Hrvatski jezik

Mene zanima razlika između zadnji i posljednji...stalno nailazim na kontradiktorne upute.
Neki npr. Nives Opačić kažu da je posljednji onaj iza kojeg nema više nijednog, a da je zadnji tek onaj koji je trenutno zadnji...
Neki kažu (ne sjećam se točno tko) da je obratno. Pročitala sam i da se "zadnji" odnosi na mjesto (to bi valjda u hrv trebao biti "stražnji"), a posljednji na vrijeme.
Kao i da je "zadnji" srbizam.
Što vi mislite?

pakovanje ili pakiranje?
kada se odnosi na imenicu, npr. pakovanje (pakiranje) lijeka
hrvatski jezični portal kaže da je pakovanje imenica, a pakiranje radnja
mislim da anić sadrži samo "pakiranje"

pakovanje je ambalaža
pakiranje je trajni glagol

iako mi stalno nabacuju na nos da je pakovanje - srbizam
i tako nam istokomrsci upropaštavaju jezik

http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=225/

ovi pisu drukcije

*Pakovanje > pakiranje

Hrvatskomu standardnom jeziku ne pripada ni imenica *pakovanje ni glagol *pakovati od kojega je tvorena. Umjesto njih treba upotrebljavati imenicupakiranje i glagol pakirati. Uvođenje značenjske razlike u hrvatski standardni jezik s tumačenjem da pakiranje znači 'proces u kojemu se što pakira', a *pakovanje 'rezultat procesa u kojemu se što pakira' nije opravdano jer imenica pakiranje ima oba navedena značenja. Stoga je pogrješno: *veliko pakovanje slatkiša, *malo pakovanje lijeka,a pravilno: veliko pakiranje slatkiša, malo pakiranje lijeka.

ja najcesce ovako prema savjetniku
pakovanje koristim u onoj mudroj - isto sra..., drugo pakovanje :mrgreen:

Citiraj:

---

ivarica prvotno napisa

http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=225/

ovi pisu drukcije

*Pakovanje > pakiranje

Hrvatskomu standardnom jeziku ne pripada ni imenica *pakovanje ni glagol *pakovati od kojega je tvorena. Umjesto njih treba upotrebljavati imenicupakiranje i glagol pakirati. Uvođenje značenjske razlike u hrvatski standardni jezik s tumačenjem da pakiranje znači 'proces u kojemu se što pakira', a *pakovanje 'rezultat procesa u kojemu se što pakira' nije opravdano jer imenica pakiranje ima oba navedena značenja. Stoga je pogrješno: *veliko pakovanje slatkiša, *malo pakovanje lijeka,a pravilno: veliko pakiranje slatkiša, malo pakiranje lijeka.

---

ne sviđa mi se, džaba ti

Citiraj:

---

summer prvotno napisa

ja najcesce ovako prema savjetniku
pakovanje koristim u onoj mudroj - isto sra..., drugo pakovanje :mrgreen:

---

I ja isto. Mada mi je nekako draža i bliža u zadnje vrijeme- nije govno nego se pas posra

Citiraj:

---

ivarica prvotno napisa

http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=225/

ovi pisu drukcije

*Pakovanje > pakiranje

Hrvatskomu standardnom jeziku ne pripada ni imenica *pakovanje ni glagol *pakovati od kojega je tvorena. Umjesto njih treba upotrebljavati imenicupakiranje i glagol pakirati. Uvođenje značenjske razlike u hrvatski standardni jezik s tumačenjem da pakiranje znači 'proces u kojemu se što pakira', a *pakovanje 'rezultat procesa u kojemu se što pakira' nije opravdano jer imenica pakiranje ima oba navedena značenja. Stoga je pogrješno: *veliko pakovanje slatkiša, *malo pakovanje lijeka,a pravilno: veliko pakiranje slatkiša, malo pakiranje lijeka.

---

Zanimljivo. Ako na prijevodnim vježbama pratiš ovo pravilo, oduzet će ti se bod zbog pogreške. Razlika između pakovanja i pakiranja je nešto što slušaš od prve do četvrte godine. Intenzivno. :mrgreen:

Iako je mom zagrebačkom uhu bliže "pakiranje" i tu riječ privatno koristim u oba konteksta, po pitanju pravilne uporabe bih se složila Jennifer i Apri.

Citiraj:

---

Sanja prvotno napisa

Pazite kod Čeha... Na češkom i na nekim slovačkim dijalektima "cura" znači "žena lakog morala", ne prostitutka u smislu zanimanja, nego više ono što bi se kod nas reklo... khm... fufa.

Jedna moja frendica Čehinja nije mogla doći sebi od bezobrazluka dalmatinskih galebova koji su je glasno komentirali kao "curu", pa sam joj morala objašnjavati da nisu mislili ništa loše. :mrgreen:

---

Isto tako ima i nemali broj čudnih pogleda Rusa kad mi zazovemo naše drage starije žene njihovim imenom Manda, to u njih znači žs organ

rekla, ili kazala?
ne mogu smisliti to "kazala"...
jedino gdje upotrebljavam tu riječ je kod "kaže", jer ne mogu reći "reče".

koja je najviša instanca za hr jezik uopće?
institut?

ja sam se iznenadila kad sam pročitala da glagol ukazati prema institutu treba koristiti samo uz povratnu zamjenicu

a ukazati na nešto je nepravilno

Ukazao se institut.

Evo, malo šale.:-)

Gledam neki dan učilicu na HTV-u i pitala voditeljica klinca: "koja si škola?" :-o

Često čujem da ljudi govore npr. "on je 5. razred", ali to mi je strašno glupo i nisam očekivala da tak nešto čujem na tv.

Citiraj:

---

Sirius Black prvotno napisa

Gledam neki dan učilicu na HTV-u i pitala voditeljica klinca: "koja si škola?" :-o

Često čujem da ljudi govore npr. "on je 5. razred", ali to mi je strašno glupo i nisam očekivala da tak nešto čujem na tv.

---

To se u jeziku zove metonimija.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Metonimija

Čitam topic o KC i MPO i ne mogu vjerovati koliko često ljudi pišu Božija, Božije... :?:

Ili velikim slovima riječi koje bi se trebale pisati malim, npr. nazivi religija.

Postoji li u hrvatskom jeziku prijevod za ''default''? Ono kad ljudi kažu ''To je po defaultu tako'' npr.
Ako nema, imam ja prijedlog 8-)
Kako se prijavljuje na natječaj za izbor najboljih novih riječi. Uvijek čujem rezultate, ali ne znam kako stvar kreće.

to je po defaultu= uobičajeno je

Citiraj:

---

Sanja prvotno napisa

Ili velikim slovima riječi koje bi se trebale pisati malim, npr. nazivi religija.

---

No, kad se priča o crkvi kao sustavu, a ne kao zgradi, može se napisati velikim slovom, zar ne?

Npr.: Oni, kao pripadnici Crkve, imaju stav...( naravno ako se u tekstu prije spominje o kome je riječ).

Citiraj:

---

Sanja prvotno napisa

Čitam topic o KC i MPO i ne mogu vjerovati koliko često ljudi pišu Božija, Božije... :?:

---

da

a dijeca?
ja poludim, mislim, na roditeljskom forumu di se o djeci raspravlja na dugo i na široko - pa nemaš pojma da ne raspravljaš u dijeci nego o djeci?! :-o

Citiraj:

---

Beti3 prvotno napisa

No, kad se priča o crkvi kao sustavu, a ne kao zgradi, može se napisati velikim slovom, zar ne?

Npr.: Oni, kao pripadnici Crkve, imaju stav...( naravno ako se u tekstu prije spominje o kome je riječ).

---

Da, ali onda se uvijek misli na onu vjeroispovijest koja u tom društvu prevladava. Npr. ako u Hrvatskoj napišeš "predstavnici Crkve", to bez iznimke znači rimokatoličke i odnosi se na crkveni establishment.

No, kad ljudi kažu "ja sam Katolkinja" ili "praksa Katoličke vjere", to je jednostavno pogrešno (piše se malim početnim slovom).

Citiraj:

---

puntica prvotno napisa

da

a dijeca?
ja poludim, mislim, na roditeljskom forumu di se o djeci raspravlja na dugo i na široko - pa nemaš pojma da ne raspravljaš u dijeci nego o djeci?! :-o

---

Joj da, dijeca. I "dječIje". U istom rangu s "božIje".

Imamo mi na forumu prilično često i "djete".


sss, ja bih "po defaultu" rekla "u pravilu".

Citiraj:

---

Sanja prvotno napisa

Čitam topic o KC i MPO i ne mogu vjerovati koliko često ljudi pišu Božija, Božije... :?:

Ili velikim slovima riječi koje bi se trebale pisati malim, npr. nazivi religija.

---

Nije li "Božije" srpski?

baš kao i "dečije"?

Upravo čitam jednu knjigu na srpskom, i stalno se ponavlje "božije".

Je, Jennifer, srpski (mislim da i u Bosni tako kažu).

Ali često vidim da ljudi govore/pišu hrvatskim, a rabe taj nesretni i nepotrebni "i".

"Default" je osnovna postavka necega, ili kako se to obicno radi. Ljudi izraz cesto koriste umjesto npr. automatski.

Mene bode u oči naslov Žena od pomorca.
Može li ono od otpasti? :P

Citiraj:

---

Jurana prvotno napisa

Mene bode u oči naslov Žena od pomorca.
Može li ono od otpasti? :P

---

ne ispravljamo pravopisne ni gramatičke pogreške korisnica
svakome njegovo znanje i pismenost na čast

žena od pomorca, pa tako se govori u Dalmaciji, ne?
baš će neka Dalmatinka reći pomorčeva žena

Citiraj:

---

SikaPika prvotno napisa

žena od pomorca, pa tako se govori u Dalmaciji, ne?
baš će neka Dalmatinka reći pomorčeva žena

---

Ali gramatički je neispravno jer u ovom slučaju prijedlog od označuje da je žena građena od pomorca.

a dobro, Bože moj, našle se žene od pomoraca da skrate vrijeme dok im nema mornara kod kuće
gramatički ili ne
:-)

Citiraj:

---

Jurana prvotno napisa

Mene bode u oči naslov Žena od pomorca.
Može li ono od otpasti? :P

---

pravilno je pomorceva zena bar ja mislim mada ruzno zvuci

Žena pomorca bi isto moglo. Mene isto bode u oči, ne volim kad naslov teme ima gramatičku ili pravopisnu grešku, nakon toga ni ne otvaram tu temu

Citiraj:

---

SikaPika prvotno napisa

žena od pomorca, pa tako se govori u Dalmaciji, ne?

---

ne

Citiraj:

---

Trina prvotno napisa

Žena pomorca bi isto moglo. Mene isto bode u oči, ne volim kad naslov teme ima gramatičku ili pravopisnu grešku, nakon toga ni ne otvaram tu temu

---

Sve X.

Citiraj:

---

Trina prvotno napisa

Žena pomorca bi isto moglo. Mene isto bode u oči, ne volim kad naslov teme ima gramatičku ili pravopisnu grešku, nakon toga ni ne otvaram tu temu

---

Upravo tako, a još me i "štrecne".

Gle, gle, jezičnih li purista!

Potaknuta temom na pdf-u škola: Ići u nehrvatsku školu (u Hrvatskoj) http://forum.roda.hr/threads/76930-I...u-(u-Hrvatskoj) odnosno raspravom koju sam ja tamo - bez puno uspjeha - pokušavala udaljiti od trenutnih osobnih izbora/preferencija na širi društveni kontekst postavljam pitanje trebaju li Hrvatskoj konkretne administrativne mjere u cilju promicanja, zaštite i očuvanja hrvatskog jezika?

U usporedbi s nama (geografski, demografski i jezično) bliskom Slovenijom, njenim odnosom prema slovenskom jeziku moj je dojam da se Hrvatska vrlo nemarno da ne kažem maćehinski odnosi prema hrvatskom jeziku. Slovenija primjerice ima zakon o slovenskom jeziku: http://www.uradni-list.si/1/content?id=50690; unutar Ministarstva obrazovanja SI postoji Služba za slovenski jezik: http://www.mizks.gov.si/si/delovna_p...ovenski_jezik/ te je u Sloveniji samo strancima omogućeno pohađanje "stranih" odnosno međunarodnih osnovnih škola (što je bio kamen spoticanja na gore spomenutoj temi)
Osim Slovenije i Poljska, Estonija, Francuska, Irska, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka.... imaju zakon o zaštiti svog jezika.
Hrvatski jezik u Republici Hrvatskoj zaštićen je Hrvatskim Ustavom. Članak 12. Ustava govori da je u Republici Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski jezik. Na toj se rečenici zaustavljaju i skrb i briga i zaštita koju Republika Hrvatska pruža jeziku svojih građana.

Mnogi strahuju i pribojavaju se što će se dogoditi ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju jer se otvara pitanje položaja hrvatskog jezika u EU, te položaja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj.
Paradoksalno, ali što se tiče položaja hrvatskog jezika u EU, stvar je čini mi se poprilično jasna. Hrvatski postaje 24. službeni jezik Unije. Problem nastaje u vezi položaja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj gdje je puno toga nedefinirano.
Mislite li da treba poduzimati konkretnije mjere/aktivnosti u zaštiti hrvatskog jezika?

Da, treba.

A prije toga treba joj jednoznačni pravopis.

Citiraj:

---

Peterlin prvotno napisa

Da, treba.

A prije toga treba joj jednoznačni pravopis.

---

Uf, ti odmah u sridu :-)

Citiraj:

---

Peterlin prvotno napisa

A prije toga treba joj jednoznačni pravopis.

---

Ovo s pravopisom je, po meni, stvarno skandalozno. Dok nema jednog pravopisa za jezik s par milijuna govornika, ništa od velike teme zaštite jezika. Pa tako... dok se oni svađaju hoće li bit ne će ili neće, ja si uzimam pravo drlabit po anglizmima, bez da osjećam stvarno moralno uputno da me iko od jezikoslovaca po tom pitanju dubi. Baš me zanima hoće li se ikad i kad će se suglasiti... i što će tada ostat od hrvatskog.

Po meni, prije nego što jezikoslovci počnu prstom upirat u govornike jezika, trebaju pogleda u zrcalo i jedni u druge i postić' konsenzus o tom pitanju. Dok god to ne naprave - oni su onako... za zabavne rubrike novina koji se samo onako zovu kultura, ne mogu ih svatit ozbiljno.

Ovako nabrzaka, mislim da treba, ali i da ne bi bio puno od pomoći, jer ljudi (pogotovo mlađi) većinom vole preuzimati
anglizme i pohrvatiti ih ili ne-dok se ne promijeni stav u glavi i hrvatski jezik većinski počne voljeti i cijeniti,
mislim da nema zakona koji će to postići. Mislim da je tu potreban nekakav općedruštveni konsenzus, kojeg mislim,
trenutno nema.

I potpis pod Peterlin glede pravopisa.

Po meni, mladi vole nešto dokučivo. Ovo s dvije vrste pravopisa, može ovako... ako si pripadnik ovoga, ili onako, ako si pripadnik ovoga... jednostavno nije dokučivo i nije prijateljski prema govornicima jezika koji bi se i trudili poštovat pravila nekog pravopisa. Jednostavnije je onda odustat, od proučavanja i pamćenja 2 seta pravila, i koristiti se jezikom tehnologije, koji je brži, i onda imamo ono što imamo.