Oprosti, na temelju cega si ovo zakljucila? Ovaj komentar je krajnje bezobrazan.Citiraj:
Yummy_mummy prvotno napisa
Printable View
Oprosti, na temelju cega si ovo zakljucila? Ovaj komentar je krajnje bezobrazan.Citiraj:
Yummy_mummy prvotno napisa
xCitiraj:
tangerina prvotno napisa
imam ponekad takav poriv, da, al onda skuzim da je jednostavno nemoguće iz moje perspektive procjenjivati tuđe osjećaje.
iako, u ovom slučaju, sam se nanervirala, priznajem. i pisala i brisala. jer se tiče meni, eto, važne teme. brisala moje iskreno mišljenje, da. jer ajmo reć da nije on topik.
i ne vjerujem da je samo problem u podforumu.
i mislim da bi reakcije bile iste i da je na bilo kojem drugom podforumu pokretačica topika opisala tu svoju situaciju.
Slazem seCitiraj:
bubekica prvotno napisa
I jos kad se sjetim komentara s one teme, onda pogotovo
jel smije, onako općenito, ikome, iti jednoj ženi, ne biti tako strašno, izgubiti trudnoću u ranim tjednima?
A dobro, tvoj mi se celofan onda vise svidjaCitiraj:
sirius prvotno napisa
Jer, kao sto je netko gore napisao, znas naci mjeru
Ne kuzim kud ciljasCitiraj:
cvijeta73 prvotno napisa
Smije, zasto ne bi smjelo
Razliciti smo
Komentar je takav zbog toga sto je YM u intenzivnoj fazi zalovanja.
Trenutno ne moze razumjeti i zamisliti da postoji suosjecanje i razumjevanje drugacijih odluka nakon sto se iskusi gubitak.
Jednostavno njoj je takav trenutak u zivotu.
Mislim, ako je vec doslo do toga, bolje prije, nego kasnije
Edit: odgovarala sam cvijeti
sirius, znam
svejedno je neprimjeren
kao i svi na onoj temi
ma da ginger. ne znam ni ja kud ciljam, nema veze.
samo da kažem da je za mene sirius THE moderator :naklon:
Naravno da smije.Citiraj:
cvijeta73 prvotno napisa
sve je " normalno".
osobno sam pomisljala ostaviti muza tada jer nije dovoljno duboko prozivljavao gubitak.
"dovoljno duboko" znaci " onako kao ja"
sto je bila krajnje nepostena i nerealna optuzba ( i ocekivanje ) u tom trenutku.
srecom, da je to trajalo par dana. Hormoni su mocna stvar.
: crveni se :Citiraj:
cvijeta73 prvotno napisa
da smije. ja se neugodno osjecam, jer ne dozivljavam taj gubitak tragicno, ni tad a ni sad. vise me zamaralo hodanje kod lijecnika, i nakon toga jos dugo dugo na vadjenje krvi radi bete.Citiraj:
cvijeta73 prvotno napisa
i ja jako volim teta ozbiljnu :heart:Citiraj:
cvijeta73 prvotno napisa
Ja se uglavnom suzdrzavam, ali ne mogu protiv sebe kad su u pitanju zdravstvene teme. Jednostavno ne mogu da precutim kada se promovise stav koji je potencijalno opasan ili besmislen. Precutim neke druge stvari, kao npr. utisak da ovdje niko nema ni razmazeno, ni bezobrazno, pa, zasto ne reci, ni tupo dijete, precutim i ne komentarisem necije uvjerenje da je, eto bas taj neko, izabran da mu se nesto desi u zivotu, precutim mnogo toga, a cini mi se da ne bih trebala. U RL sam definitivno direktnija, ali posto me sagovornici poznaju bolje od ljudi na forumu, obicno nemam neprijatnosti. Da sam ovdje takva, bila bih dezurna vjestica. Ovako sam samo jedno balkansko celjade koje pokusava biti "politicki korektno" :kez:
Tako je meni bilo drugi put.Citiraj:
spajalica prvotno napisa
Uopce me nije pogodilo. Dogadaj kao dogadaj, sretan si sto ti je tijelo dobro , a zivot ide dalje.
Ali mi je dao spoznaju da cak i isti ljudi mogu razlicito reagirati u istim situacijama.
i bas mi je ( vrlo spontano) doslo da bez gorcine ( i posljedicno : bez komentara ) gledam na tude zivotne izbore.
Apsolutno smije. Ustvari meni je više tuge u tim ranim gubicima trudnoća, bilo u nerealizaciji očekivanja u budućnosti kao mame, nego u samom gubitku potencijalnog djeteta.Citiraj:
cvijeta73 prvotno napisa
Naravno, govorim iz cipela žene koja lako zatrudni. Gubitak mpo trudnoće se ne može uopće usporediti, pa ma koliko rano izgubljena, bar po mom mišljenju.
Gubitak bebe na porodu ili, još nebrojeno teže, gubitak djeteta kasnije, opet se drugačije podnese. Ili, to sve ovisi o tome kakva si kao osoba, kakve su okolnosti života.
Ma, uopće ne treba komentirati doživljaj gubitka, svakome je njegov najteži.
U siječnju davne 2005. izgubila sam svoju prvu trudnoću, u 11. gestacijskom tjednu. Komentari liječnika bili su obeshrabrujući, dr koji je gledao UZV, nakon što je čuo anamnezu i vidio sve, rekao je nešto u smislu "pjuuuu, ma kakvi... zaboravi..."
Kao eto, ko je vidio da si takva pacijentica uopće umišlja da može iznijeti trudnoću. Ne mogu vam opisati količinu užasa koju sam tad osjetila.
Nakon kiretaže poslali su me na odjel, da tamo odležim 24 sata iako sam više od svega željela biti s mužem doma.
Završila sam u sobi s trudnicama koje čekaju porod, sve su imale trbuhe do zuba. Okrenula sam se zidu i tulila satima. Boljeli su me njihovi veliki trbusi tada :(
Nakon sto sati, u sto prvom, počela sam komunicirati s tim ženama
A onda sam shvatila da nisam sama
Da sve imamo jednake brige, strahove i boli
Da je puno tih žena doživjelo moju sudbinu ranije
Puno puno osnažujućih priča, puno girl powera
Bez imalo poze
Puno suosjećanja i uzajamne nježnosti
Puno međusobne pažnje
Ne mogu vam opisati koliko me to osnažilo
Sutradan sam trčkarala oko njih i "pomagala im". Sve su bile s trbuhom do zuba, ja sam bila najpokretnija, naravno da ću trčkarati
Nakon nekoliko mjeseci vratila sam se u istu bolnicu, na prekoncepcijsku obradu
Nakon još 10-ak mjeseci rodila sam svoga sina
Trebamo moći suosjećati, to nas osnažuje.
Svaka je bol i svaki gubitak poseban.
Prvi put s 12 nedelja, bilo je grozno, jako su me pogadjali negativni komantari lekara, sestara, okoline. To mi je bila 2. trudnoca.Citiraj:
cvijeta73 prvotno napisa
Drugi put sam od pocetka znala da nece biti dobro, blighted ovum i pobacaj s oko 8-9 nedelja - ALI - i hormonski uzas koji je pratio kraverenje od mesec i po dana.
Prvi put mi jeste bilo strasno, a drugi put vise mucno.
Svejedno, nije mi prijalo ni prvi ni drugi put kad bi mi neko sugerisao kako bih trebala da se osecam. Osecam se kako se osecam, i trudim se da se osecam sto je bolje moguce. Saosecanje da, ali inputi ne.
Tako uvek reagujem i kad su osecanja drugih u pitanju. Ako je pitanje strategije i izbora, pomogla bih misljenjem, iskustvom, informacijom, ako mogu. Ako je pitanje emocija, a savet se ne trazi, radije bih nekomentarisala ako se nemrem uziveti ili nesto saosecajno napisati.
Meni je sama činjenica da je sporna tema stajala bez komentara mesec dana a imala oko 1000 pregleda, dovoljna ilustracija koliko su članice foruma disciplinovane u suzdržavanju :).
haha, pulinka, good point ::D
Bas to! Teski trol!Citiraj:
Teta Eta prvotno napisa
Ne znam tko je pitao mislim da cvijeta 73 da li je ok bit ne lose nakon gubitka rane t....prvu t sam izgubila u 27 tt i sokirana da se to uopce moze dogodit pala u tesku depresiju i svasta nesta sto uopce ne mogu rjecima izraziz da bi ti docarala. Tuga jad ocaj....za mene kraj svjeta! Skoro 2 god kasnije spontani u cca 9 tt...od pocetka sam imala dobar osjecaj za tu drugu t dok se jedno jutro nisam probudila sva mokra od znoja. Znala sam...ne znam kak al jednostavno sam znala da je to kraj....prvi uzv je djelomicno to i potvrdio al je dr odlucio dati sansu do zadnjeg....plakala sam ko kisna godina danima svaki dan dok je trajala agonija beta i uzv i cekanja...kad je dosao dan za kiretazu oprostila sam se od svoje mrve....plakala dok su me uspavljivali...probudila sam se kao kamen...ko da dio mene fali. Odlucila sam da necu opet prolazit sve ono sto sam prosla prvi put da se vratim u kolko tolko normalan zivot!
Mislim da te strese svaki gubitak ali nekad organizam upali "samozastitu" da ne prolupamo do kraja...
Cvjeta svatko se nosi sa time na svoj nacin....sve je ok i prirodno....
Citiraj:
Beti3 prvotno napisa
Apsolutno se slažem sa tim. Puno puta sam to htjela napisati, ali sam se bojala da ću biti krivo shvaćena.
X potpisujemCitiraj:
Diana72 prvotno napisa
tema me natjerala da pogledam tu "spornu" koja ju je potakla
samo bih se pridružila pohvalama sirius :heart:
mada to mene nije iznenadilo, ja sam uvijek znala da je sirius faca
a koliko zlobe ima u komentarima onih koji u isto vrijeme očekuju razumjevanje drugih :-(
komentiram li inače?
o da :mrgreen:
prije puno više, kada je forum bio zanimljivije mjesto
sada manje
ostarila sam
ne ispravljam krive drine
nekad kada me baš nešto pikne
mada se uglavnom poslije pitam što je meni ovo trebalo:sing:
I ja se to pitam. Zakaj komentiram kad ljudi ne zele cut nicije misljenje nego ono sto njima pase. Drzala sam se dvije tri teme do sad a tako cu i od sad.
Eto to.Citiraj:
aleksandra70vanja prvotno napisa
ponekad komentiram, ponekad se suzdržim - mislim da sam prosječna.
prije sam bila direktnija, sad više cijenim pristojnost. čini mi se da je i forum krenuo u tom smjeru.
ono što mene često zatekne je neka površnost, npr. netko od nas u potpisu ima navedenu i djecu, i trudnoće i dijagnozu, netko ne napiše ništa - ali to nije poziv da mu se uskraćuje bilo koje iskustvo. možda nisam jasna, ali kako bi npr. za mene mogle znati jesam li imala pobačaj ili ne, jesam li zdrava (reproduktivno zdravlje, mislim) ili ne? i kakva su moja iskustva u roditeljstvu?
Složila bi se, ovaj se forum odlično nosi, a tako su osjetljive teme, plus većinom žene pišu. Došla sam tu da uhvatim ugođaj novog vremena na staru temu žene-majčinstvo. Pomoglo mi je da se suočim s novom situacijom u životu (baka). Iako sam u početku cendrala, nisu me smetali ni komentari koji su kritizirali moje postove. Mislim da na forumima s tim moraš računati. Malo sam se manje usudila pametnikovati drugima, jer se većina vas tako postavi da mi je jasno da od toga nema koristi. Mene samo na ovom forumu smeta što toliko upotrebljavate ove snajliće i sl. kao da su ti znakovi pobrali svu pamet svijeta, a zapravo samo osiromašuju tekst i ono što se stvarno želi poručiti. Evo. http://forum.roda.hr/images/smilies/wink.gifCitiraj:
zasad skulirana prvotno napisa
Ali mi nekad zelimo pokazati emocije, a ne pamet.
Zbog toga su smajlici.
:tele:
Zaboravila sam dodati jos kojeg...
:coffee::kokice::peace:
U zadnje vrijeme ne bih rekla da se suzdrzavam, al cesto nemam potrebu odgovoriti, cak i tamo gdje imam jasan stav.
Za Novu godinu 13/14 muz se razbolio i otpalo nam slavlje. On je spavao, a ja sam bila sama i u dokolici pisala na forumu. Uplela sam se u neku diskusiju i dan danas sam ljuta na sebe zbog toga. Trebala sam se povuci.
Neki sam dan slucajno nabasala na jednu temu (srebrne cestice), i iako sam tamo podjednako pozeljan komentator kao na vjerskom kutku, nisam mogla ne ostaviti komentar kad sam procijenila da su djeca nezasticena. Forumasica mi je kontrirala i prestala (vjerojatno se suzdrzala). Sumnjam da sam utjecala na tu forumasicu, ali se nadam da netko drugi tko cita vidi da postoji rizik za zdravlje djece pa ce mozda promisliti i shvatiti da sljez i kamilica isto mogu dobro djelovati na prehlade. Sporije, al sigurnije.
"Forumašica" se nije suzdržala nego je odustala od daljnje rasprave jer je vidjela da si ispucala sve svoje argumente koji baš ne drže vodu :-). A i nisi joj baš tamo odgovorila ništa u vezi korištenja srebra u službenoj medicini pa time misli da je korisnicima dala dovoljno podataka koji idu u korist korištenja srebra i bezopasnosti istog. Ako je potrebno-možemo nastaviti argumentiranu raspravu na toj temi.Citiraj:
Jelena prvotno napisa
Što se suzdržavanja tiče-suzdržim se (za ne povjerovati!! :mrgreen:) i ja, ali u onom trenutku kad vidim da netko piše o nečemu o čemu nema pojma a tematika mi je jako dobro poznata onda skrešem. Također kad mislim da nekom mogu dati neki pametan savjet ili ako je vezano za struku kojom se bavim napišem što mislim. I ako je na rubu zakona. Tad mi stvarno nije u cilju biti pristojna i odmjerena nego reći ono što treba bez uvijanja u celofan. Ono što korigiram je riječnik pa neću nekome reći da npr. laprda nebuloze i da mu je to što kaže na rubu zdrave pameti nego ću izabrati riječi. I ponekad se suzdržim od komentara koji služe samo da netko istakne kako je Majka nad majkama, savršen i jedino on u pravu-ako to nije opasno po zdravlje. Suzdržavam se i komentiranja jedne teme već jako dugo jer u njoj ne bih mogla izabrati riječi, a osjetljiva je grupa ljudi u pitanju. Također, pročitavši spornu temu zbog koje smo svi tu... iako nisam na sreću bila u prilici da sama proživim gubitak djeteta razumijem zašto je neke povrijedilo što je ta tema u tom dijelu foruma. Čitavši je pitala sam se cijelih nekoliko odlomaka gdje je tu tuga za djetetom. I nisam je baš našla u onoj mjeri u kojoj bi je trebalo biti da bi taj post stajao u tom dijelu foruma. Sorry, sklona sam se prikloniti onima koji tako misle i smatram da su s pravom povrijeđene. Ne zbog abortusa samog po sebi nego zato jer smatram da je post prvenstveno kuknjava zbog napuštanja frajera, a jadna beba je tu samo jedan manji dio.
Eto, ni sad se nisam suzdržala....
Nekima bas i nejde suzdrzavanje :-)
Uskoro cemo temu moc preimenovat u "ono sto smo presutile na drugim temama" :-)
Vidis da suzdrzavanje ima posljedice na onog koji se suzdrzava.Citiraj:
bubekica prvotno napisa
Pa ova tema dode kao psihoterapija.:mrgreen:
Tako je, smajlići nadoknađuju neverbalnu komunikaciju, a većina emocionalnog u poruci se prenosi neverbalnom komunikacijom.Citiraj:
sirius prvotno napisa
Zato često pitamo: jesi li ti to sarkastična? Jer bez izraza lica ne možeš znati.
:-)Citiraj:
sirius prvotno napisa
Toliko se suzdrzavam da ni ovdje necu nista o tome napisati :mrgreen: