Printable View
Gle, prehrana crkotinom rezultira povišenim željezom, a kako smo ipak manjina, a "normalne" vrijednosti se rade prema prosječnoj, željezom nabildanoj populaciji - ispada da smo malokrvni.
Dakle, ima smisla pedijatru reći svoju prehrambenu orijentaciju kako te ne bi nepotrebno maltretirao s kojekakvim pretragama, željezom u tabletama i slično. To što oni ne znaju takav podatak iskoristiti - govori o njihovoj zatucanosti.
čemu spominjanje tuka, crkotina i više svijesti? kritiziranje vegetarijanstva takvim riječnikom ovdje ne bih dozvolila, mislim da ni obrnuto nije potrebno.
Čuj, motiviran sam odobrenjem FDA za korištenje virusa u cilju očuvanja "svježine" mesa u prodaji. Mislim da starim leševima možeš svakako tepati, ali se ipak svodi na isto. Hrvatski se to kaže crkotina, strvina...
Kroz povijest se ta crta vuče od davnina. Recimo papar. U Rimskom carstvu se koristio za kamufliranje smrada trulećeg mesa. Koliko je to bilo važno govori njegova cijena u tom vremenu: unca papra=unca zlata.
U novijoj povijesti koriste se antibiotici, a najnoviji su virusi.
E, pa uslast!
(Svaki stručnjak bez uvida u napredak svoje struke u zadnjih 10 godina je zatucan. Ako ne vjeruješ, pitaj okolo.)
Drago mi je da je zazivio ovaj vegetarijaski topic. Pridruzujem se objerucke :dancingfever:
Imam jedan prijedlog, više će zvučati kao utopija, ali mogli bi probati. Šta kažete da poradimo na uvođenju veg. menija u državne vrtiće? Jel se to već pokušavalo, zna netko od koga/gdje početi? Mislim da individualni potezi neće koristiti, trebalo bi se skupiti dosta roditelja.
Mene užasava činjenica da će Nuša skoro u vrtić, a fin. situacija nam nije blistava i ne znam hoćemo li si moći priuštiti waldorfski. Čula sam priče roditelja koji su vegetarijanci pa nose nose klincima klopu u vrtić, ali često im tete "dodaju" nešto što nebi trebale. Vidim i tu na forumu da se dosta roditelja raspituje o takvoj prehrani pa eto... Da li Roda kao udruga može stati iza takvog zahtjeva ili je to izvan vaše domene?
Annar -
1) Mislim da Roda kao Udruga ne zastupa vegetarijansku prehranu kao jedini i najbolji izbor. Rode su informirane mame i znaju sve sto je ok i nije ok, ali nisu sve vegetarijanke niti mislim da bi se to uklopilo u njihov plan rada. To je naravno samo moje misljenje.
2) Uvodenje veg. prehrane u vrtice postojalo je samoinicijativno od jedne tete tu u vg vrticu i nije proslo dobro. Zasto? Zato sto djeca to nisu zeljela jesti. Musle za dorucak djeci koja uvijek jedu kruh s namazima ili pastetom ili povrce pripremljeno od kuhara nevegetarijanaca (citaj: nije fino jer ne znaju da povrce moze biti fino i ne znaju ga tako spremiti). Jednostavno nije funkcioniralo i ja se ni ne cudim.
Jedino na cemu bi se realno mogli i trebali boriti je da postoji pravi izbor za djecu vegetarijance u vrticima, da se djecu ne tjera jesti sto ne zele i da se tete organiziraju (odnosno vrtici) za djecu koja imaju drugaciju prehranu. Kao sto bi trebao postojati pravi izbor za da/ne ici na vjeronauk, a ne ovako, potpuno nametnuto i po defaultu svi upisuju.
I u waldorfskom ti se jede salama (od mesa)... ni tamo bas nije sve presjajno sto se prehrane tice, nego je evo, tocno onako kako bi ja voljela da bude u drzavnima i mozemo, da, na tome poraditi. Ja sam za!
Svatko tko jede meso trebao bi bar jednom u zivotu posjetiti klaonicu da bar malo dobi uvid kako dolazi sva ta lijepo pakirana "hrana" na police ducana. Kada ugleda suze krave koja place za telicem, kada cuje vriskove i borbu za zivot, pa ako i tada ostane u uvjerenju kako su zivotinje stvorene da ih ljudi jedu, onda mislim da sa pravom mogu reci da im je i srce i mozak zatucan. Ali svatko ima svoju slobodnu volju i neka zivi kako zeli.
NITKO NEMA PRAVO UZETI NEKOME ZIVOT, I TO DA BI GA JEO :shock: !
Sjecam se jednog teksta njemackoga kuhara, joj da ga bar znam citirati....
kada se jastog stavi ziv u vrucu vodu ( da bi dobio onako lijepu ruzicastu boju), onda njegovo tijelo pocinje ispustati kao neku mast oko tijela kako bi ga ohladilo, a kada niti to ne pomaze, onda pocinje udarati po poklopcu. Njezna majcinska ruka puna ljubavi gladi i mazi glavu svoga obozavanoga djeteta, a neposredno nakon toga ulazi u kuhinju i tom istom rukom stavlja jastoga u uzavrelu vodu. :cry: Kaze se da se hrana kuha sa ljubavlju za nase najmilije, a gdje je ljubav u ubijanju?
Nikada nije kasno da se srce smeksa shvacajuci koliko su zivotinje nevine i divna stvorenja, trebaju nasu ljubav i zastitu, a zeludac i jezik se itekako mogu zadovoljiti ne nanasajuci bol drugima, spremajuci hranu u vrlini ( voce, povrce, zitarice...) i ljubavi bez i jedne kapi prolivene krvi.
Potpisujem.Citiraj:
ms. ivy prvotno napisa
mozda da se na tragu ovoga vratimo prvotnoj ideji topika: kako odgajati djecu u duhu vegetarijanstva...
Ja Shantani jednostavno kazem da mi ne jedemo zivotinje, kada ona kaze da bi jela zabe :(
Sto vi radite?
)teoretski bi se moglo uklopiti jer Roda zagovara bolju skrb u vrticima koja, mozemo pretpostaviti, ukljucuje i individualiziran pristup djeci. Prehrana je vazan dio osobnosti covjeka, vezana je cesto za njegovu zivotnu ideologiju tako da nepostojanje vegetarijanskog ili veganskog ili kosher ili halal itd... menija moze se protumaciti kao diskriminacija po hrani.Citiraj:
Mislim da Roda kao Udruga ne zastupa vegetarijansku prehranu kao jedini i najbolji izbor. Rode su informirane mame i znaju sve sto je ok i nije ok, ali nisu sve vegetarijanke niti mislim da bi se to uklopilo u njihov plan rada. To je naravno samo moje misljenje.
na mislim da bi se Roda time trebala baviti, samo da bi se mogla.
Jastoge iz SAD-a i Kanade uvoze u Italiju. Nakon ulova, životinje na tekućim vrpcama sortiraju po veličini i sa svezanim kliještima pojedinačno pakiraju u metalne kutije. Jastozi ostaju naslagani danima i tjednima u rashladnim komorama sve dok ih ne otpreme do Metroa, gdje ih često još tjednima drže nepomične i bez hrane u akvarijima. Njihov put patnje završava tako da ih bacaju žive u lonac s kipućom vodom, iz koje bezuspješno pokušavaju pobjeći.
Jastozi smješteni u bazenima pate od stresa povezanog sa zatočeništvom, niskom razinom kisika i prenatrpanošću. Budući da ove morske životinje nemaju autonomni živčani sistem koji bi ih doveo u stanje šoka kada su ozlijeđene, jastozi osjećaju svaki trenutak agonije koja im se zadaje pri transportu i prije njihove smrti u kipućoj vodi.
Po dr. Jarenu G. Horsleyu, zoologu za beskralježnjake, jastozi imaju 'sofisticirani živčani sustav' i 'izrazito pate' kada ih režu ili kuhaju na živo.
mislim da tuka nije bila umjesna.Citiraj:
ms. ivy prvotno napisa
Sto se crkotina i svijesti tice....ipak je ovo topik za one koji smatraju da je meso nepodoban izvor prehrane za njih i/li njihovu djecu, iz razlicitih razloga.
Ja bih se slozila s time da je meso mrtve zivotinje lesina i da nije podobno za razvoj visih stanja svijesti, (ma sto nam to znacilo). Netko tko ga jede ili ne jede, ne treba se s time sloziti.
Ipak ovo nije rasprava s onima koji ne misle tako, nego rasprava kako se kao roditelj nositi sa drustvom kojemu je norma jedenje mesa i u kojemu je, na zalost, vrlo cesto prisutna tendencija osude vegetarijanske prehrane kao nedostatne ili neprimjerene djeci.
Mozda bolje da se drzimo "teme" i da ne ulazimo u raspravu o vegetarijanstvu.
smile, mozda bolje da ne pises u ovom smjeru.
bilo je vec u proslosti topika na kojima se raspravljalo na taj nacin i oni se opet mogu otvoriti.
Mislim da ovaj topik nije zamisljen kao polemicki topik je li vegetarijanstvo ok i zasto ili veggie vs. carni, nego je otvoren za one koji jesu vegetarijanci da podijele svoja iskustva itd... u podizanju, odgajanju djece na vegetarijanskim nacelima.
barem sam ga ja tako shvatila.
da, slazem se.
Moj stariji nikada nije htio niti taknuti nesto sto dolazi od zivotinja, a sada mu se razvio njuh za namirisati juhu od kokose ili mesa. Odmah kaze ako nesto mirise na meso. Par puta sam i ja pomislila da jedemo nesto tako u Tajlandskom restoranu, jer su imali vegetarijansku juhu koja je uzasno mirisala na mesnu. Ja je jednostavno nisam mogla pojest iako su oni tvrdili da je veggie!Citiraj:
Saradadevii prvotno napisa
Sa mladjim je to malo drugacije, jer on voli jesti mesne proizvode, iako ih nikada u zivotu nije niti probao (osim par puta ribe i jaja). VOli one veggie salame ili veggie rebarca ili bilo sto drugo sto imitira meso, iako ja smatram da je to nezdravo, ali imamo nekada u frizideru zbog toga sto moj muz voli napraviti sendvic koji posjeca na salamu. Tofu isto tako prvi nestane sa tanjura, a obozava bademe ili orahe i sl. , znaci jacu i masniju hranu. Kad jede bilo koje povrce sa pare, tu obavezno stoji posuda sa biljnim maslom koji on zlicom vadi i jede.
Mislim da u vrticima uopce ne bi bilo tesko hraniti djecu sa vegetarijanskom hranom. Dapace bilo bi puno zdravije, ekonomicnije i vjerovatno bi im utjecalo i na ponasanje, koncentraciju i sl.Citiraj:
Anita-AZ prvotno napisa
Kad razmisljam o veggie prehrani za djecu uvijek mislim nesto zanimljivo, cak i nesto sto bi oni sami mogli pripremati. Ako uzmemo dorucak, moja djeca sama sebi napravu tost, namazu sa biljnim maslom i domacim djemom. Cesto puta napravim wafle i onda zamrznem ostatak, koji oni onda samo stavu u tost i namazu. Musli moja djeca nisu nikada volila jer us pretvrdi, ali zato vole razne druge organic cjelovite zitarice sa bademovim ili soja mlijekom. Moj mladji obozava griz.
Za snack uvijek jedu voce ili povrce. Izribana mrkva (multipractic)sa malo grozdjica, slicu sladila je odlican snack. Obicna isjeckana mrkva, bilo koje drugo svjeze voce, voce smiksano itd. Posebno ovo sa miksanje, svako dijete u vrticu bi obozavalo pomoc sa miksanjem, a unutra se svasta da staviti i ono sto ne volu. Jedan takav mix zna imati i po 500 kalorija, jer ja obavezno stavim zlicu-dvije lanenog ulja i samljevenom hempa.
Rucak: spageti sa veggie sosom, makaroni sa biljnim sirom, lasanja, okruglice od rize sa povrce, orasi itd ; zeleni pire krompiri sa veggie polpeticama i prelijevom od glijva, razni sendvici, topli hladni sa raznim namazima i povrcem, burito, pirjana riza sa tofu i povrcem, burek, zeljanice itd.
Bitno je samo da se polako djeca navikavaju na drugaciji okus i da jedu slicnu hranu, npr. ako doma jedu tjesteninu sa mesom, ovdje se samo mogu dodati sojine ljuspice ili sl.
Ja djecu volim uciti jednostavno, narezani krastavici, mrkvica, poparene brokole i cvjetaca -sa sosom (dipom). Djeca isto tako vole dosta toga sama ciniti, pa ako sami nesto pripremu, ima vise sanse da to i pojedu.
Citiraj:
Saradadevii prvotno napisa
meni je problem sto u nasoj obitelji luka i ja ne jedemo meso niti ribu ali mm da...
nekako je dogovor bio da ce mu mm ipak ponuditi negdje oko godinu dana... i sad, cetiri mjeseca kasnije od deadlinea, ja jednostavno imam problem...nisam mislila da ce mi to tako tesko pasti ali shvatila sam da jedenje mesa bude njegov koliko-toliko svjesni izbor... zasto sam mislila da ce to mozda biti sa godinu dana,ne pitajte... :roll:
kad je mm vidio da mi je stvarno bed kad mu je nedavno po prviput ponudio ribu i on ju je pojeo - stvarno nisam mislila da cu se tako rasplakati (u drugoj sobi)- rekao je da njemu nije tako bitno da luka sad jede meso... da vidi koliko se trudim oko hrane i zna da nista loseg nece biti,dapace...
izgleda da cekamo ta vremena kad i on zatrazi zabu da ju pojede... na zalost, u nasoj obitelji imat ce mu je ko i dati...
a ja cu mu onda moci reci zasto ju ja ne jedem niti spremam... i to je sve...
za sad mi srce govori da ne mogu...
a u svemu mi se vrte ove misli - kako da ja poslije luki ako odluci da mu je bed jesti meso objasnim da sam to dozvolila u godinama kad on toga nije mogao biti svjestan a protivi se mom uvjerenju i osjecajima?.. da mu kazem kako je tata inzistirao?? to ne mogu a sad vidim da to nije niti istina jer je mm-u ok da ga on ne jede dok ne zatrazi...
a ako odluci jesti meso, zatrazi ga - necu mu odbijati niti braniti... ali mu necemo nuditi... tada mi nece moci predbacivati jer se ne radi o nenadoknadivom propustu... a tatu nece moci napasti jer tata nije mesojed po uvjerenju nego po navici...
znam da ima jos barem jedna forumasica koja ima muza koji jede meso...kako je kod vas,ako ovo citas?
inace imam primjer prijateljice koja je u trudnoci dobila jaku zelju za mesom pa ga je cak i malo jela...kako je rodila zelja je preko noci otisla... mala joj je naravno prve tri godine tamanila (e sad, tu je njoj bio problem) gotovo iskljucivo meso, cak ga joj je i ona morala spremati jer nijebilo dosta sto je jela kod baki i sto su bake znale slati da mama ne mora stalno spremati meso... nije ju sprecavala iako se brinula za njeno zdravlje i pokusavala joj tutnuti povrca itd. da barem izbalansira prehranu... sa slabim rezultatima... no znala joj je reci da ona ne jede meso...poslije je mala i sama pitala... pa joj je odgovorila... sada ima cetiri godine i oponasa mamu u svemu... koliko je to frendici bilo cudno-dobra stvar za pocetak je bila sto je uz meso pocela jesti i drugu hranu a sada vec odbija sve cesce jesti meso... hoce li nastaviti ne znamo ali eto, ima izbor...
zacudo,imam i suprotan primjer - jedna stara zena u susjedstvu u hr cijeli zivot jede dosta mesa i voli ga... tijekom trudnoce-jos prije nego li je sazaznala da je trudna -povratila bi svaki komadic mesa... preko noci je doslovce postala vegetarijanka...kako je rodila-opet zelja za mesom i sve po starom...da,pogadjate, rodila je vegetarijanca (prvog i jedinog zasada u obitelji)... naravno,silili su ga jako dugo godina...kamuflirali na sve moguce nacine al bi on svaku varku na kilometre skuzio... konacno odustali i covjek je sada preko 30godina svojoj prehrani...
nevjerojatna stvar je da u tom istom susjedstvu (niz od osam kucica) postoji jos jedna takva 'rodjena' vegetarijanka koja sad ima i oko 40godina...detalje njezinog zivota ne znam ali znam da je slicnu 'torturu' prolazila u ranom djetinjstvu kao i sin susjede u gornjoj prici...
Marilu, slazem se u potpunosti, samo jednostavno mi zelimo nesto sto roditelji te djece ne zele i tu je ustvari prepreka. Sve bi bilo lakse da nismo u manjini. Izborili bi se da nas je dovoljno!
Lucky day... pa on je jos premali da odlucuje sam sto bi jeo. JEsti ce ono sto mu se nudi, prihvatiti ce sve ono sto oko sebe vidi (i fino mu je), jer tako djeca funkcioniraju. Ako muz ne inzistira, pa daj jos malo pricekajte.
A ovo s plakanjem... joj, znam. Omi je prvi dan u vrticu na silu pojela juhu s mesom od koje je kasnije povracala. Vec kad smo se vracale kuci, ona mi je rekla da su je natjerali da pojede tu juhu i da joj je bilo grozno neugodno ponovno traziti da je maknu i da nije pojela ni pola jer joj je bilo fuj, ali par zlica je da se tete ne ljute. Meni su suze jednostavno krenule... nisam se mogla smiriti. Iznenadila sam samu sebe time jer samim upisom u vrtic sam znala sto nas ceka, ali to je bilo nesto jace od mene, imala sam feeling kao da sam dopustila "oneciscenje" svog savrsenog zdravog djeteta.
Nemoj nikada tako misliti, jer ima toga puno ispred tvog djeteta, puno ce toga on isprobati i ti ga od toga nikako neces moci zastititi. On se isto tako moze razboliti i od salmonele koja je u salati, ili pojesti musicu ili crvica i sl. Nije to nista, samo da pokusas da im objasnis svoje stavove ili jednostavno poneses hranu od kuce da mu daju.Citiraj:
Anita-AZ prvotno napisa
Moj sin je isto tako povracao jednom u vrticu, i kad sam im objasnila da mu ne smiju vise nista dati sto nije doslo iz njegove torbice, tek onda su me ozbiljno shvatili. Mozes to i raspraviti sa pedijatrom, te da ti napise od cega povraca. Djeca mogu biti alergicna na razne proteine, kako mlijecne tako i na mesne koji su po meni vrlo slicni.
hvala :)Citiraj:
Saradadevii prvotno napisa
Ispričavam se društvu zbog oštrijih tonova. Puk'o sam na viruse :(
Marilu, ma znam, naravno. Jednostavno takve misli su mi proletjele glavom, nije to racionalni dio mene odlucio misliti. Nego, to je sad sve iza nas. Omi vec ide u skolu.Citiraj:
marilu prvotno napisa
moja je teorija da djeca vole hranu koju mame jedu u trudnoci; kada doje, osobito ako dugo doje, da vole hranu koje mame jedu u razdoblju kada ih doje i dok su jos mali da oponasaju prehrambene navike jednog clana uze obitelji (moze biti mama ili tata ili netko drugi blizak im).Citiraj:
jos prije nego li je sazaznala da je trudna -povratila bi svaki komadic mesa... preko noci je doslovce postala vegetarijanka...kako je rodila-opet zelja za mesom i sve po starom...da,pogadjate, rodila je vegetarijanca (prvog i jedinog zasada u obitelji).
Shantana mi potvrdjuje tu teoriju u potpunosti, ali vjerojatno ima i izuzetaka.
Imam dosta prijatelja cija su djeca vec starija ili odrasla (u dvadesetim) i koja su vegetarijanci od rodjenja. Gdje god su roditelji bili "cvrsti" vegetarijanci s bliskim i dobrim odnosom sa svojom djecom, djeca su ostala vegetarijanci. Nije bilo onoga. sto se cesto spominje, da se djeca pobune protiv roditeljskog autoriteta pa pocnu jesti meso i slicno.
Ima jedna lijepa slikovnica na engleskom o vegetarijanstvu, evo linak pa pogledajte, Herb The Vegatarian Dragon...
http://www.dragonherb.com/aboutherb.htm
dobra je i zbog toga jer je poruka price da i Herb i Meathook (zmaj mesozder) mogu ipak zivjeti u miru , sreci i uzajmnom postovanju)
U drugoj slikovnici, Herb je izdao svoju zbirku recepata :)
inace, danas nam je bio jako lijepi dan, sav veganski....u jednom Environmental centru bila je svecanost lokalne organiski uzgojene hrane (s allotmenta, iz obliznjih lokalnih farmi, ljudi su donosili hranu uzgojenu u vrtovima...), a grupa kooperativaca s allotmenta na kojemu ucimo o bioloskom uzgoju hrane, koji su organizirali svecanos,t su vegani. Bio je veganski cafe, radionice o svemu i svacemu (permakultura, travarstvo, sprouting, food for mood, o ukisljavanju (ta mi je najbolje sjela :) ).
Bilo je puno djece i beba (dojecih) pa kada zbrojim piknik od petka s mamama koje obrazuju kod kuce, upoznali smo u ova dva dana sedam novih malih vegana.
isto vjerujem da je tako..Citiraj:
Saradadevii prvotno napisa
cak ako i dodje do kraceg 'bunta' stvari se posloze na staro kad isti prodje...
mislim da cak jedna forumasica ima takvu pricu... rodjena u vegi obitelji,pa se 'pobunila'/isprobala meso u adolescentskoj dobi,vrlo kratko... i ponovno se vratila toj ishrani...
hm,ali po toj teoriji -moj vegetarijanizam je istodjelomicno inspiriran teenagerskim buntom... zar cu se i ja vratiti 'korjenima' slavonskih pokolja kad odrastem? :lol:
sva sreca nije inspiriran samo buntom...
Mozda je ta promjena bila inspirirana kojekavkih buntom, lucky day, ali ono sto te zadrzalo vegetarijankom su puno dublji razlozi, tako da zaboravi na kulen!
Ja sam postala veggy sa 16,17 g kad sam pocela meditirati. Tijelo je samo odbacilo meso, imalo je okus pokvarenog i mrtvog (sto ustvari i je). Nisam tada imala nikakve stavove zasto ga ne bi jela, niti sam znala jednu jedinu osobu vegetarijanku... prvi problem je sto doslovce nisam nista imala za jest, trebalo mi je dosta dok ne skuzim kako cu se snaci sa svojim novim potrebama. Sjecam se da sam jednom i pojela kranjske kobasice jer nije bilo niceg drugog u fridgu.... :lol: ali mi ni nije bilo zao jer je svijest o samilosti, ekologiji i dr. dosla tek za neko vrijeme i upravo ta svijest je ono sto me zadrzalo da i dalje beskompromisno ostanem tu gdje jesam. Zdravstveni apspekt me poceo zanimati tek s trudnocom, a jos uvijek me (kao i za platnene pelene) najvise motivira ekologija. Tj. ne motivira jer mi motivacija ne treba, kao sto mi ne treba ni za disanje koje je prirodno, vec sam ponosna na sebe radi ekoloskog aspekta vegetarijanstva. A sto se samilost prema zivotinjama tice, uvijek se sjetim komentara moje drage prijateljice koji me zbunjuje jos uvijek: "joooj, Anita, pa da ja razmisljam o tome i ja bi bila vegetarijanka." Pitanje je zasto ljudi ne razmisljaju?
uf nemoj mi ni spominjati! :zombie-smajlic koji povraca od same pomisli na kulen: no ono sto meni ostaje iz mojih 'korjena' je ocajno skvicanje svinja pred smrt u dvoristu moje bake... to se radilo zorom i djeca bi jos bila u krevetu i,jel, ne smiju to vidjeti... ali nsmo ni trebali vidjeti-culi smo...Citiraj:
Anita-AZ prvotno napisa
i jos uvijek odzvanja... :cry:
imam istiprimjer...Citiraj:
A sto se samilost prema zivotinjama tice, uvijek se sjetim komentara moje drage prijateljice koji me zbunjuje jos uvijek: "joooj, Anita, pa da ja razmisljam o tome i ja bi bila vegetarijanka." Pitanje je zasto ljudi ne razmisljaju?
ono stomije drago je da je bar iskrena...
meni je vise pitanje - KAKO MOZE ne razmisljati? mislim, sve i da hocu ja to ne bi jednostavno mogla...
ja sam razmišljala zašto jednostavno ne nađu neki tiši naćin ubijanja a ne klanje, mislim... pa recimo metak u čelo i gotovo,
kad su moji klali kokoše imala sam samo jedan zahtjev: giljotiniranje jer im je tako smrt najbrža.
Prijavljujem jednog malog sisavca i vegetarijanca :heart:
Trošak za uspavljivanje životinja prije klanja je 1 penny, što bi na sat iznosilo 500$ s obzirom na količinu životinja, pa se stoga radi previsokog troška ta metoda ne koristi.Citiraj:
MGrubi prvotno napisa
1 peni na 100-150 kila mesa?! pa neka dignu prodajnu cijenu. neće se niti osjetiti na kilo mesa
Iovako je cijena mesa sponzorirana od drzava, pa tako vodu mislim velike kompanije po Americi uopce ne placaju. To je ono tipa, meso se treba imati, i zato treba biti dostupno svima, pa taman ono bilo i nekvalitetno, bitnije je da se moze prodati. Mislim da cijene jedne lb (pounde) to je negdje oko 450 gr bi u stvari kostala $60 u US da se ne sponzorira.Citiraj:
MGrubi prvotno napisa
Meni je samo uvijek bilo suludo trositi toliko da bi na kraju za pojedenih tko zna koliko kg proteina dobio puuunno manju kolicinu . Tocne cifre sam negdje procitala, ali samo pomislite koliko jedna krava pojede sto zitarica, sto onog stocnog brasna ili cime ih vec hranu, a onda pogledajte koliko stvarnih kg proteina dobijete? A tek koliko se zagadi okolisa s takvim uzgojom??
Evo, direkt iz novog broja British Medical Journal, 2006;333:936 (4 November).
istina, nije za djecu, nego za starce, ali mozda su moguce paralele :)
a i djeca ce jednom postati starci.
Vegetables may slow cognitive decline in older people
London Robert Short
Eating lots of vegetables is associated with a slowing of cognitive decline in older people. In contrast, a high intake of fruit does not slow the rate of cognitive decline.
This was the conclusion of a six year study of 3718 people aged 65 years or older by Martha Morris of the Rush Institute for Healthy Aging, Chicago, and colleagues (Neurology 2006;67:1370-6).
The participants were taking part in the Chicago Health and Aging Project (CHAP), a 1993-2002 cohort study of older people from a population that is 62% black and 38% white. Participants answered a food frequency questionnaire and received cognitive assessments at baseline and at three and six year follow-ups. Cognitive function was derived from four tests.
People in the fourth fifth in terms of vegetable intake ate a median of 2.8 servings a day. They had 40% less cognitive decline than the fifth of . . . [Full text of this article]
ako nekoga bas zanima cijeli clanak, moze se kupiti na http://bmj.bmjjournals.com/cgi/conte...333/7575/936-a
nedavno nam je dijete obznanilo za ruckom, iz vedra neba, dok smo mi pricali o sastojcima nekih vegetarijanskih kobasica: "I like organic! I don't eat piggy's food!"
Bas nas je raznjezila.
A i vise ne govori da hoce jesti zabe. Sada samo kaze da hoce cipele od krave (kada su sve roze, opcaravajuce, takve...."
mene nesto pati u zadnje vrijeme
moj maleni je usao u 14 mjesec i sikica mu je glavna te veoma malo(da ne kazem bas nimalo) jede sto mu pripremim.naravno imamo mi i svijetlih trenutaka kada pojede pun tanjuric variva od kelja npr ili mahune,azuki i sl. ali ti su se trenuci odigrali uglavnom kada smo bili kod bake koja zivi u prirodi gdje je zrak predivan,pa sam taj dobar apetit pripisala promjeni zraka..
voli pojesti krusku,jabuku i sve je to mi prihvatljivo no pati me to sto mu mm daje stapice(grickalice) pa keksice razne pa kad jede cokoladu mu odlomi komadic pa mu da("da dijete proba") i tako.meni se dize kosa na glavi jer pri rucku nista nije pojeo a onda mu mm takve stvari daje koje sirokih ruku prima.
kako da se nosim sa time jer ne zelim nikako dijete navici na te nistkoristi gluposti pa se pitam sto mu dati za grickanje ako je vec za to raspolozen?
ah,mozda bi obzirom na situaciju bolje zvucalo da mi je maleni u 14mjesecu no radi se o lapsusu-on je usao u 16mjesec :lol:
ne znam da li sam bila jasna..kada se desi da on citav dan nista od dohrane ne pojede osim mozda koju vocku,onda mi je vec normalno da mu dajemo keksice da barem jos nesto pojede.ljudi sto da radim :?
procitaj Gonzalesa :)
obiteljski ruckovi pri kojima odrasli jedu slasno iz svojih tanjura, su, kazu, dobar poticaj za toddlere da jedu.
Ili mu stavi na stolic ili pod ili negdje gdje mu je dostupno, njegov rucak, pa neka dolazi kao maca kada se uzeli
gonzales toddlere usporedjuje s macama , sto se prehrambenih navika tice. Lunjaju okolo jer je svijet prezanimljiv da se sjedi i jede, pa kada ogladne onda se vrate na posudicu.
Slazem se sa Saradadevii, i imam nas kao primer.
e cure,moja micamaca je otkrila cari sjedenja za stolom duz rucka na nacin da trazi posudje i zdjele sa hranom-zeli ih pred sobom pa onda mijesa njihov sadrzaj-rukom ili zlicom,pa pocne gnjeciti i igrati se sa gravitacijskom silom..nakon svakog rucka cistim pod i inventar gdje hrana vec zavrsi.
cinila bih to sa vecom radoscu da mu nesto i u ustima zavrsi.
imam u planu procitati knjigu,tnx
Kod nas je sve bilo super do polaska u vrtić s tri godine, makrobiotička prehrana, zdravlje. Nekako sam uspjela uvjeriti mm u loše strane šećera i važnost uravnotežene prehrane dok me većina gledala čudno i s neodobravanjem unatoč tome što je za razliku od većine djece bio zdrav(to su pripisivali nečem drugom). Najviše me smetalo kad bi mu donosili slatkiše unatoč tome što bi ja govorila da mu ne dajem.
Sada sam se u svemu tome pogubila i ne znam što da mislim, ne znam kako postupati. Teško je biti drugačiji u maloj sredini, loše je imati sukobe za stolom.
Koliko mi imamo pravo zabranjivati djetetu da jede nezdravu hranu i gdje je granica narušavanja njegovog integriteta ?