako i mišljenja i iskustva. Kad čujem više mišljenja, onda ću sama odlučiti hoću li nešto probati ili ne. Odluka i odgovornost je ipak na meni, nije me nitko tjerao da nešto koristim, pa za eventualan neuspjeh ili nezadovoljstvo ne mogu kriviti nekoga drugoga.

Citiraj:

---

martinaP prvotno napisa

Ja ne znam ništa o marketingu, ali po meni je reklama svaka izjava koja za svrhu ima nekakvu financijsku korist. Il' se varam?

---

Ne varaš se uopće i nisi mogla to bolje sročit nego jesi!! Naravno da je TO reklama, ali financijsku korist nemaš ti nego onaj čiji je proizvod, osim ako te on plaća. Kužiš? Radiš nekome reklamu besplatno!
I naravno da je odluka i odgovornost na tebi i da nećeš uzeti nešto što ne želiš, ali kad na proizvodu piše jedno (pričam o vitaminima i folnoj kiselini),a unutra je nešto drugo ili toga uopće nema, onda to već postaje opasno. A najgore je što ne možeš točno znat da li je istina ono što piše na proizvodu. Jer neki sastojak na koji netko uopće ne reagira kod nekog drugog može izazvati alergijsku reakciju, recimo.
Zato mislim da nije dobro reklamirati stručno neprovjerene proizvode.

Citiraj:

---

ruby prvotno napisa

Zato mislim da nije dobro reklamirati stručno neprovjerene proizvode.

---

a na temelju kojih dozvola se ti proizvodi prodaju na našem tržištu? pa nisu došli bez ikakve provjere!? ako smatraš da su državne institucije za kontrolu zakazale - kreni od njih.

ja sam alergična na sinersul. trebam li zato tražiti da se povuče iz ljekarni??? nisu ga testirali na MENE. :? ili tražiti od svih koji to piju - da prestanu piti...

tvoj zaključak "sve što ja više napišem na ovom forumu će se ocrniti i pokušati pobiti i s najnižeg nivoa" je uvredljiv.

nitko od nas koje smo odgovorile nije se spustio na nivo koji si spomenula. Dobila si pristojne i argumentirane odgovore. žao mi je što nisu takvi kakve si očekivala.

A zašto npr. niste rekle:"Pa ok, možda bi se moglo malo pronjuškat po netu, malo istražiti..." ili nešto slično tome, nego ste odmah skočile na mene, uputile me da pogledam pravila ponašanja, pobili sve što sam napisala...
Ne trebaju komentari biti onakvi kakve ja očekujem, ali uopće nisam osjetila niti jedan dobronamjeran odgovor osim Andorinog i Ivaricinog.
Pa da recimo i počnem od nekog ministarstva, trebala bi mi podrška. Sumnjam da bih sama nešto uspjela.

ajme što skočiste na ženu kokoši

Citiraj:

---

ruby prvotno napisa

Pa da recimo i počnem od nekog ministarstva, trebala bi mi podrška. Sumnjam da bih sama nešto uspjela.

---

Citiraj:

---

sorciere prvotno napisa

ako argumentirano dokaže da je njena tvrdnja istinita. sigurno ćemo ju podržati.

---

podrška tebi, njoj, nekom trećem - svejedno. to nikad nije bilo sporno.
ali da bi se nešto podržalo, trebaju konkretni podaci.

Citiraj:

---

sorciere prvotno napisa

ali da bi se nešto podržalo, trebaju konkretni podaci.

---

kao što ja imam za hodalice :P
(ovo je samo za sorcie)

Citiraj:

---

ruby prvotno napisa

Naravno da je TO reklama, ali financijsku korist nemaš ti nego onaj čiji je proizvod, osim ako te on plaća. Kužiš? Radiš nekome reklamu besplatno!
I naravno da je odluka i odgovornost na tebi i da nećeš uzeti nešto što ne želiš, ali kad na proizvodu piše jedno (pričam o vitaminima i folnoj kiselini),a unutra je nešto drugo ili toga uopće nema, onda to već postaje opasno.
......
Zato mislim da nije dobro reklamirati stručno neprovjerene proizvode.

---

Ruby, ja mislim da ti brkaš neke pojmove, jedno je besplatna reklama, a drugo je loš proizvod (ako je loš).
Mogla si otvoriti topic pod naslovom "Prenatal", pa im onda napravit antireklamu, iznjet iskustvo tvoje prijateljice, tvoja razmišljanja, opažanja, zaključke...pa bi rasprava krenula u drugom smjeru.

Govoriti o reklamiranju bez profita pri razmjeni iskustava, nema smisla. Opet ću ti navest primjer; ideš negdje u posjetu i nosiš bombonjeru, naravno uzmeš Bajaderu. Tvoji prijatelji je probaju i oduševe se i od tada je kupuju. Tko je Bajaderu izreklamirao.. ti. Reklama (plačena na tv-u, časopisu) za Bajaderu ne postoji.

Citiraj:

---

naravno uzmeš Bajaderu

---

ja bih radije griotte :P

to je slično ko skenderbeg konjak

Citiraj:

---

apricot prvotno napisa

kao što ja imam za hodalice :P
(ovo je samo za sorcie)

---

:mrgreen:

argumentirano promijeni moje uvjerenje, i borit ću se s tobom rame uz rame :P .

evo nešto iz jutarnjeg:

Farmaceutske kompanije ugrožavaju potrošače
Pišu: Goranka Jureško, Tanja Rudež

--------------------------------------------------------------------------------


Analiza ponašanja dvadeset farmaceutskih divova ukazala na niz zloporaba: od friziranje rezultata do izmišljanja bolesti


ZAGREB - Svjetska federacija potrošačkih udruga Consumers International (CI) optužila je jučer vodeće farmaceutske kompanije za niz marketinških zloporaba koje u konačnici dovode u pitanje sigurnost potrošača.

Svoje optužbe CI, federacija oko 240 potrošačkih udruga iz cijeloga svijeta (naša Udruga za zaštitu potrošača još nije postala članica CI-a), zasniva na izvještaju u kome je analizirano ponašanje 20 najvećih farmaceutskih kompanija.

“Neodgovorna marketinška praksa stvara ozbiljan, trajan i široko rasprostranjen problem unutar cjelokupne farmaceutske industrije”, navodi se, među ostalim, u izvještaju koji analizira cijeli spektar marketinških zloporaba: od izmišljanja novih bolesti, preko podmićivanja liječnika, do “friziranja” ili čak prikrivanja stvarnih rezultata studija sigurnosti i učinkovitosti lijekova.

“Potrošačima se ne prikazuju stvarne činjenice o lijekovima koje uzimaju jer kompanije prikrivaju marketinške taktike na koje troše milijarde dolara”, tvrdi CI, navodeći da su prošle godine farmaceutski divovi u marketinške svrhe izdvojili 60 milijardi dolara, odnosno dvostruko više nego za istraživanje.



Državna bi administracija trebala promptno reagirati na svako reklamiranje lijekova koji se prodaju bez
liječničkih recepata
















No, prikrivanje stvarnih podataka o sigurnosti, efikasnosti i mogućim štetnim učincima nekih medikamenata vraća se kao bumerang nizom skandala. U izvještaju se tako spominju i neke od afera s lijekovima posljednjih godina, poput one s antiupalnim lijekom Vioxx, koja je, po mišljenju nekih analitičara najveća farmaceutska katastrofa u povijesti.

Podsjetimo, farmaceutski div Merck&Co.Inc.’S (MSD) u rujnu prošle godine povukao je s tržišta antiupalni lijek Vioxx iako je još 2000., kada se medikament pojavio na tržištu, znao za moguće popratne učinke dugotrajnog uzimanja lijeka, poput povećanog rizika od srčanog i moždanog udara. No, kompanija je neugodne podatke prikrila, a to je samo u SAD-u rezultiralo sa 6000 parnica ljudi koji tvrde da su oni ili članovi njihove obitelji pretpjeli srčani udar kao posljedicu uzimanja Vioxxa. Iako je MSD na lijeku utržio 2,5 milijardi dolara, u konačnici bi mogao platiti i 20 milijardi dolara odštete.

U izvještaju se kritizira i kompanija Eli Lilly koja je još 1988. znala da antidepresiv Prozac u nekim slučajevima može povećati agresivnost i sklonost suicidu, ali je te podatke prikrivala sve dok početkom prošle godine ugledni medicinski časopis British Medical Jouranal (BMJ) nije objavio da posjeduje kompletnu dokumentaciju o neetičnom kompanijinu ponašanju.

Kad je riječ o “tabletama sreće”, u izvještaju se spominje i GlaxoSmithCline (GSK), najveća britanska farmaceutska kompanija. GSK je 1999., prije nego što je njegov antidepresiv Paxil (Seroxat) odobren kao lijek za “socijalnu fobiju”, organizirao veliku javnu kampanju kako bi se podigla svijest o novoj bolesti, tzv. poremećaju socijalne anksioznosti, što je dovelo do vrtoglava rasta prodaje lijeka i njegova neadekvatnog korištenja.

- Zabrinjavajuće je i to kako promotivne kampanje farmaceutskih kompanija usmjerene prema liječnicima mogu dovesti do iracionalne potrošnje lijekova - tvrdi Richard Lloyd, generalni direktor CI-a. Primjerice, GSK je pod istragom njemačkih i talijanskih pravosudnih tijela zbog optužbi za korupciju liječnika. Riječ je barem o 1600 njemačkih i više od 4000 talijanskih liječnika koji su primili nedopuštene poklone. AstraZeneca, također britanska kompanija, kritizirana je zbog promotivne kampanje njezina lijeka Crestor u kojoj su, među ostalim, liječnicima darovali karte za glazbene koncerte.

CI se, također, bavi i fenomenom “izmišljanja novih bolesti”, o čemu je već objavljeno nekoliko knjiga, poput “Die Krankheitserfinder” njemačkog novinara Jörga Blecha i “Selling Sickness” Raya Moynihana i Alana Casselsa. Neki od normalnih životnih procesa poput, menopauze, predstavljaju se kao bolesti koje treba liječiti uvijek novim medikamentima. Rijetki se simptomi predstavlju kao raširene bolesti, a rizici se predstavljaju kao oboljenja, primjerice spušta se granica normalnih vrijednosti kolesterola ili gustoća kostiju. Rezultat svega toga, tvrde kritičari, milijunski su profiti farmaceutske industrije.

Iako spada u male zemlje, i na hrvatskom tržištu vodi se žestoka borba među farmaceutskim kompanijama. Ipak, gotovo četiri milijarde kuna, koliko se troši na lijekove u nas, nije baš beznačajno pa su lobiranja za stavljanje određenog lijeka na listu te ona za primat u market sharu gotovo svakodnevna.

U tom poslu svaka farmaceutska kuća u Hrvatskoj ima stručne suradnike, liječnike, farmaceute ili stomatologe koji obilaze liječnike u bolnicama i općoj praksi te ih pokušavaju uvjeriti zašto bi baš njihov lijek trebalo prepisivati češće nego lijek njihove konkurencije. Premda se to nigdje izravno ne spominje, i odlazak na kongres ili dobivanje studija za ispitivanje lijekova zapravo je djelomično “vezana trgovina”.

Prije nekoliko godina u Hrvatskoj je bilo predloženo da sve farmaceutske tvrtke uplaćuju sredstva u jedan fond iz kojeg bi se financirao odlazak na kongrese i simpozije, kako u zemlji, tako i u inozemstvu, ali to nije naišlo na plodno tlo ni kod liječnika ni kod farmaceuta. Farmakolog prof. dr. Božidar Vrhovac kaže kako je neosporna činjenica da bez pomoći farmaceutskih kuća hrvatski liječnici ne bi mogli ići na nužna usavršavanja i bitna događanja iz svoje struke.

- Ipak, nužno je naći mjeru. Naša bi državna administracija morala promptnije reagirati na reklamiranje lijekova koji se prodaju bez liječničkog recepta - ističe prof. Vrhovac. Kao primjer navodi medikamente koji se ovih dana reklamiraju kao lijekovi koji “štite jetru od svih mogućih bolesti”, što, naravno, ne odgovara istini. Navodno, lijek je tek ispitan na štakorima, tako da im je dan prije trovanja, pa su, tvrde ispitivači, zato poživjeli nešto duže. Dr. Vrhovac, međutim, kaže kako ipak postoji razlika između čovjeka i štakora te da takva ispitavanja nisu vjerodostojna.

Upravo zbog moguće korupcije američke farmaceutske tvrtke imaju posljednjih godina obvezne kodekse ponašanja po kojima se ne smije financirati ništa što nije povezano s liječničkom edukacijom. Na taj način, vjeruju Amerikanci, ipak su sveli korupciju na najmanju moguću mjeru, premda nema iluzije da bi se to moglo u potpunosti iskorijeniti.

Inače, na hrvatskoj listi lijekova koji se prepisuju na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ima oko 700 generičkih i oko 950 originalnih lijekova i nju pokrivaju više od 60 posto domaći proizvođači. Od stranih četrdesetak posto, 20 posto su slovenski farmaceuti. Prodaja lijekova u ljekarnama i bolnicama u prvih pet mjeseci ove godine iznosi 1,840 milijardi kuna. Na prvom je mjestu Pliva sa 370 milijuna kuna, slijedi Belupo sa 215, Krka sa 120 i Pfizer sa 102 milijuna kuna. Brojke pokazuju da Pliva drži 20 posto tržišta lijekovima u Hrvatskoj, Belupo 11,73, Krka 6,57, Pfizer 5,58, a MSD 5,53 posto.


Opasnost od lijekova
• kombinacija više od četiri lijeka je opasna jer se može smanjiti djelovanje nekog od njih ili povećati njihova toksičnost
• lijekovi protiv visokog tlaka u kombinaciji s onima za smanjenje želučane kiseline pojačavaju djelovanje prvih i mogu dodatno sniziti tlak
• antiparkinsonovci loše djeluju u kombinaciji s antipsihoticima
• aspirin i andol mogu kod djece uzrokovati Rayev sindrom (oštećenje jetre i mozga), a kod odraslih kod dužeg uzimanja krvarenje u želucu
• kombinacija betablokatora i inhibitora kalcija može dovesti do zastoja rada srca
• analgin oštećuje koštanu srž i smanjuje imunitet (Bruce Lee je umro od anafilaktičkog šoka nakon uzimanja lijeka protiv glavobolje
• ako se zajedno s antidijabetičkim lijekovima uzima andol ili aspirin kod bolesnika može doći do pojačanog djelovanja antidijabetika, a pacijent može pasti u hipoglikemiju


Interakcija lijekova i hrane

• masna hrana usporava djelovanje antibiotika
• biljna vlakna usporavaju apsorpciju većine lijekova
• mlijeko i mliječni proizvodi koče apsorpciju nekih antibiotika
• kofeinski napitci, poput kave ili Cole, mogu spriječiti djelovanje neuroleptičkih lijekova
• alkohol može biti opasan u kombinaciji sa svim lijekovima
• naranča, limun i grejp mogu povećati apsorpciju lijekova za sniženje krvnog tlaka, poput blokatora kalcijevih kanala te lijekova protiv masnoća u krvi (statini)


Neki od lijekova koji su povučeni s tržišta
• Thalidomid - lijek protiv gripe i za smirenje, a prouzročio je malformaciju djece žena koje su ga uzimale tijekom trudnoće
• Lipobay - lijek za snižavanje masnoća u krvi od kojeg je umro 31 pacijent
• Vioxx i Bextra (koksibi) - lijekovi protiv bolova povučeni nakon što su neki bolesnici umrli od zatajenja srca
• Digenol - lijek protiv povraćanja povučen je s tržišta nakon što je dokazano prouzročio smrt 70 pacijenata

Još bih i ovo dodala, kao primjer reagiranja na loš proizvod i to iz toliko "izreklamiranog" dm-a.
Ovo se zove konkretna akcija i reakcija

sorci, glede teme (ove tvoje :) ), procitaj i ovo:

http://www.glas-koncila.hr/rubrike_p...l?news_ID=6747

pročitala :mrgreen: .

ja pijem aspirin kad imam temperaturu, i lekadol kad me zgrabe bolovi u "onim danima". što iznosi otprilike jedna kutija aspirina, i jedna kutija lekadola godišnje :lol: .

farmaceutska industrija na meni slabo zarađuje, jer ja svoje probleme tretiram kod bioenergetičara (bez lijekova).

btw - za moje godine bi vjerojatno morala furati sa sobom ruksak raznoraznih nadomjestaka :roll:

a ja sam skorz tupa i nije mi jasno kakve sve ovo veze ima s podforumom "Portal - aktivnosti i projekti" jer nit' ko spominje portal, nit' bilo kakvu udruznu aktivnost, a jos manje neki projekt pa cu sad ljepo ovo zakljucat