nemam ništa protiv struke - pretpostavljam da nije vezana uz školstvo?Citiraj:
tanja_b prvotno napisa
neka se drži toga što radi (u čemu je vrhunski), i nek ne komentira ono što ga se ne tiče. pogotovo ne na tako uvredljiv način.
Printable View
nemam ništa protiv struke - pretpostavljam da nije vezana uz školstvo?Citiraj:
tanja_b prvotno napisa
neka se drži toga što radi (u čemu je vrhunski), i nek ne komentira ono što ga se ne tiče. pogotovo ne na tako uvredljiv način.
OVO je neprirodno!!!
Znači - već sada treba razmišljati što će biti za slijedeće 4 godine :x .
Datum objave 09.07.2006 18:50 Pošalji na mail Ispiši Komentiraj
--------------------------------------------------------------------------------
Događaji dana
Upis na Filozofski fakultet nemoguća misija
Piše: Veronika Rešković
--------------------------------------------------------------------------------
ZAGREB - U ponedjeljak točno u 15 sati više od 3500 potencijalnih brucoša zagrebačkog Filozofskog fakulteta počet će utrku za ukupno 1044 mjesta na tome fakultetu.
Najsretniji među njima ući će u kvotu od 633 brucoša čije će studiranje plaćati Ministarstvo znanosti. Nešto manje s(p)retniji, njih 411, studij će morati sami plaćati. Djeca dragovoljaca i drugih veterana Domovinskog rata kojima zakon jamči izravan upis ove godine ulaze u redovitu kvotu. To dodatno smanjuje šanse za upis onima koji ne idu po “braniteljskoj liniji”
Vijeće Filozofskog fakulteta neće mijenjati odluku o “jedinstvenoj kvoti”, za koju tvrde da je u skladu sa Zakonom o hrvatskim braniteljima.
FILOZOFSKI FAKULTET, ZAGREB
Za studiranje na Filozofskom prijavilo se oko 600 djece s pravom na “povlašteni” upis. Dakle, gotovo identično broju mjesta za “besplatni” studij. Njima će, prema spornom zakonu, biti dovoljno samo da na ispitu prijeđu prag od 300 bodova.
Na Filozofskom tvrde da su učinili sve kako bi “uz najmanju štetu” i pokraj spornih odredbi zaštitili kvalitetu studiranja i kvalitetu budućih studenata. Bodovni prag povećan je sa 200 na 300, a ulazak djece ratnih veterana u redovitu kvotu sada neće ugroziti organizaciju nastave. Naši se sugovornici slažu da će biti nepravde prema djeci koja se unatoč većem broju bodova neće moći upisati. No, za to odgovornim drže politiku i nadležna ministarstva, a ne svoj fakultet.
Država je sama odlučila koga želi financirati! Filozofski samo provodi zakone. Ako bi i ovoga puta djecu dragovoljaca upisali izvan kvote, kršili bi Zakon o visokim učilištima, ugrozili bi bolonjski proces i narušili kvalitetu nastave, ustrajava Željko Jerneić, prodekan za investicije i razvoj
- Država je sama odlučila koga želi financirati! Filozofski samo provodi zakone. Ako bi i ovoga puta djecu dragovoljaca upisali izvan kvote, kršili bi Zakon o visokim učilištima, ugrozili bi bolonjski proces i narušili kvalitetu nastave - ustrajava Željko Jerneić, prodekan za investicije i razvoj.
Jerneić kaže da će oko trećine djece “po povlaštenom modelu” vjerojatno na kraju odustati od upisa jer se neće moći upisati na željeni smjer, što će otvoriti prostor za “redovite” kandidate. Ako ni tada ne uđu svi koji su to zaslužili svojim uspjehom, ostaje im - upis uz plaćanje. - Platiti 5500 kuna za godinu studiranja i nije veliki novac. Registracija auta košta barem 3500 kuna - tumači Jerneić.
I Žarko Puhovski, jedan od 72 člana Vijeća, ne vidi drugo riješenje sve dok politika “pogrešno interpetira pozitivnu diskirminaciju”. - Riječ je o nepravednom zakonu, koji djecu svrstava po tome tko su im roditelji, a ne po njihovim sposobnostima. To mora riješiti država, a ne fakulteti. Mi moramo braniti dignitet studiranja i kvalitetu studenata - trvdi Puhovski.
Pravo je pitanje i zašto Ustavni sud mjesecima ne rješava zahtjeve za ocjenu ustavnosti spornog zakona, a koje su podnijeli Sindikat znanosti i HHO, a ni ministar Dragan Primorac, za razliku od lani, ne govori o tome tko će snositi troškove za “povlašteno upisane”. Prema svemu, ni čarobni štapić, koji često “u pet do 12” pronalazi Sanaderova Vlada, ovoga puta neće pomoći da se tisuće djece danas ne osjećaju izigranima i poniženima.
Fakultet nije kriv za diskriminaciju
- Za diskriminaciju i neravnopravan pristup studiranju krivi su Vlada, Sabor i Ustavni sud, a ne Filozofski fakultet koji samo pokušava ‘plivati’ u zadanim okolnostima - kaže Josipa Lulić, jedna od aktivistica ad hoc inicijative “Jednaki smo!” koja je za ravnopravan upis temeljen na sposobnostima, a ne na privilegijama.
Josipa je i sama dijete dragovoljca Domovinskog rata, ali misli da se ovakvim zakonskim riješenjima ta djeca zapravo stigmatiziraju, a ostali stavljaju u neravnopravan položaj. - Nepravedno je i protuustavno na taj način praviti razliku između kandidata. Ako država želi pomoći, može to učiniti kroz stipendije - kaže Lulić, apsolventica na FF-u.
Slažem se da je neprirodno, ali fakultet odista provodi zakon. Nažalost, ukoliko povećaju kvote kvaliteta nastave sve više opada. Nema čak niti dovoljno učionica da bi se održale najosnovnije vježbe iz jezika, niti dovoljno profesora koji bi kvalitetno i ravnopravno mogli ispitati sve studente itd.
Osnovnoškolce i petice ne želim niti komentirati... Mislim da će za godinu-dvije biti 50% odlikaša u državi.. Sve neki mali lumeni, a s druge strane svi se žale kako je program preopsežan, kako su djeca preopterećena ... ma pitam se kako onda svi svladavaju toliko gradivo za odličan?! Očito treba uvesti još koji predmet, malo proširiti gradivo, obvezati ih s još dodatnim udžbenciima :mrgreen: pa možda netko i dobije dva!
:mrgreen:
javi se kad ti cvjetić krene u školu ;) .
a kvote - nije li taj zakon protivan ustavu??? zar ne piše "pod jednakim uvjetima"???
E, konačno da je netko ovo rekao!!! Vrijeska, ovo su moje riječi koje govorim od početka tog kresanja programa. Tko je i kakvim znanstvenim postupcima utvrdio tu navodnu preopterećenost djece? Koje su činjenice koje potkrijepljuju teoriju o preopterećenosti? Zašto kresati školski program? Ne želim da mi dijete bude uskraćeno za informacije. Želim da čuje više, da ima priliku naučiti najviše što je u njenoj mogućnosti. Ako to nije za pet-super, nema problema, ali jednostavno želim da ima priliku. Ovako je neće imati. Neće znati što je to atmosferski tlak, ali će morati znati brojčani podatak koliko normalan tlak iznosi. Srećom, roditelji su tu, knjige, internet.... Moja će kćer te informacije, i sve ostale koje će željeti, dobiti od nas, ali čemu onda škola? Ionako se do sad ispostavilo da je više naučila u razgovorima koje vodimo nego na satovima. Mislim tu, naravno, na neko opće znanje, ne na školsko gradivo. A što je s djecom koja to ne mogu dobiti unutar obitelji? Potrošla sam već previše vremena s nećacima crtajući i objašnjavajući, prelistala knjižurine u potrazi za podacima, a sad isto radim zajedno s kćeri jer djeca pitaju i žele znati. Samo treba pronaći način da im se informacija podastre. No, o tome nitko ne progovara previše. Radje krešemo program.Citiraj:
Vrijeska prvotno napisa
O direktnom upisu djece branitelja ne bih. Čast svaka ljudima koji to jesu, ali ispada da branitelji nisu imali koga braniti jer-svi su bili na bojišnici. A zašto se, recimo, ne bi direktno upisivala i djeca samohranih roditelja? Ili dijete koje raste u obitelji u kojoj postoji osoba s invaliditetom? Ili dijete čiji brat ili sestra ima Downov sindrom? Ili....
Djevojci Josipi Lulić se stvarno divim. Eto, voljela bih da moja kćer jednog dana postupi tako ako će morati. Bravo curo!!!
Žao mi je :oops: -oduljila sam, ali ljuti me sve to.
Mim, problem s preopširnim programima je to što nije sigurno da li će djeci od gomile podataka u glavi ostati:
-svi ili
-bitni ili
-nebitni ili
-po slučajnom izboru...
...shvaćaš što mislim. Bitnije je da zna da je neka osoba živjela tu i tu, i tad i tad, nego da je nosila čipkaste čarape.
Učenje ne završava u osnovnoj školi, ima cijeli život pred sobom.
U vezi XV. Gimazije, tj. MIOC-a, mozda je fora u tome da se ne tretiraju jednako ona djeca koja su osvajala prva mjesta i ona koja su osvajala ostala mjesta (koja se boduju) na tim natjecanjima. Jer ovima koji su osvajali prva mjesta i isli na olimpijade upis je zajamcen, njima se nikakvi bodovi ne gledaju. A mozda i nije tako. Zapravo ne znam.
Ja sam isla dvije godine u MIOC, tamo sam i maturirala, a 2 godine sam isla u jednu provincijsku gimnaziju, i to parne godine u MIOC-u a neparne u toj drugoj gimnaziji. Mogu samo reci da iako je nama prosjek razreda bio veci od 4.0 ja sam se morala fakat truditi i uciti da bi prosla s odlicnim. U svom selu nisam morala nista. Ne samo da su kriteriji bili niski, nego se i ucilo puuuno manje nego u MIOC-u. Vjerujem da cudno zvuci, ali ja doista cijeli treci razred matematicke gimnazije nisam knjigu maltene pogledala a imala sam 5.0 i to zasluzeno u tim uvjetima. Sta god su me pitali znala sam. Sta god smo pisali znala sam. Pa sam se onda vratila u mijoc. Beš zivot bez napetosti.
A zbog spleta okolnosti i izgradnje nove skolske zgrade nekad davno sam promijenila i 2 onovne skole. Isto vrlo zanimljivo iskustvo.
E i jos jedan detalj, od recimo 30 ljudi iz razreda u miocu 28 je zavrsilo fakultete, nekoliko i magistriralo, a neki spremaju i doktorate (75/76 godiste). Nekoliko njih je i na faksu imalo rposjeke tipa 4.9, 4.8 i sl. A znamo da to nije uopce usporedivo sa srednjom skolom. Hocu reci, meni se cini da ipak to sve skupa nesto vrijedi. Jer ne bi ta djeca i dalje bila uspjesna da su svi dobili ocjene na lijepe oci.
Takodjer se slazem da je poklanjanje ocjena direktan samar svoj onoj djeci koja se trude. Zato ja to nisam radila pa sam imala grdnih problema zbog toga. Sto rece maria71, docekivali su me u najmanju ruku s vrlo sporkom jezicinom, ako ne i s toljagom...
Meni se čini da je su samo mislili na to da ne postoji dijete ili je rijetko ono koje je nadareno za apsolutno sve predmete u školi jednako, a očekujemo da ih ocjene stvarno opisuju.Citiraj:
sorciere prvotno napisa
zabrljala sam sa slanjem. :oops:Citiraj:
seni prvotno napisa
ja ne mislim da ocjene opisuju nadarenost . stvarna izuzetna nadarenost je jedna drugacija kategorija i ne spada u domenu ocjena.
postoje puno vrsta inteligencije (po nekim americkim klasifikacijama 12) i onaj tko posjeduje takozvanu akademsku nema nikakvih problema imati zasluzenih 5,0, bez da bude izuzetno nadaren za sve discipline. (btw moji 5.0 bijahu sasvim zasluzeni, a nisam nikakav genije)
medutim da ne skrecem s teme. ono sto mene u ovim clancima uvijek iznervira je ta praznoglava bombasticnost, nepotkrepljena statistikama i opcenito podatcima, nedefiniranost problema, te njegovog rijesenja.
ok, ako je problem inflacija ocijena, onda molimo istrazivanja, brojke i slova koje to potvrduju, definiranje problema i mogucih losih posljedica za mlade narastaje, znanost, drzavu ili sto vec.
i nakon toga prijedloge, ideje, rjesenja i slicno.
ali ne. mi nabacimo par bombasticnih izjava, koje su ovom prillikom prilicito sumanute:
-neprirodno je imati 5.0. netko pitao prirodu, pa mu ona tako odgovorila?????!!!!
-nitko ne moze imati 5.0. kako ono galilei rece: ipak se krece!
- ja ne poznam nikoga tko ima 5.0. kakva je ovo izjava?? ja ne poznam nikoga tko sa 7 godina sklada opere ( mozart je kao sto znamo davno umro) ima li ta recenica ikakvu znanstvenu ili bilo kakvu dokaznu vrijednost???
zatim uzmemo red estrade, red znanosti, red umjetnosti, speka i luka, zacinjeni osobnim iskustvom kao "poznatim znanstvenim kriterijem" i eto ti clanka.
ja ne znam da li su doticni zaista mislili to sto je u novinam tiskano ili je to pomalo izvuceno iz konteksta.
isto tako mi je nepoznato koliko je doticni novinar/ka puno ili malo mislio pri pisanju clanka, ali zaista mi je tuzno sto su clanci u novinama i tjednicima zaista pocesto, plitki, nedefinirani i napisani na prvu loptu.
novinarstvo je prekrasno zanimanje. i intelektualna disciplina ako se potrudis.
ili zuta kupus salata, ako to dopustis.
il ako ti urednik 'uredi' clanak... da se bolje proda... :( (iz ustiju frendica novinarki)
ma ja se ne sjećam kad sam u novinama pročitala ono što sam rekla - s izuzetkom onog što je pisala sanja čavec dok je bila u jutarnjem. ženu i danas nosim u :heart: .
ja isto, u ono nesto sice sto sam davala izjave...
grr :x
Slažem se.Citiraj:
seni prvotno napisa
Imam neki interni feeling da je Radman, po mom mišljenu, rijetko senzibilan i "mekan" čovjek i vjerujem da njegovo negiranje prosjeka 5.0, samo u širem smislu negiranje izvrstnosti u baš svakom šarolikom području obrazovanja. Jednostavno je htio reći da je malo ili nimalo onih koji su "outstanding" talenti za sve. (a sa time se slažem i ja).
Smatram da je njegovo obrazovanje bilo "disciplranije" i strože nego je ovo naše novovjeko. I ja sam u svojem obrazovanju imala nekolicinu nastvanike "starog kova" iz matematike i još nekih prirodnih predmeta. I da su ostali nastvanici inzistirali na svojem gradivu toliko koliko i ovi, ja zasigurno ne bih bila 5.0 (aj...4.9 zbog tjelesnog, ali to ne smatram ni vrijednim spomena) đak jer sam u prosjeku najveći dio intelektualnog angažmana trošila na njihove predmete smatrajući ih najvećim izazovom. U mojem razredu bio je samo jedan 5.0 (dobar i u tjelesnom). A samo 4 generacije poslije, kad su stari profači otišli u penziju, bilo je 20 od 30 odličnih đaka, od kojih jedno desetak 5.0...