"Pitanje anatomije" Marine Vujčić
odlično
došla sam do pola
kako žena "ni od čega" napiše roman
a kako piše
tako lako, tako jednostavno, a tako dobro
stvarno mi se jako, jako sviđa njen stil
baš mi je ona otkriće
Printable View
"Pitanje anatomije" Marine Vujčić
odlično
došla sam do pola
kako žena "ni od čega" napiše roman
a kako piše
tako lako, tako jednostavno, a tako dobro
stvarno mi se jako, jako sviđa njen stil
baš mi je ona otkriće
Od mene preporuka za strip album Saga, knjiga druga, Briana K. Vaughana. Tko god voli akciju uživat će u toj space-fantasy operi. Iako je priča puna klišea i dalje je zabavna!
Jurica Pavičić, Žena s drugog kata.
Vrlo zanimljiva tema iz aspekta obiteljskih odnosa, moj prigovor je da je ipak malo premalo psihološke analize likova ili bar nedovoljno dobro opisana motivacija za jako, jako težak čin.
je, nisam znala da je objavljeno i u jutarnjem. ja sam čitala u nacionalu.Citiraj:
Jurana prvotno napisa
Meni najbolje u 2017 - ne nužno ovim redoslijedom, ali kako sam iskopavala po topicu :)
Elena Ferrante - Napuljska tetralogija, cijela
Jose Eduardo Agualusa "Opća teorija zaborava"
David Mitchell "Koštani satovi"
Kjell Westo "Ovuda smo nekad hodali", "Privid 1938."
Bekim Sejranović "Tvoj sin Huckleberry Finn"
Jaume Cabre "Ispovijedam"
Lj. Ulicka "Daniel Stein, prevoditelj"
Primo Levi "Zar je to čovjek"
Chigozie Obioma "Ribari"
Svetlana Aleksievič "Rabljeno doba"
Ines Pedrosa "Bespomoćnost"
Damir Karakaš "Sjećanje šume"
a70v kaže da je Život za životom, K. Atkinson 'drugačija' knjiga. I meni je bila takva.
Na popisu mi je bila dugo i otprilike sam znala kakva je priča unutar njenih korica, no nekako nije stigla na red. Knjiga je spora. Puna je rukavaca koji ne vode nikamo i naoko ne govore ništa. Puno je ponavljanja. Atmosfera je često sumorna. Glavna junakinja tek rijetko doživi sretne trenutke. A opet mi se svidjela. Osim što govori o šbbkbb i utjecaju uglavnom nebitnih odluka na tijek događaja, zorno oslikava englesko društvo i ratom uvjetovane brojne promjene u razdoblju prve polovice 20. stoljeća.
Završila drugog kmečavca. U početku mi je sporo išlo, a druga polovica me baš povukla pa sma čitala non-stop. Ne znam do kojeg dijela je prevedeno kod nas?
Zanimljivo mi je to što kad sam čitala o njemu i tom njegovom "projektu" (prije par godina je bio veliki intervju u jutarnjem s njim, mislim da je to bilo prije nego što je uopće preveden kod nas) nisam uopće imala želju to čitati, bilo mi je odvratno to što je napravio, mislila sam da se radi o nečemu vulgarnom i eksploatirajućem. Na kraju sam slučajno počela čitati jer je mm dobio za rođendan, i baš mi se svidjelo. Sviđa mi se kako piše, ima nešto magnetično... i nikad mi nije dosadan. Izgleda mi iskren i autentičan, a sviđaju mi se i brojni razgovori i razmišljanja o kulturi i umjetnosti, bliska su mi. Prema svemu sam zapravo ambivalentna; svjesna sam da je sve fikcija jer je sam čin autorefleksije je zapravo čin stvaranja i mislim da bi bilo žalosno da je svijet ostao zakinut za ovo djelo, no istovremeno nisam sigurna što je s etičke strane ispravno i razmišljam kako će njegova djeca na kraju možda imati veće traume od svog oca od njega samog...
Večeras mislim početi njegovu Ima vrijeme za sve - danas sam je vidjela u u nekom izlogu pa sam je kupila - baš je u 2. dijelu opisivao kako ju je pisao pa nisam odoljela.
I ja sad citam drugi dio kmecavca i dijelim tvoje misljenje, jen.
Do 4. je prevedenoCitiraj:
jennifer_gentle prvotno napisa
Čitam Godinu pijetla Tereze Boučkove.
O knjizi se prošle godine dosta pisalo, gledala sam i intervju s autoricom na HTV3 jesenas, knjiga me već dugo zanima i nisam je slučajno uzela čitati. Pa ipak, sad jedva čekam da je pročitam, da dođe kraju. Užasno me uzrujava sve to o čemu piše, baš me nekako čini živčanom :| ne mogu još do kraja odrediti zašto, možda ću na kraju knjige biti pametnija, a možda je sve to za :psiholog: :mrgreen:
Citiraj:
tanja_b prvotno napisa
Haha, i ja je lovim, preporučila mi je prijateljica ;)
Pročitala.
Mislim da me mrvicu smetao dnevnički zapis - malo priča o problemima s djecom, a onda kako odlazi u kino i koje sve filmove gleda, nakon toga hoće li djeca pokrasti sve iz kuće -
zapravo činjenica da sam svjesna da neće biti raspleta na kraju, to je naprosto njen vrlo kompliciran život, nema završetka niti hepienda.
Ali ipak mi je odlična knjiga :)
Lada Vukić: Specijalna potreba
uf, uf, uf.... Odmah ide na listu najboljih za ovu godinu. Svakako pročitati!
Evo jedne knjige na koju sam slučajno naišla, a koju ću sigurno dugo pamtiti.
Giuseppe Catozzella: Nemoj mi reći da se bojiš
O čemu je knjiga, možete pročitati na linku, samo ću dodati da sam je pročitala gotovo u dahu. Majstorski je napisana, uvjerljiva, s puno topline. Autor se stvarno potrudio uživjeti u misli i zbilju djevojčice koja raste u nezamislivo teškim uvjetima, i usprkos tome ne gubi volju i ambiciju. Većinu informacija dobio je od njezine starije sestre koja je uspjela pronaći sretniji život, a s kojom je Samia bila jako povezana.
O Samiji ima dosta na internetu, ovo je jedan od materijala na youtube: https://www.youtube.com/watch?v=MEq1-rwgEcs
Svakako preporučujem!
X. Hvala na preporuci! Koja dirljiva knjiga, kako napeta, kako je prirodna i kako tece ko neka poplava, skroz te obuzme, a 1. roman zene koja je u 50-tima i koja radi kao racunovodja u fini. Talent uvijek ispliva, bez obzira kad. Skidam joj kapu do poda, knjigu sam progutala u dan vremena, ne ispusta se iz ruku.Citiraj:
Angie75 prvotno napisa
I ja sam je pročitala u jedno popodne, totalno sam bila obuzeta
Nisam čitala knjigu, ali mi se sviđa ovaj osvrtCitiraj:
tanja_b prvotno napisa
Zainteresirala si me pa sam uzela 2 njene knjige: Ne miči se i sad čitam Napokon rođen.Citiraj:
nevena prvotno napisa
Nakon što sam pročitala prvu, odgledala sam i film sa sjajnom Penelopom Cruz i spisateljičinim suprugom Sergiom Castellittom u glavnim ulogama (ujedno je i redatelj i scenarist). Preporuka i za knjigu i za film!
Moram priznati da me Napokon rođen još više oduševljava iako sam tek na četvrtini knjige.
Citiraj:
Jurana prvotno napisa
I meni...
Baš ću je posuditi 8-)
Došla sam reći da Ferrante piše kolumnu za Guardian. Ovdje je prva: https://www.theguardian.com/books/20...boy-first-love
I da HBO ekranizira Napuljsku tetralogiju..
Ja sam pročitala antologiju kratke kanadske priče "Život na sjeveru", OK mi je bila, ništa life-changing, ali ja sam guštala. U njoj me Atwoodica oduševila duhovitim osvrtom na Hamleta koji se zove nekako stila "Getruda odgovara".
BTW, na HRT 3 (mislim utorkom) ide emisija Klasici (vezano za književnost), gledala sam je prvi put ovaj tjedan i bila je baš emisija o Hamletu i super mi je bilo slušati razgovor teatrologinje Nataše Govedić i voditeljice i moderna i klasična čitanja Hamleta. Slovenski glumac koji ga je čitao kao uvod je imao isti doživljaj kao ja i nasmijao me time jer ono... ma što sad on pretjerano reagira na sve to, a onda je rekao da su mu neke Šekspirove riječi sjele tek u 70-tima, tako da ima vremena i za mene :). Ja sam, naime, frustrirana kao anglist kako mi Hamlet nikad nije sjeo, za razliku od nekih "bližih" Šekspirovih likova koje viđam i prepoznajem u svojoj okolini i koji su mi razumljiviji - tipa McBeth. E, sad, Atwoodica je odgovorila iz vrlo down-to-earth registra kao Getruda Hamletu, duhovito. Ta kratka priča je i u PDF-u na netu dostupna.
Napokon rođen sam baš i ja pohvalila par stranica prije. Tako da cu definitivno uzeti ovu koju tanja preporucuje od iste autorice.
Dugo mi je knjiga bila u mislima nakon sto sam ju procitala.
Uh, sad vidim da je Nera citirala mene:oops:
A ja htjela reci da se jos nekom svidjela
Malo sam progooglala na tvoju preporuku spisateljicu pa odlučila pročitati obje knjige iz ponuda knjižnica. I film Don't move sam posudila u knjižnici. Glumci su savršeno odigrali uloge. Svakako nije za zanemariti da je autoričin suprug glavni glumac, scenarist i režiser. A Penelope Cruz - ružna, a toliko ljupka - savršena za ulogu!Citiraj:
nevena prvotno napisa
Napokon rođen me sve više oduševljava, a tek sam na pola. Tematika mi bliska jer sam imala 3 spontana, razmišljala o posvojenju, krenula na inseminaciju, čekala IVF... Potpis mi je nakon kalvarije za ne povjerovati. Isplatilo se čekati! :)
Napokon rođen će svakako ući u listu najboljih pročitanih u 2018. :)
Michael Chabon: Čudesne avanture Kavaliera & Claya
Kako je smještena radnjom u New York od kraja tridesetih do sredine pedesetih - zlatno doba stripa - nije me privlačila, ali stalno sam nailazila na hvalospjeve o knjizi pa nisam odolila znatiželji.
Iako inspirirana stripom iz vremena kad je on bio laka zabava, knjiga govori o više teških tema, počevši od najteže, progona Židova u Drugom svjetskom ratu pa do intimnijih. Meni je od dotaknutih problema najzanimljiviji bio onaj na kraju knjige, o jednom neobičnom braku i obitelji i tu sam se stalno hvatala da mijenjam mišljenje o tome kako bih ja da sve završi.
Pisac jako voli svoje likove i blag je prema njima uz sve njihove mane. Emocionalna im proživljavanja donosi malo pojednostavljeno, što uostalom odgovara poetici stripa, a možda je i stvar u tome da, nakon čitanja Ferrantice ili Zeruye Shalev npr., sve emocije likova u drugih pisaca djeluju površno :)
Roman je topao i zanimljiv za čitanje, a moja je zamjerka da na mjestima previše tjera stil pa se izgubim u umjetnim slikama (i odmah sam manje uživljena). Što sam starija, sve više cijenim knjige koje se lako čitaju - ono kad se stranice same okreću.
Sad započinjem Tvrđavu samoće Jonathana Lethema, što je sasvim logično u slijedu jer i ovdje imamo brooklynške Židove i ljubav prema stripu (naslov se poziva na Supermana).
Baš puno detaljnih osvrta na ovoj zadnjoj stranici :)
Ja sam uzela malu pauzu od kraja prošle godine pa sam jučer i prekjučer slistila dvije knjige.
O zbirci priča Društvene igre neću puno jer sam subjektivna, a o Sjećanju šume Damira Karakaša ću reći da je zbilja škrta na riječima, a tako topla i emotivna.
Odnos s krutim i rezerviranim ocem mi se čini ključnim za oblikovanje glavnog lika, utoliko me scena u jednom od zadnjih poglavlja baš dirnula. Posebnost romana je što se svako poglavlje može čitati kao zasebna priča, Karakaš uistinu zna napisati crticu iz djetinjstva. Meni je knjiga draga i zbog toga što jako volim Liku pa sam u svojoj glavi radnju stavila u Čoviće (iako je stvarno opisano mjesto kod Brinja) i guštala.
Budem i ja tu drugu njezinu knjigu procitala.Citiraj:
Malo sam progooglala na tvoju preporuku spisateljicu pa odlučila pročitati obje knjige iz ponuda knjižnica. I film Don't move sam posudila u knjižnici. Glumci su savršeno odigrali uloge. Svakako nije za zanemariti da je autoričin suprug glavni glumac, scenarist i režiser. A Penelope Cruz - ružna, a toliko ljupka - savršena za ulogu!
A i po Napokon rođen je snimljen film. Isto Penelope Cruz u glavnoj ulozi. POgledat cu ga. Ali obicno nakon procitane knjiga koja je tako bogata detajima, dojmovima fim mi nekako bude siromasan.
Mozda se i mene toliko dojmila jer sam se nasla u tematici te knjige
Tek se snima.
Hvala Nera :)
Zašto zaboravljamo knjige koje pročitamo :)
https://www.theatlantic.com/science/...-again/551603/
Najbolji mi je naslov članka u adresi: what-was-this-article-about-againCitiraj:
Angie75 prvotno napisa
:mrgreen:
:mrgreen:
Kuma mi se sprema u bolnicu pa se opskrbila knjigama. U 5 knjižnica posudila 13 knjiga. Poslala mamu po 4. iz tetrologije kad ju je našla u našoj knjižnici (prethodno rezervirala). Gleda knjižničarka: Gospođo, vaša kćer ima 13 knjiga u 5 knjižnica. A može posuditi u najviše 6. :lol:
Kaj je najbolje, ona ih guta! I sve pročita. Lani ih je pročitala 166. Kad sam to čula, sjetila sam se Tanje. :)
Da, samo što ih Tanja pročita više nego upola manje kroz godinu :mrgreen:Citiraj:
Nera prvotno napisa
Ali nisam znala da postoji ukupno ograničenje u broju posuđenih knjiga iz različitih knjižnica?
A sad o pročitanom: iako je godina tek počela, ovih dana sam pročitala knjigu koja će mi sigurno biti u top 10 najboljih u godini, a možda i u duljem periodu.
Radi se o dnevnicima njemačkog profesora Victora Klemperera iz perioda 1933.-1945., pod naslovom Želim svjedočiti do kraja.
Strašna, potresna i dojmljiva knjiga o uništenoj starosti, o bračnom paru intelektualaca koji su izabrali ostati u Njemačkoj (na više mjesta objašnjava i zašto), a potom je prošao razna poniženja i zlostavljanja od strane nacističkog režima. Iako deklarirani Nijemac i protestant, zbog židovskog porijekla Klemperer je od režima stavljen u "drugu ladicu". Od izravne smrti spasio ga je brak s nežidovkom Evom, međutim, i ona je zajedno s njim prošla sve muke oduzimanja imovine, prisilnih selidbi, teške oskudice, gestapovskih premetačina i vrijeđanja. I pisanje dnevnika bilo je opasno, jer bi njegov pronalazak pri bilo kakvoj premetačini značio sigurnu smrt, ne samo za njegovog autora, već i za ljude koji se u dnevniku spominju. Rukopise je skrivao na raznim mjestima, kod raznih ljudi, i nekim čudom su ostali sačuvani do kraja rata.
Klempererovi su, paradoksalno, spašeni u noći strašnog razaranja Dresdena, 13.-14.2.1945. Preživjevši bombardiranje, Eva nožem para zvijezdu sa suprugovog kaputa i odlaze iz Dresdena, koristeći kaos koji je nastao u kojem ih Gestapo više ne može pratiti. Odlaze u Munchen, gdje su u krajnje lošim uvjetima dočekali kraj rata, a u lipnju 1945. se teškom mukom uspijevaju vratiti u Dresden. Klempererova želja da svjedoči do kraja svim zbivanjima na kraju se tako i ispunila - njegovi dnevnici su preživjeli, i ostavili dragocjeno svjedočanstvo o svakodnevici nacističke Njemačke.
Svakako preporučujem! Knjiga je teška, sumorna i depresivna, ali je vrhunska.
Michel Houellebecq, Pokoravanje
dugo sam je izbjegavala jer sam mislila da je huškačka, nevjerojatna je slučajnost i činjenica da je knjiga izdana na sam dan napada na Charlie Hebdo, no sad kad sam je pročitala mogu je samo najiskrenije preporučiti. Odlična knjiga, svakog će natjerati na razmišljanje. Osobito žene, moram priznati da je mene malo i zastrašila. Način na koji se promjene događaju zapravo je toliko lak, banalan, skoro pa sveprihvatljiv.... Pročitajte.
Guglajući knjigu koju sam pročitala pronašla sam Jagnu Pogačnik
I meni se Crvena voda jako svidjela. No, kritičarka je napisala puno bolju preporuku za taj roman, nego što bih ja. :aparatic:
Budem ;)Citiraj:
Angie75 prvotno napisa
Baš volim Houellebecqa :heart:
Uopće ne vjerujem :mrgreen:Citiraj:
anamar prvotno napisa
A što se tiče broja knjiga, ja sam jedne godine, kad sam malo poludjela, pročitala 110 komada i nemam pojma kako bi taj broj mogao biti još i veći :-o
X.Citiraj:
Angie75 prvotno napisa