Evo akcije u Dubravi:Citiraj:
Jelena prvotno napisa
http://www.budi-zelen.hr/site/zbogom...vrecicama.html
Printable View
Evo akcije u Dubravi:Citiraj:
Jelena prvotno napisa
http://www.budi-zelen.hr/site/zbogom...vrecicama.html
anchi, hvala!
Ipak, bolje da to nisam vidjela. Opet šlampavi, površni, laički, ekoopasni pristup:
"Udruga Budi zelen osmislila je i proizvela platnene Bee Green ekologične vrećice s eko porukama koje daje građanima kao nagradu za donesene plastične vrećice. Sve prikupljene vrećice odlagat će se u školski kontejner."
Uzgoj pamuka za vrećice je totalno neprihvatljiva opcija. Ova udruga samo radi štetu za okoliš.
Udruga koja još ne razlikuje polietilen od poli(vinil-klorida), a bavi se propagandom je zbilja strahota. Budući da ne znaju niti koji materijal imaju u ruci, zašto bi čovjek mogao očekivati da su provjerili bilo koji od ovih brojeva.
Što to uopće znači da je stanje vrećica loše? Može biti loše ako je bilo izloženo atmosferskim uvjetima pa je nastupila degradacija ili je nestala boja, a to sigurno nije pjesnik htio reći.Citiraj:
PVC vrećice zagađuju okoliš, predstavljajući prijetnju ekosustavima i ljudskom zdravlju. Stanje PVC vrećica u RH je vrlo loše iz različitih objektivnih razloga (edukacija, sredstva, tehnologija) i stoga za sad „kaskamo“ za razvijenim zemljama.
PVC vrećice se koriste npr. za skladištenje krvi. Ovdje niti jedan jedini podatakm nema nikakve osnove.Citiraj:
Pri spaljivanju 4 PVC vrećice potroši se kisika koliko je potrebno čovjeku za jedan dan. Prerada jedne tone vrećica stoji 20 000 kn a dobivena sirovina vrijedi svega 160 kn.
Ne znam za vas, ali ja od rođenja imam otvorena vrata plastičnim vrećicama, a primljena sam i u pionire i u omladince.Citiraj:
Prelazak na tržišno gospodarstvo otvorio je vrata proizvođačima plastičnih vrećica koje „prodiru“ putem marketinško-promidžbenih akcija trgovačkih lanaca i ostalih. Rezultat je da se vrećice gomilaju u domovima kupaca, okolišu i na odlagalištima.
Naravno da je NEnekontrolirano, nego neodgovorno odlaganje veliki problem, ali ne ubija vrećica, nego čovjek koji ju je bacio.Citiraj:
Nekontrolirano odlaganje u okoliš uzrokuje ugibanje životinjskih vrsta. Više od milijun ptica i 100.000 morskih sisavaca godišnje ugine zbog plastičnih vrećica. Životinje prolaze agoniju gušeći se plastičnim otpadom koji im onemogućava disanje ili dopire u njihove probavne organe. Kad jedanput proguta plastične vrećice životinja ih ne može probaviti te one ostaju u crijevima. Tamo sprečavaju probavu hrane, uzrokujući bolnu i vrlo sporu smrt. S obzirom na sporost razgradnje plastičnih vrećica, one "preživljavaju" smrt životinje te nakon raspadanja trupla ponovno dospijevaju u slobodno more te ubijaju druge životinje.
I da ne citiramo pojedine smrtne slučajeve... Koliko ste ovaj mjesec vidjeli pregaženih životinja na cesti? Trebalo bi zabraniti vožnju automobilima.
PVC se dakle proizvodi od polietilena :roll:. Otrovne mikročestice - kako otrovne kad se ne razgrađuje? Vrećica se koristi 12 minuta - stvarno ne zna čovjek što bi s ovakvim prozirnim dezinformacijama proizašlih iz dobrog srca, ali opasno neinformiranog.Citiraj:
Godišnja prosječna potrošnja je 500 - 1 000 mlrd PVC vrećica, milijun vrećica po minuti. Činjenica je da se od trilijuna godišnje proizvedenih PVC vrećica reciklira manje od 1%. Jedna se vrećica prosječno koristi 12 minuta, a odbačena se razgrađuje sljedećih 20 - 1 000 g. Vrećice se proizvode od polietilena, naftnog derivata kojemu treba gotovo 1 000 godina da se razgradi. Prilikom njegove razgradnje nastaju mikroskopske otrovne čestice koje prodiru u hranidbeni lanac kontaminirajući ekosustave, hranu i vodu.
A ne znam ni što bi s ovim informacijama dalje uopće...
Što bilo koga spriječava da dugoročno koristi kvalitetnu plastičnu vrećicu. I platnena se prvo treba proizvesti i oduzeti cijelom selu pristup pitkoj vodi, a onda ju treba u vešmašini prati.Citiraj:
Platnenim vrećicama Bee Green cilj nam je zamijeniti uporabu plastičnih vrećica i time smanjiti plastični otpad. Prednosti platnenih vrećica su da se mogu koristiti dugo vremena i dugoročno su financijski isplativije.
I meni :-(Citiraj:
Glavni cilj je podizanje svijesti i edukacija stanovništva koja bi se provodila u vrtićima, osnovnim i srednjim školama te fakultetima. Educirali bi se kako djeca tako i profesori te građani i trgovci, na različite načine.
Te platnene vrećice se isto moraju prevesti uz potrošnju nafte iz Indije (jer nisu Evropljani ludi uzgajati i proizvoditi pamuk na svom tlu).Citiraj:
Zamjenom PVC vrećica za platnene smanjuje se upotreba nafte, čuva se ekosustav, spašavaju se životi životinja, podiže se kvaliteta hrane i vode te se smanjuje zagađenost, manje je otpada te se smanjuju se troškovi njegovog zbrinjavanja i stvara se kvalitetnija turistička ponuda.
Korištenjem platnenih vrećica u kupnji tjedno uštedimo do 6 plastičnih vrećica, odnosno 288 godišnje ili u prosječnom ljudskom vijeku to je 22 176 vrećica manje.
Kad bi svaki peti stanovnik RH prestao koristiti PVC vrećice, iduća bi generacija u prirodi zatekla 199 588 400 000 vrećica manje.
Samo da nam se riješti "PVC" vrećica, uz njih će nestati i sav elektronički otpad, auto otpad i ostali "brzorazgradivi" tip otpada. Koliko vrećica treba naći da bi količina bila usporediva s bačenim traktorom skupa s njegovim gumama, da ne pričam jedna jahta koja se radi na bazi poliesterske ili epoksidne smole ojačane staklenim ili ugljičnim vlaknima i sl.
Možda par provjerenih informacija, izvor je osoba koja se bavi otpadom na akademskoj razini:
1. U 2005., manje od 0,05% nafte se troši na PE vrećice, 5 % se troši na svu plastiku, 32 % na grijanje, 50 % na transport, onda još sitno el. energija 8%, ostalo je ostala kemijska industrija.
2. Ne znamo koliko se dugo razgrađuju vrećice.
3. Ništa se na modernim odlagalištima ne razgrađuje, jer otpad ispod površine nije u dodiru s kisikom.
4. Ukoliko dođe do oštećenja geomembrana na odlagalištima, podzemne će vode prije zagaditi ostali otpad, kemikalije i sl.
5. Ne znam za platnene, ali za slučaj papirnatih za transport istog broja vrećica potrebno je 7 puta više kamiona, jer zauzimaju veći volumen (a i masu).
6. Za proizvodnju pamuka troši se samo 3 %obradivih površina u svijetu, ali više od10 % svih kemijskih pesticida i čak 25 % insekticida.
7. Prema Ocean Conservancy’s International Costal Cleanup Report 2007, pronađeno je235 životinja zapletenih u raznovrsni otpad, od čega 81 ptica, 63 ribe, 49 beskičmenjaka, 30 sisavaca, 11 reptila i 1 vodozemac.
U plastične vrećice bile su zapletene 22 životinje ili 9,4 %, a najopasniji je ribolovni otpad, strune, mreže, užad...
Da, sve ima drugu stranu medalje...
Da, meni je to stvarno već nevjerojatno koliko eko udruge krivo biraju prioritete. Kod nas se treba boriti s ozbiljnim problemom, a to je što trošimo puno previše pitke vode, kod mene u zgradi ispada da trošimo po glavi cca 80% više od europskog prosjeka, najvjerojatnije uslijed neodržavanja vodovoda. Ne vjerujem da toliko više trošimo, iako moja šira obitelj mirne duše ima otvorenu slavinu u kuhinji dok samo skokne po nešto. To je uobičajen način ponašanja kod nas.
Drugi ogromni problem je loša izolacija kuća, fasade i stolarija. Moja zgrada je na toplani i mi grijemo stubište, a temperatura se u stanovima ne regulira ventilima na radijatorima, nego otvaranjem prozora.
Mi smo kupili novu stolariju i ventile, povremeno zatvorimo ventile na stubištu, ali se to opet otvori kasnije..., moja pećnica ima genijalnu izolaciju.
Ja tu na grijanju i vodi vidim najveći problem kod građana. Na selu pola kuća nema fasadu uopće. A vrećice..., OK nije lijepo kad visi na drvetu, ali to je značajno manji eko problem. Kod nas fali i sakupljalište bio otpada, i to jako. Ovo što mi bacamo u kantu ljuske od krumpira pa one dođu na odlagalište, ta razgradnja prepredugo traje, upravo zato jer se zatrpa odozgora i nema pristupa kisika biorazgradivom otpadu (tu ne mislim na one komercijalizirane "biorazgradive" vrećice).
Meni je bitno da koristim platnene vrećice jer ih koristim već godinama, a plestične i papirne mogu po nekoliko puta i puknu i/ili se poderu.
Prije nego sam nabavila platnene, imala sam naviku u torbi nositi 1-2 plastične i stvarno su imale kratak vijek trajanja. Često su i novokupljene do doma stizale podrapane. Niti jedan platnena se do sad nije poderala.
Mislim da je polet pamučnoj industriji dalo prekomjerno kupovanje novih odjevnih predmeta. Šta je 5 platnenih vrećica koje traju godinama naspram 20 pamučnih majica koje nosimo sezonu i onda u smeće jer su demode?!
Kad se zbroji utjecaj mojih 5 vrećica na povećanje pranja veša u našem domu, možda okrenem mašinu više u 5 godina :-/
Tako i ja otprilike razmišljam.
Što se tiče domaćih eko-udruga, možda stvarno ne poznaju problem tako dobro kao Jelena, a i da poznaju - mogu li utjecati na globalnu politiku, ekonomiju i ne znam šta?
Mislim da ne. Ali mogu polako djelovati na svijest ljudi o nevjerojatno pretjeranoj upotrebi plastičnih vrećica. Pa polako, korak po korak.
Bilo bi lijepo da im se netko s tolikim znanjem kao Jelena obrati i pomogne oko stvaranja programa i upućivanja na ključne točke problema, pogotovo one na koje se može djelovati.
Možda će nekog zanimati:
Nagrađen pronalazak dobivanja goriva iz plastičnih vrećica
Plastične vrećice mogu poslužiti i za gorivo. O tome svjedoči godišnja nagrada Golden Globe časopisa
Mental Floss u specijalnoj kategoriji The Fantastic Plastic, koju je dobio japanski pronalazač Akinori
Ito. Od onoga što većina smatra letećim smećem koje onečišćuje okoliš načinio je sirovinu za gorivo.
Pošao je od toga da su plastične vrećice napravljene od nafte. Dakle, moguć je i obrnuti proces, da se
vrate u početno stanje. Njegov je pronalazak zatvoren nezagađujući proces u kojem se grije plastika, hvata
nastala plinovita faza i sustavom cijevi hlađenih vodom hladi se i kondenzira ponovno u naftu. Ona se
može koristiti u generatorima, pa čak i u pećima. U sljedećoj fazi može se dobiti benzin.
Ugljikov negativni sustav, koji sada nudi Itova tvrtka Blest osnovana 2010., visokoučinkovit je postupak
kojim se pretvara oko 1 kg plastike u 1 litru nafte uporabljujući 1 kW snage koja stoji oko 20 centi.
Sadašnji troškovi sustava tek su malo ispod 10 000 USD, ali se Ito nada da bi se intenziviranjem proizvodnje
troškovi dodatno snizili. Gotovi proizvod tog sustava konverzije je gorivo koje
otpušta CO2 kao dio procesa gorenja. Određeni udio plastičnih vrećica se reciklira. Opisani
postupak ubraja se u postupke kemijske oporabe i njegovim proširenjem pretvarat će se čvrsta nafta
(plastična vrećica) u vrijedan izvor energije. Plastične vrećice, dakle, mogu postati vrlo poželjan
i kemijski oporabljiv proizvod.
Izvor: http://cleantechnica.com/2011/02/14/...-plastic-bags/
Jelena, super vijest, nadam se da će zaživjeti.
Svaka ti je na mjestu!Citiraj:
Jelena prvotno napisa
Inače, što se tiče recikliranja u domaćinstvu, i mi smo tu negdje - prosjek... Odjeću čuvam od starijeg sina za mlađeg (po potrebi prepravim, ali to često ne treba). Nekad oparam kakvu staru vunu pa napravim nešto novo, ali dugo već nisam ništa značajno - trpi moja kičma pri štrikanju, pa radije provodim slobodno vrijeme na drugi način.
Što još recikliramo? MM je osposobio dva (ili tri?) dječja bicikla iz donacije za naše dečke. To se ne isplati kupovati jer ih brzo prerastu, pa kruže u kvartu (jedan dobili od susjeda i ne zna se tko je bio prvi vlasnik, drugi-veći dobili od kolege s posla i tek smo drugi vlasnici). One sasvim male bicikle i romobile isto smo dali dalje... Evo baš danas sam dogovarala udomljavanje zadnjeg malog biciklića (neispravan, ide za dijelove).
Dok sam bila dijete, moja baka je puno više toga reciklirala. Npr. šivali su se prekrivači od krpica, redovito se preuređivala stara odjeća, posteljina i ostalo, uz kuću je bio vrt i kompostište, pa se ništa od prehrambenog otpada i organskog otpada iz vrta nije bacalo. Teško je meni to sada... Imam grunt s voćnjakom, a sve što uspijem reciklirati je pokošena trava za malčiranje kupina, malina, ribizla i ruža. Nismo blizu, pa je to teško izvedivo.
Sada od organskog otpada izdvajam samo kruh i vješam na kontejner izvana, pa ekipa iz Čistoće to pobere za pajceke.
Plastične boce uredno nosimo na otkup, a staklene ne spremam nego ostavim pored kontejnera, da si ih poberu oni koji ih skupljaju.
Dok su djeca bila manja, redovito smo reciklirali ambalažu i pretvarali je u home-made igračke (snjegovići od jogurt-boca, zmija od jogurt-čašica, kuće od kutija, kućice od kutija za cipele, viteški oklopi od onih kartona koji služe za pakiranje košulja, maske vrsta raznih). Sad je to malo ohanulo, ali udomili smo dva stara laptopa za djecu (jedan Mac i jedan hp, oba su starija od moje djece) i njima je to super.
Udomili smo dosta često stara računala u školu i vrtić (ne znam da li se to računa) i svaki put bi ih prije odvezli kod susjeda informatičara u radionicu da ih počisti od svega i instalira odgovarajuće podloge.
Nisam tako kreativna s krpicama, koncima i vunom kao vještičica, ali uštedjela sam si puno para izradom slikovnica za djecu (ppt je zakon) i raznih štoseva za učenje matematike, prirode, njemačkog, ne znam ni ja...
Evo primjera (nije nešto originalno i mislim da sam već takve stvari stavljala na forum): http://www.sendspace.com/file/ch08bw
Što još recikliramo? Sve i svašta.... Hrelić (Jakuševac) tj. zagrebački fihplac i dalje nam je omiljena destinacija za kupovinu knjiga, raznih predmeta, dvd-a, čak i odjeće i koještarija...
kod nas prava reciklaža, na državnom/gradskom nivou skoro da i ne postoji
poredali su na nekoliko mjesta u centru šarene kontejnere - staklo, plastika, metal, papir - i onda stoje prepunjeni danima dok ne dođe poseban kamion (jedan jedini) da pokupi puni i stavi prazni kontejner
kod mene u ulici nema šarenih, samo običan poveliki kontejner, a duša me boli samo zbog dvije stvari - aluminijumskih konzervi i staklenih boca :(
to je jedino što ova naša državica može zaista reciklirati i što se može reciklirati praktično zauvijek i stalno
a svako veče čujem klepetanje konzervi i lomljavu stakla kad istresaju dnevno smeće iz kafića na uglu :nema smajlića za ovo:
ovo za plastične vrećice i dobijanje goriva je super stvar, samo treba da zaživi, a to je, naravno, upitno u svijetu gdje nafta(ši) vlada(ju)
a mi kao porodica? pa živimo po svim R slovima koliko smo u mogućnosti - Reduce, Reuse, Restore, Repurpose, Reclaim, Recycle, Repair, Respect
:)
Meni se čini da i u Hrvatskoj stvari ne štimaju kak bi trebalo...
Istina, industrijski otpad se reciklira (CIOS i slično), papir višemanje, staklo isto, pet ambalaža isto.
ALI... po normi iso 14001 ti moraš odvajati zauljene krpe, organski otpad, obojene metale, crne metale, elektronički otpad, blablabla
Mene bi jako zanimalo da li to sve na kraju završi na zajedničkom smetlištu ili ipak ne... :-| Ne bavim se direktno time. U bivšoj firmi imali smo specijalne "odvozitelje" otpada, ali poslije ti ne znaš gdje to sve završi. Nadam se da se ipak netko time bavi na profesionalan način.
kažu neki filmaši dokumentaraca, i neke web stranice, da to sve, na žalost, nakon mukotrpnog razdvajanja u kućnim uslovima, većinom završi na zajedničkom otpadu, onako uđuture (bar u amerikama, dokumentarac je bio o USA)
Da, tako je i u Europi često. To je zato što ako odvojiš plastiku i papir iz otpada, onda nemaš dovoljnu kaloričnu vrijednost otpada i ne možeš ga spaliti. Naravno da spaljivanje ne ide samo "u zrak", nego je to energijsko recikliranje onda.Citiraj:
vještičica prvotno napisa
da ne otvaram novu temu: u koji otpad bacate doze od recimo pjene za brijanje ili nekakvog spreja, ono što je pod tlakom? je li to metal, aluminij? na ambalaži nema oznaka...
mislim da bi to trebalo odnijeti u reciklažno dvorište, spada s dozama boje u spreju, lakovima i sl.
Hvala rutvica! Imam i gomilu starog ulja u bocama što čeka da se odnese u reciklažno dvorište... samo ne znam kad... :roll:
Imate li ideju za što se sve mogu upotrijebiti dijelovi neispravne perilice za rublje. Razmišljam da bubanj pretvorimo u stolić. MM planira elektormotor iskoristiti za neke svoje akcije. Pumpu isto. A dobrodošle su i druge ideje što s ostalim dijelovima.
Ili da ovo pitanje preselim na kreativni kutak :)?
moja mama je svako staklo s vrata prenamjenila u dobru zdjelu, ( to ti je u slučaju da je sve ošlo)
jelena, nije loša ideja.
ma MM ju je rastavio do zadnjeg komadića.
rekla sam mu neka neke dijelove, koje ne budemo upotrijebili za nešto drugo, čuva za kostim borga za noć vještica :)
vidjela sam da neki od vrata perilice naprave prozor za šupu ili sl. pa izgleda kao na brodu.
dobre ideje za perilicu,:lol: nasa je na izmaku
ja se trudim reciklirati koliko mogu, odvajam papir, staklo, baterije, ljekove i plastiku (iako je na zutom pet kontejneru napisano-za boce) svejedno ubacujem plasticnu ambalazu....neznam dali grijesim, ali ne postoji alternativa... sto juznije to tuznije, nema tu ni reciklaznog dvorista konkretnog (koliko znam) tako da ove sprejeve pod pritiskom niti ne kupujem (jedino mm jednom u 2-3mj pjenu za brijanje, pa ona mora u smece :( )
ali postaje mi sve veca tlaka tegliti to sve s otoka... pogotovo sad kad stigne i druga beba....
jedino sto stvarno mogu, je misliti na potrosnju...zao mi je sto tako malo ljudi misli o tome
on se svaki dan brije, veli mi muž da njemu gel traje više od pol godine
moj muz je celav:lol:
tj brije i glavu tako da je to ipak veca povrsina....potrosnja
Mi imamo doma kompost,plasticne boce prodajemo i pokusavamo sto vise odvajati otpad
Malo podizem temu.
Ja sam frik po pitanju recikliranja. Svaku stvar prije nego ju bacim tri puta prevrnem i razmišljam sto bih mogla sa njom. Puno ideja sam našla na internetu. Standardno je kompot, papir, boce, staklo, limenke, baterije, lijekovi. Plastiku ne bacam nego skupljam u jednu kutiju i kad se napuni planiram napraviti okvire za sliku za dječju sobu. Plastičnih dijelovi (npr.kvacica, kotači autica, istroseni flomaser, figurice, cep...) slažu se kao mozaik.
Za rođendan se spreman napraviti party baner od tkanine koje skupljam ( stare košulje i sl). Vidjela sam zgodnih ideju za recikliranje bocice od baby hrane. U njih se složi tiramisu ili panacota, taman jedna porcija, zacepi se i trakicom zaveze zlicica za staklenku. Dekorativno i praktično.
Od kartonske ambalaže keksa, pahjuljica i sl.izradujem nakit.