Ne, ja to ne mislim, to misle oni koji su pisali zakon.Citiraj:
sirius prvotno napisa
Printable View
Ne, ja to ne mislim, to misle oni koji su pisali zakon.Citiraj:
sirius prvotno napisa
Za one koji smo mi gledali prošle godine prilikom upisa (Grafička, Primjenjena) samo su imali duže vrijeme. NIŠTA drugo.Citiraj:
ivana s prvotno napisa
Točno tako!Citiraj:
spajalica prvotno napisa
Neodrživo je i ovo što imamo danas. Lov na ocjene. Znanje je nevažno. Kod većine. Nažalost.
Ja sam na tragu ivana.s i spajalice.
Taj bod se treba kontrolirati bolje da se smanji broj muljaza, kojih je ocito bilo.
Ili ovakvi slucajevi kao kod ivana.s da netko tko nije "materijal" za zahtjevnu gimnaziju zauzme zahvaljujuci tom bodu mjesto nekom drugom. Po mom misljenju to je jako nepravedno.
Naravno da treba svoj djeci prilagoditi nacin pisanja prijemnog.
Ma taj jedan bod sigurno nije bio presudan da netko je ili nije za gimnaziju. Bilo je tu puno vise toga...
Ali je očito presudan za upis, pa se vraćamo na nevjerojatnu apsurdnost sustava gdje neka četvorka ili dvije od 5. do 8. imaju presudnu ulogu za upis u željenu skolu. I to treba prestati.
Kad sam ja upisivala srednju moglo se bez problema upisati "dobru" skolu i s vrlo dobrim uspjehom u 7. i 8. ako si dobro napisao prijemni koji je nosio brdo bodova. A usput je i njih 5-6 nakon prvog razreda otpalo iz skole i otišli u neku lakšu. Nitko nije dramio oko toga.
Jokić je u više navrata istaknuo kako bi za početak trebalo prestati bodovati opći uspjeh za upise u srednju. Prije svega u 5. i 6. razredu (to zaista nema smisla), ali i u 7. i 8. Neka se boduju ocjene iz predmeta bitnih za određenu školu, dok se ne uvede vanjsko vrednovanje i standardizirani ispiti na kraju osnovne škole.
Ne znam zašto se ta preporuka uporno zaobilazi.
Ja evo ne razumijem tu njegovu preporuku. Ne znam što misli kad kaže "predmeti bitni za određenu školu".
Koji predmeti su bitni za gimnazije? Zar stvarno za opće gimnazije ne bi trebalo bodovati kemiju fiziku ili biologiju, a ti predmeti se itekako ozbiljno uče u općim gimnazijama?
Ili obrnuto, ne bi trebalo bodovati povijest i zemljopis za matematičku?
Jedino ako misli da bi se na taj način iz bodovanja izbacili odgojni predmeti, pa ne bi više bilo da se netko ne može upisati radi četvorke iz likovnog.
A i inače opći uspjeh puno manje djeluje na broj bodova nego predmeti bitni za upis. Četvorka iz predmeta koji se ne boduje malo smanji broj bodova. U školama koje imaju prijemni (a to su one najkritičnije) to se lako nadoknadi bodovima s prijemnog.
Vjerojatno je bila ideja da se isključi ta mogućnost "nisam upao u željenu školu zbog četvorke iz likovnog".
U svakom slučaju, bodovanje općeg uspjeha u 5. i 6. razredu se i meni čini pretjeranim, a često je odlučujuće pri upisu, bar za ove traženije škole.
Molim vas prosvjetlite me: uvjeravaju me neki ljudi da je od prije par godina i srednja škola postala obvezna.
Čitala sam zakon i tamo i dalje stoji da je samo osnovna škola obvezna. Znam da se godinama pričalo da bi i srednja trebala to postati, ali koliko znam nikada nije zaživjelo.
Prije nego ih počnem uvjeravati da su u krivu :-), voljela bih čuti i potvrdu s vaše strane.
Ma nije obavezna, samo se pisalo da će biti.
Imam li pravo traziti da se djetetu opravda izostanak sa sata sa koga je otisao ranije, jer je kao putnik pitao prof.dopustenje da ode ranije, ovaj je odgovorio "idi, ja te ne drzim", a onda ga zapisao, tj.imam li osnove traziti opravdanje iako prof.razrednik rezignirano tvrdi: to je neopravdani.
Treba li se sat opravdati jer eto roditelj tako trazi?
Mora ga zapisati jer nije bio na satu.
S razredikom/com riješi
Ako ga je pustio, onda će mu razrednik opravdati.
Ma malo je kompliciranije, ne znam jel se to dogada jos negdje, naime neki prof.ne znam zasto, cijeli razred puštaju sa 8.sata ako imaju blok sat, i onda razr.tvrdi da djeca putnici nemaju pravo u tim slucajevima koristiti odobrenu povlastica da sa zadjeg sata odu nesto ranije. Iako to realno nema smisla, jer dijete svaki dan ima bus u isto vrijeme. Tako da razred.tvrdi da svi koji su otisli, a prof.ih je zapisao cak i 8.sat na kojem zapravo nitko nije bio trebaju dobiti neopravdani.
Puštanje sa zadnjeg, osobito popodnevnog sata (ako je u pitanju blok-sat) nije baš neobično u srednjoj školi mog djeteta. Pitam se kako pravdaju ukupan broj sati...vjerojatno napišu da je sve uredno odrađeno :roll:.
Ovo s neopravdanim 8. satom koji nije održan riješi s ravnateljem, a ne s razrednikom. Usput pitaj i kada će se sati nadoknaditi :roll:.
Ja se uopće ne bi zamarala tim ping-pongom nastavnik-razrednik, napisala bi mail ili poslala papir na kojem bi napisala da tražiš da se ispriča izlazak djeteta od 7. sata na tvoj zahtjev (roditeljska ispričnica) a oni nek se ping-pongaju među sobom i procjenjuju treba li jedan ili dva sata opravdati. I ako treba tako svaki put kad mora na bus.
Jedino ako ima taj predmet samo u blok satu 1x tjedno to znači da je praktično na samo 50% sati prisutan i to će sigurno imati utjecaj na njegovo znanje a i prof neće biti sretan da svaki put izlazi sa sata.
Ako povremeno izostane onda je ok, ali ako svaki put izostane nije u redu, ima i kasnije buseva
Razrednica je stavila sate neopravdane bez da je kontaktirala sina ili mene.
To nije ok
Mogu se i kasnije korigirati, ali treba preko ravnatelja ili nekog višeg, bar je tako kod mojih
Kakve posljedice uopće donose neopravdani sati? Sin je korisnik gradske stipendije,moze li na to utjecati? Dvoumim se pisati žalbu za ova dva sata jer se iskreno bojim da će se prof.(razr.) "iskaliti" preko uspjeha na predmetu koji predaje. Nažalost, imam razloga biti uvjerena u to.
Bila je obavezna par godina. Tada su imali i jeftine karte za međugradski bus. Ne sjećam se koje su to bile godine, ali prije nekih desetak.Citiraj:
umiljata prvotno napisa
Evo, našla sam. https://zg-magazin.com.hr/bila-jedno...srednja-skola/
Citiraj:
cappy prvotno napisa
Ja ti mogu napisati po zakonu kod nas, ali tebi treba za početak hrvatski set zakona i pravilnika, da saznaš svoja prava kao roditelj.
Kod nas, roditelj ima po zakonu samo osam radnih dana od momenta povratka deteta u školu nakon izostanka (tvoj je došao već sutradan) da čas opravda. Ako čas nije opravdan u tom roku, tretira se automatski kao neopravdan, samo je dobra volja razrednog da ga opravda nakon roka od osam dana (čak mislim da ima obavezu da kontaktira i soc. službu ako roditelj ne odgovara na pozive a u pitanju je veći broj dana).
Ono što je bitno je da u tom roku od osam dana razredni ne bi smeo da čas označi kao neopravdan po svom nahođenju, osim ako je učenik direktno disciplinski udaljen sa časa ili ako je učenik napustio čas bez dozvole nastavnika, što kod tebe nije slučaj, ako sam dobro shvatila da nije bilo nikakvog konflikta na času.
Tj. roditelj u roku od 8 dana može svaki odlazak deteta sa časa da opravda bez problema. Nije na razrednom da isleđuje govori li roditelj istinu ili ne, tj. roditeljsko opravdanje se prihvata bez pogovora, u skladu sa pravilnikom (npr. kod nas roditelj može da opravda samo dva vezana dana, ostalo ide lekarsko opravdanje).
Neopravdani časovi direktno utiču na ocenu iz vladanja, 7 neopravdanih - vladanje ide na 4 i ne može se popraviti do kraja godine. Da li to utiče na stipendiju- verovatno, ako je važan prosek ocena, kod nas vladanje ulazi u prosek.
Kako je kod vas, ne znam, ali izgleda da bi trebalo detaljno da proučiš pravilnike i svoja roditeljska prava.
Posebna priča je zašto se časovi ne drže a upisuju se, i da li su to blok časovi ili ne.
Ako nastavnik očekuje da učenik čeka kasniji bus da ne izlazi sa 7. časa, onda ti kao roditelj očekuješ da nastavnik održi i osmi čas, zbog koga je dete kao i ostalo do kasnijeg autobusa. To treba pristojno ali jasno i naglasiti razrednoj.
Ako nema dijaloga sa razrednom, sledeći korak je stručna služba.
Mnogo sebi neki nastavnici dozvoljavaju i kod nas i kod vas.
A kod vas je izgleda razredna veći problem nego taj konkretni nastavnik - ili je dete prećutalo neki konflikt na času. Tj. ne vidim po kom argumentu razredna tretira čas kao neopravdan - detetu je jednako moglo biti loše na poslednjim časovima, nije da se ne događa...
Ne bi smjelo škoditi stioendiji
Iz iskustva - pokušaj na lijep način... Zatraži razgovor s predmetnim nastavnikom i razrednikom, ako to nije ista osoba. U srednjoj školi mog mlađeg sina nije se moglo samo tako banuti na predmetne informacije, nego se to trebalo dogovoriti preko razrednika. Nemoj raditi dramu, reci nešto u stilu "Možda se nismo dobro razumjeli, to je moguće, bla bla..." Mi smo često imali takve sastanke kod starijeg sina u razvikanoj gimnaziji, gdje je stalno bilo problema s neopravdavanjem satova, ali i učenici su tome doprinosili :-) jer su brisali s nastave da izbjegnu loše ocjene. Rapravili smo to na zajedničkom satu razrednika (s roditeljima).Citiraj:
cappy prvotno napisa
Eh, sad - u ovom slučaju ne vjerujem da bi jedan ili dva neopravdana utjecala na status stipendije, ali svejedno - ne bih ja to olako pustila, ali bih se za svoje dijete zalagala na civiliziran način. Nije to uvijek lako. Moj mlađi je dobio opomenu iz sličnog razloga (ne samo on, cijela grupa) i nas nekoliko je zatražilo razgovor sa stručnom službom i razrednikom (koji je doslovce dobio zadatak da učenicima dodijeli opomene). Raščistili smo to, aliiii prije sam imala doma opširan razgovor sa sinom da me na roditeljskom ne iznenade neke činjenice koje možda ne znam.
Budući da se u ovom slučaju situacija može ponoviti, traži da se JASNO DEFINIRAJU KRITERIJI za đake putnike, kada im se može dati neopravdani, a kada se zbog voznog reda javnog prijevoza izostanak treba opravdati. Možda su dali neopravdani sat svima, bez razlikovanja tko ima pravo na opravdani, a tko nema. Kako god - dobro se naoružaj informacijama, ponesi vozni red i slično. Budi ljubazna, ali ustrajna i nemoj popustiti. Sretno!
Ne vidim smisao razgovora s razred. budući je ona slijedeći dan prijepodne bez da je razgovarala s djetetom upisala neopravdane, smatram da nju nista ne moze razuvjeriti u tome, jer da nije tako pričekala bi tri dana koliko imamo pravo opravdati izostanak, tim više što sve ovo je zapravo nesporazum i posljedica nedosljednosti u puštanju sa sata i (ne)održavanju 8.sata. Ja sam mislila pisati žalbu i predati u tajnistvo, jer sam sigurna da razgovorom s njom ne bih ništa postigla. Ako je netko tako postupio bila bi zahvalna na infu.
Pa ja bih dala do znanja razrednici da je dijete dobilo neopravdani za sat koji se uopće nije održao, ne znam kakvi su to biseri.
Citiraj:
cappy prvotno napisa
Ne znam kakvi su ti inače odnosi sa razrednom, (koliko čitam između redova ne baš dobri), niti koliko je razredna visoko u hijerarhiji kolektiva i moći.
Ako procenjuješ da ona i taj nastavnik imaju neko debelo zaleđe i da bi svakako terali po svome, onda uradi tako kako misliš.
U suprotnom, mislim da ideš gorim i rizičnijim putem. Kod nas bi ti stručna služba i više instance jako, jako zamerili jer je UVEK prvi korak roditelja da pokuša da kontaktira razrednog starešinu i sa njim razreši problem. Ako to ne uradiš, mogla bi se kola slomiti na tebi kao na nesaradljivom i nekomunikativnom roditelju, a razredna ispasti mučenik.
Posebna je priča kako ćeš dokazati da osmog časa zapravo nije ni bilo. Čas upisan, odsutni upisani, ostali sretni jer su išli kući ranije. Pojeo vuk magarca.
Ja bih doslovno tako kako Peterlin kaže, zakazala razgovor i sa razrednom i sa drugim nastavnikom, možda najbolje i istovremeno. I bila vrlo vrlo pristojna i odmerena, ali vrlo nepopustljiva u svom stavu. Pre toga bih isto vrlo vrlo detaljno popričala sa svojim detetom, da ne bude neprijatnih iznenađenja.
Ali neobično mi je kako niste već kolektivno rešili upisivanje/neupisivanje putnika, s obzirom da je sredine šk.godine. Mora valjda biti nekakvog zvaničnog stava razredne oko toga? Na kraju krajeva, i taj nastavnik je sigurno već rekao svoj stav učenicima?
Mislim, ja ne zameram nastavniku što je učenika upisao kao odsutnog na 7. času. U slučaju nedajbože neke nesreće, nastavnik bi bio odgovoran što nije evidentirao da učenik fali na času, iz bilo kog razloga. Ali upisati ga za čas koji nisi održao :roll:
Ako ti preskačeš razrednicu kao stepenicu u komunikaciji, uopće se ne čudim da je i ona preskočila tebe. Ako napišeš žalbu, to je pravno ok, ali napravit ćeš svom djetetu veliku štetu. Ja to ne bih učinila, niti bih ovako preskakala razrednicu. Možda ona nije u pravu, ali bome nisi ni ti kad se tako postavljaš. Over & out, nemam više tu što dodati.Citiraj:
cappy prvotno napisa
ni ja ne bih išla kontra razrednice, tj. preskakala ju
sad je već veljača - je li do sada opravdavala taj izostanak?
što se promijenilo od početka godine da je dijete tek sad dobilo neopravdani sat za raniji izlazak zbog prijevoza?
je li odlučeno da im se takvi izostanci više neće tolerirati? je li promijenjen školski raspored/vozni red? jesu li napravili neku nepodopštinu pa svi dobili neopravdano?
istraži situaciju i prvo lijepo s razrednicom popričaj; (ja radije krivnju preuzmem na sebe i dijete i molim za razumijevanje iz tog i tog razloga, a vam je ovdje stipendija u pitanju...)
Potpisujem pulinku, Peterlin i Vrijesku.
Uvijek, a naročito u školskom sustavu, vrijedi prvo ići "milom", a tek onda "silom".
Za "silu" uvijek ima vremena.
Razgovarajte, nemoj pretpostavljati da znaš što razrednica misli i da ne postoji ništa što bi je moglo razuvjeriti.
Možda te ugodno iznenadi. A možda i ti nju :-).
bio je neki dan odličan prilog u Provjerenom u vezi upisa i petnulaša koji nisu u stanju riješiti inicijalni test iz matematike (naveli su primjer djece koja su riješila 14% inicijani test iz matke u 1. srednje)
e to mi fakat nije jasno da se djecu kojoj matematika ne ide, tjera u prirodoslovno-matematičke gimnazije u kojima imaš brdo matematike i fizike
pa ima i drugih (dobrih) gimnazija, nadam se da će se s prijemnima koji će nositi 10 bodova ipak malo smanjiti pritisak na pm gimnazije :)
Jesu li naveli koliko je takve djece ? Sigurno ima svakakvih pojedinačnih primjera, kao što postoje i razni razlozi zašto bi netko loše riješio inicijalni test, međutim pogled na uspjeh djece u gimnazijama govori sam za sebe.
U XV gimnaziji 80% djece završi prvi srednje s odličnim uspjehom. Upravo najbolje i najpopularnije zagrebačke gimnazije imaju i najbolji prosjek ocjena - preko 50% odličnih već u prvom srednje.
(XV 80%, V 73,6%, LV 60%, X 70% ..) Gdje su ti lažni odlikaši :?:
Nije to baš tako jednostavno.Citiraj:
Willow prvotno napisa
Već je dobro poznat problem s nastavnim kadrovima prirodnih predmeta, pogotovo matematike i fizike, i pogotovo u osnovnim školama. Pa tako uopće nije neobično da neko dijete u osnovnoj školi izmijenja nekoliko nastavnika matematike u 4 godine, nerijetko uz nastavu organiziranu u blok-satovima (zbog krpanja satnice), što je za sistematično učenje matematike katastrofa. Pa se onda desi da svaki nastavnik ima neke svoje kriterije, a često i "ne žele gnjaviti djecu", i tako se može dogoditi da prosječno dijete ima čistu peticu iz matematike bez problema, misleći da je zna. A često su i roditelji zadovolj(e)ni ocjenom pa dalje ne propituju. Tko će za dijete koje ima pet iz matematike (po bilo kakvim kriterijima) zaključiti da mu matematika ne ide?
I onda se dijete odluči za prirodoslovno-matematičku gimnaziju koja je na glasu kao "najbolja škola" (ne mislim tu sad na neku konkretnu školu, vidi se da su prirodoslovno-matematičke gimnazije mahom najpopularnije), i onda dođe do šoka.
Neki se u takvoj srednjoj školi nakon početnog šoka snađu i dalje dobro plivaju, a nekima je preteško. Ali generalno, prirodoslovno-matematičke gimnazije većinom upisuju ambiciozna djeca kojoj je stalo do učenja, pa će obično i nadoknaditi znanje koje im fali.
A pritisak na pm gimnazije se neće smanjiti nikakvim prijemnima ni dodatnim bodovima jer je STEM već dugo vrijeme jako popularan, bit će sve više i više, i interes za taj tip škola neće opadati. Mogu samo porasti kriteriji za njihov upis. Ili se može povećati broj pm gimnazija u većim gradovima (gdje je i pritisak najveći), ali onda se opet otvara bolno pitanje tko će predavati tolike sate matematike i fizike, i tako ukrug.Citiraj:
Willow prvotno napisa
Iz razreda mog sina (mioc, a smjer - to je onaj s dva strana jezika) više se ljudi upisalo na medicinu i kemiju nego na tehničke fakultete. Upisali su se u tu školu jer su smatrali da im daje najbolje podloge za bilo koji fakultet. Obzirom na to gdje su sada ti klinci, imali su pravo. Ako se ne varam, na FER-u ih je šestoro iz generacije (više na računalnim smjerovima, manje na običnoj elektrotehnici) ali tako je to. Sinov najbolji prijatelj studira kemiju, a ima ih bome i na Filozofskom fakultetu. Ova škola dala im je dobre radne navike, koje su iskoristive na svakom fakultetu. Osim toga, razumijevanje fizike i matematike jako puno pomaže djeci da razviju sustav logičkog razmišljanja, koji je također dobrodošao općenito u životu, ne samo na tehničkim fakultetima.Citiraj:
Willow prvotno napisa
S druge strane, naš sustav ima problem ocjena koje nisu odraz znanja. Sjećam se toga još dok su moji sinovi išli u osnovnu školu. Nerijetko smo im doma krpali rupe u znanju, koje su bile značajne. Uzalud je dijete darovito za matematiku, ako mu nema tko pokazati (čitaj - ako je neadekvatna nastava u osnovnoj školi) pa se kasnije čini da nema dara za matematiku, a zapravo se radi o običnom neznanju. Mnogi od tih koji "nemaju dara" procvjetali bi uz Antoniju Horvatek http://www.antonija-horvatek.from.hr/ ili slične predane nastavnike.
Peterlin, potpisujem od rijeci do rijeciCitiraj:
Peterlin prvotno napisa
Moja je procvjetala u Mioc-u, puno se radi, ali njoj je zanimljivo (napokon) i nije joj teško ❤️
Peterlin, ima tu dosta istine što pišeš, pogotovo ovo s profesorima / učiteljima matematike, mi imamo sreću pa moji klinci imaju stalnu prof. matematike, ali recimo drugi znam da stalno imaju neke zamjene a to je onda često kaos kad se gradivo nadovezuje jedno na drugo.
Da, nažalost, znam iz iskustva... Profesora matematike kronično nedostaje. Moj stariji imao je u osnovnoj školi profesoricu koja je otišla na dulje bolovanje ili trogodišnji rodiljni dopust (nebitno) i od šestog do osmog razreda uglavnom su imali samo zamjene bez ikakvog kontinuiteta. Nije se radilo o tome da škola nije htjela to riješiti, nego nisu mogli nikoga naći. Uglavnom su im dolazili studenti završne godine ili tek završeni mladi ljudi bez iskustva, ali problem je bila stalna fluktuacija. Ni ne znam koliko ih se promijenilo. Sigurno nisu bili jedini.Citiraj:
Willow prvotno napisa
Offt. Matematika je težak studij, a što na kraju dobije mladi čovjek? Nažalost, prosvjetari nisu cijenjeni koliko bi trebali biti, a ni plaćeni. Većina matematičara ode raditi u druge vode (radije će biti aktuar nego predavati matematiku nezainteresiranim pubertetlijama) i tako dalje...
Pa nije studij matematike namijenjen samo profesorima matematike. Naprotiv. Cak mislim da je taj nastavnicki smjer jedan od onih koji se najmanje upisuje, u Splitu svakako - zapravo ni nemamo nastavnicki smjer samo za matematiku nego kombinirano s fizikom/informatikom. Za ovu kombinaciju s informatikom ne znam broj upisanih, al na oboj s fizikom dugo ih je bilo manje od 5. Nenastavnicki smjerovi se sasvim solidno pune.