Pa zato ide i reforma. I zato blok nastava. Da popune rupe jer nema nastavnika, pa da mogu reci da forma zadovoljena. Jer sustav se slaze za ljude koji rade u njemu, a ne za djecu koja se skoluju.Citiraj:
Willow prvotno napisa
Printable View
Pa zato ide i reforma. I zato blok nastava. Da popune rupe jer nema nastavnika, pa da mogu reci da forma zadovoljena. Jer sustav se slaze za ljude koji rade u njemu, a ne za djecu koja se skoluju.Citiraj:
Willow prvotno napisa
upravo tako :(Citiraj:
sirius prvotno napisa
Tražila sam i nisam vidjela pragove za matematičke škole, mada sam mišljenja ako je postavljen prag treba ga odmah zadovoljitiCitiraj:
sofia prvotno napisa
A to s koliko bodova je zadnji prošle godine upisao nije važno, jer se su neka druga djeca sa svojim bodovima, vi čija djeca sad upisuju nek e igraju i vide kako sad trenutno stoje i kako nakon prijemnog ako idu na njega , prioriteti mnogo mogu poremetiti
Sretno
Satnica hrvatskog je ista u svim gimnazijama, neovisno o usmjerenju, i hrvatski je obavezan predmet na maturi, tako da, koliko god ga stem-lumeni ne-voljeli, moraju taj predmet savladati u svakom slučaju. I za maturu, definitivno im je bolje da imaju "jačeg" nastavnika hrvatskog koji će ih malo više goniti, jer će se tako i bolje spremiti, to nije predmet koji se uči samo rješavanjem zadataka i starih testova.Citiraj:
ninaXY prvotno napisa
Satnica povijesti je veća u općoj gimnaziji, ali samo u 4. razredu. Glavna razlika između opće i PM gimnazije nije u hrvatskom i povijesti, već u stranom jeziku (koji je u općoj obavezan, u PM može i ne mora biti), umjetničkih predmeta (likovni, glazbeni) i informatike. Po mojem iskustvu, jedina sporna razlika između opće i PM gimnazije je upravo ta informatika, koje u općoj ima premalo (samo 1 godina učenja). Ali koliko znam, i iz općih gimnazija normalno se upisuju, studiraju i završavaju i prirodoslovni i tehnički fakulteti, tako da im očito nedostatak 4 godine programiranja ipak nije takav hendikep. Dapače, znam za opće gimnazije koje nude učenicima pojačanu satnicu matematike (kao dodatnu nastavu) ako se žele pripremati za stem fakultete.
Naravno, ima djece koja sa 14 godina već znaju točno čime se žele baviti i što će studirati, ali sad kad gledam unatrag, rekla bih da su takvi sretnici u priličnoj manjini. Većina ih ipak nema tako jasnu predodžbu. I zato mislim da je sirius tu u pravu, kad kaže da su PM gimnazije moda (i to ne tako nova moda, jer je već dugo, dugo vremena uvriježeno da se za učenike odlikaše ili darovite upravo podrazumijeva da će ići u PM smjer).
Bilo bi krasno da PM gimnazija može biti više, kad su toliko tražene, ali znamo već zašto to nije izvedivo, i da se broj nastavnika iz stem predmeta neće riješiti samo povećanjem plaće jer neće.
Mislim da nije stvar samo u pozivu, znam puno nastavnika koji osim rada s djecom (i roditeljima) vide prednosti u radnom vremenu. Primejrice ing. strojarstva se preprorodio u školi nakon rada u privatnom sektoru. Ali ja živim u maloj sredini pa se s učiteljskom plaćom može osigurati donekle pristojna nekretnina, što je u velikim gradovima nemoguće.Citiraj:
sirius prvotno napisa
Nekakav dugoročni program sufinanciranja stanova kao nekad bi tu vrlo dobro došao.
A djeca, evo moji su na izbor imali samo opću u našem gradu, stariji upravo piše maturu. Bumo vidjeli. Moj je imao odlične profe iz EJ i matematike, informatiku i HJ je sam izganjao.
Vezano za putovanja, samo da obrazložim ono što napisah na prošloj stranici.. naravno da je zgodnije ako je škola blizu. Ali škola koja mu paše. No međutim, ako ima neka bolja/koja će mu više odgovarati dalje od mjesta stanovanja (racimo 1h u jednom smjeru), ne treba ju prekrižiti samo zato što je daleko. Djeca se naviknu na putovanje... nisu oni mi (čangrizave babe u gužvi u javnom prijevozu). :) Na kraju to iaspadne čak i dobro. Slušam iskustva djece koja tako danas putuju.
Vezano za matematičke-opće, stariji je u matematičkom smjeru i najviše uči povijest i latinski. I hrvatski.
A matematiku, fiziku i informatiku uči nabrzake i malo, jer troši vrijeme na predmete koji mu nejdu (lat, pov, hj) - profesori su zeznuti. Na kraju niti zna ove predmete koji mu nejdu, niti ove koji mu idu.
Zato mislim da nismo trebali gledati samo škole koje su mu blizu, odnosno tako ih rangirati. To bi bilo ok da lošim profesorima možeš dati otkaz, a dobrima veće plaće pa bi se posložila garnitura u školama s nastavnicima kojima je to stvarno poziv. Ovako ima puno frustiranih nastavnika jer rade za male novce (i tko zna što ih još muči) pa se iskaljuju na klincima.
Nakon ovog našeg iskustva i iskustva prijatelja s klincima po ostalim školama (nije zapravo ništa dramatično bilo kod nas, samo nekakva doza razočarenja), zaključismo da kapitalizam sve više prodire u državne sustave. Najbolje prođu djeca koja idu u dobre privatne škole. Naglasak na "dobre", jer je puno loših - radi kojih je i nastala ta stigma u društvu.
Prije smo frktali nosom na privatne doktore pa nam je sad već to postalo normalno. Tako će biti i sa školstvom. Kvaliteta će se u budućnosti naći samo u privatnom sektoru. :(
Generaliziram.. sigurno ima dobrih državnih škola (s odličnim nastavnicima). Ali su rijetke, a u nekima i treba "pogoditi smjenu".
Ovo je razlog zbog kojeg su matematičke gimnazije od ranije bile na glasu kao "bolje" škole - takve su i bile, a većina ih je takvih i sada.Citiraj:
Ozujak prvotno napisa
Da, većina možda. Nisu sve.Citiraj:
Peterlin prvotno napisa
Recimo, Prelog je izvrsna škola (sa svim izvrsnim profesorima), no međutim ako klince ne zanima kemija i biologija... bolje ne tamo upisivati. To je prirodoslovna gimnazija (nije matematička).
Hoću reći da nam je uopće sustav školstva loš, jer ako želiš u školu gdje su svi profesori ok (a kriteriji su stvarno niski da ne mogu biti niži: bez deračine, relativno pošteno ocjenivanje, znati prenijeti znanje), moraš imati 80 bodova ili nešto malkoc manje uz dobro napisan prijemni.
Moraš biti iz svih predmeta u osnovnoj izvrstan (a tko je to realno bez pomoći?), ako želiš da su svi nastavnici u srednjoj dobri. I ako je pogođena škola i smjena (npr. u petoj su u jednoj smjeni bolji profesori, nego u drugoj).
Ili platiš pa to i imaš. I više nego u državnoj.
Pa, realno, ima i takvih koji su stvarno izvrsni iz svih predmeta bez pomoći. I to nemali broj djece. Ne znam zašto bi to bilo tako čudno.Citiraj:
Ozujak prvotno napisa
I baš me zanima koja je to smjena u Petoj s boljim profesorima? Ok, ja sam išla u tu školu u doba dok su još dinosauri hodali Zemljom, i tada se znalo koji su profesori u jednoj, a koji u drugoj smjeni, ali ne bih rekla da je jedna smjena bila bolja od druge. A ne vjerujem ni da je tako sad.
To je vrlo povrsno tvrditi .Po tome bi znacilo da svatko tko upise bilo sto osim brsljan gimnaziju -osuden je na propast. Sto bi znacilo da su na propast osudeni gimnazijalci iz ostatka Hrvatske. Da ne pricam da nema zivota za one koji uopce ne upisu gimnaziju.Citiraj:
Ozujak prvotno napisa
" dobra skola" kako i "dobar doktor" je vrlo rastezljiv pojam.
Bas me zanima cime bi se to mjerilo. Opcim uspjehom, uspjehom na maturi, mentalnim zdravljem djeteta koje izade iz sustava, zadovoljstvom roditelja, upisom prvog izbora fakulteta, visinom primanja nakon zavrsenog fakulteta...? Malo je previse parametara u igri .
Možda si me krivo shvatila. Ne omalovažavam strukovne škole, božesačuvaj! Stariji se trebao upisati u strukovnu (i bila bi tim izborom jako sretna - Ruđer), ali je odustao.. Pricala sam samo o gimnazijama. Ne govorim o strukovnima, jer nemam iskustva.Citiraj:
sirius prvotno napisa
Sigurno ima i strukovnih škola koje su izvrsne.. a ima i loših.
Stariji je htio u matematičku gim jer voli matematiku, fiziku i informatiku (i tako je dobio preporuku u hzzz). Na žalost (ili na sreću?) ne zanimaju ga jezici toliko kao brojke. Na kraju se u toj gim bavi više s latinskim, poviješću i hrvatskim. I po našem primjeru mogu reći da nisu sve matematičke odlične, a po frendovima - ni njihove.
A da bi upisao neku super (gimnaziju!:)) moraš imati uber bodove.
To je moje iskustvo i mišljenje. Ne morate se slagati s njim. ;)
Moja ide za kozmeticarku pa najvise ima posla oko-matematike. I sto sad? Znaci li to ista osim da nije matematicarka , a da joj struka ide glatko?
Njoj i njezinim kolegama matematia ce sigurni trebati manje nego nekom gimnazijalcu latinski, povijest ili hrvatski. Gimnazija daje sirinu , to je i smisao. Nece svi i PM gimnazija na tehnicke fakultete, neki ce i na drustvene.
Ožujak, zašto misliš da su u gimnazijama, za koje u startu treba imati 80 ili 80+ bodova, svi profesori izvrsni? To je statistički nemoguće. Kao što nisu izvrsni ni svi učenici koji s tim brojem bodova ulaze.
Potpisujem tanja_b, sirius i čoksu.
I misliš da je to ok? Ja mislim da nije.Citiraj:
sirius prvotno napisa
U mat.gim. (koje daju sirinu, jasno) očekujem da će ipak matematika biti zahtjevnija od latinskog.
Ovdje se čak ni ne radi o zahtjevnosti, nego o zaguljenom nastavniku koji liječi svoje komplekse. I nitko joj ništa ne može. I nama je to svima normalno.
To nije normalno.
Nisam to napisala. ;) Napisala sam da su većinom izvrsni. Naravno da nisu svi (imam filing kao da pisem: nebo je plavo, trava je zelena :)).Citiraj:
čokolada prvotno napisa
Uzvratiti ću protupitanjem: zašto je mioc (ili prelog) toliko popularan kod petnulaša?
Naravno da jestatisticki normalno dobiti ponekad zaguljenog nastavnika. Sto god to znacilo.. kao sto je i statisticki jednaka sansa da to bude profesor bilo kojeg predmeta. Naravno, djetetu koje ne voli jezike, i koje nije zainteresirani za latinski sve se cini jos 10x teze.Citiraj:
Ozujak prvotno napisa
Možda se izrazavam krivo, ne znam.Citiraj:
sirius prvotno napisa
Zaguljen profesor -> nisam mislila na onog koji samo traži puno, nego onaj koji urla, koji ne zna objasniti,... koji traži više nego što daje.
I to nije normalno. I ne bi smjelo biti.
To je iživljavanje nad klincima koje smo svi mi u nekom obliku prošli u prošlom stoljeću.
Nitko nije postao stručnjak u svom području učeći minimum. A to učenje može biti civilizirano.
Radi tih naših (rodoteljskih) ružnih iskustava i zato što nam je to normalno, školski sustav i državne škole su takave kakave jesu. :(
Obično je trava kod susjeda zelenija :mrgreen: a popularnost pojedine škole mijenja se s vremenom.Citiraj:
Ozujak prvotno napisa
Prije 30-ak godina taj je status imala Peta, s vremenom je Mioc postao najpopularniji, uslijedio je procvat Preloga, zadnjih par godina primjećujem da popularnost raste Prvoj i Desetoj...
Sa svakom takvom famom škola privlači sve više djece s visokim brojem bodova, dobivaju sve jači sastav učenika, pa dolazi do neke vrste pozitivne povratne sprege - probir izvrsnih učenika - bolja atmosfera u razredu - bolji uspjesi škole (matura, natjecanja, štoveć) - veća popularnost škole - itd.
Pritom kvaliteta nastave ne mora rasti jednakom brzinom kao i popularnost. Može, ali ne mora. Najčešće je sastav učenika taj koji diktira atmosferu u školi (razredu) i određuje i zadovoljstvo djece školom. A profesori tome mogu puno pridonijeti, ali nisu tu nužan faktor.
Imam i hrpu primjera iz različitih škola koji to potvrđuju, ali ne bih sad išla u konkretne detalje.
Mioc i Prelog su i dalje u vrhu popularnih škola jer privlače natjecatelje. A to su najčešće djeca koja još iz osnovne imaju taj natjecateljski poriv, i onda u takvim srednjim školama dobiju podršku da ga i dalje održavaju. Pa je to dodatni plus među ambicioznijom učeničkom populacijom.
Ok, mislim da znam o kojem nastavniku se radi. A ako i nisam pogodila, onda slutim na sličnu situaciju. Reći ću samo da je taj nastavnik/ta nastavnica takav/takva već godinama, ne bih rekla da se radi o kompleksima, nego je jednostavno takav/takva, a da su današnje generacije djece, čini se, dosta osjetljivije nego nekad pa im više toga i smeta.Citiraj:
Ozujak prvotno napisa
Pritom ne opravdavam vikanje i istresanje na učenike, ali treba se nekad zapitati i kako dijete doživljava ono što mu nastavnik govori i je li problem zaista u nastavniku, ili u doživljaju komunikacije na razini dijete - nastavnik.
Takvih ima u svakoj školi, pa i u savršenom Miocu (ok, nema baš urlanja, ali ovog drugog ima). Samo je to, valjda, ok jer se ne radi o latinskom i povijesti, nego o stem predmetu :roll:Citiraj:
Ozujak prvotno napisa
Slažem se.Citiraj:
tanja_b prvotno napisa
Nije stvar doživljavanja učenika (iako da, slažem se da su možda ove generacije osjetljivije), nego ponašanja nastavnika. Već smo odavno trebali izaći iz pećina.. i naučiti se civilizirano ponašati.Citiraj:
tanja_b prvotno napisa
Ma nije ok... u niti jednom predmetu.Citiraj:
tanja_b prvotno napisa
A očekivali smo da će više sati provoditi nad matematikom, nego latinskim. Ne samo on.. cijeli razred + opći smjer. Naprosto prof. nije kako treba. Ili su po vama svi prof ok i/ili tako treba biti?
Pa to ti je, Ozujak, stvar gimnazijskog programa a ne nužno nastavnika. Pm gimnazije nisu škole za matematičare nego su gimnazije, sa 13-14 predmeta koji svaki ima svoj program i traži svoje.
Moram reći da kad vidim da se ljudi bune na visoke pragove u pm gimnazijama, jer dijete koje ima manje bodova od praga ne dobije niti šansu na prijemnom, zapitam se jesu li ljudi svjesni da to dijete u gimnaziji čekaju svi ti predmeti koje treba učiti i učiti, a ne samo matematika i informatika.
Npr. sjećam se da je kod moje kćeri u 1. srednje najgori prosjek bio iz povijesti, a profesorica nije bila ništa problematična, samo se moralo jako puno učiti.
Pa kako su već ranije napisale forumašice, statistički je nemoguće da baš svi profesori budu ok, odlični, bez mane. Uvijek će se negdje naći netko problematičan, možda ne svim učenicima, ali nekima da. I ne treba oko toga raditi dramu.
Latinski imaju samo dvije godine, preživjet će toliko. Na kraju obično ispada da takvi naporni profesori i nisu baš tako traumatizirajući kako nam se čini u prvi mah :mrgreen:
Tako je.Citiraj:
Mima prvotno napisa
Nastavnici su ljudi i naravno da nisu savršeni. Ono što očekujem, kao roditelj, da se ponašaju civilizirano. I da ih nauče na kraju krajeva.
Nisu se promijenili ništa od kada sam ja išla u srednju.
Koliko je to traumatizirajuće, vidjeti će se u odrasloj dobi (koliko je samopouzdanje,..).
Mima, već sam pisala prije, ali mogu ponoviti jer imam filing kao da razgovarate s nekom balavicom koja tek sad otkriva svijet školskog sustava.
Da, u gimnazijama se uči. Da, u strukovnima se uči (da me sirius ne poklopi). U školama se mora učiti. Valjda je to svima jasno (ili nije, da naglašavate?).
U matematičkim gimnazijama očekujemo jaču matematiku, u jezičnima jezike. Tako bi to valjda trebalo biti prema kurikulumu.
Djeca upisuju jezičnu jer vole jezike i žele ih učiti više. Upisuju matematičke jer vole matematiku i žele je više učiti. To bi tako valjda trebalo biti, a ne zato što je nešto posh.
Latinski i povijest treba isto učiti u gimnazijama (a i u strukovnima predmete koji su tamo po kurikulumu). To bi trebalo svima biti jasno (ili nije? meni je :) ).
U redu mi je da ste mi korektiv, tako vas i doživljavam. Ali nekako se stalno opravdavam za nešto što nisam napisala, niti mislim. :)
Žao mi je, stvarno nisam htjela patronizirati, nego više pišem ono što se i meni mota ili se motalo po glavi u vezi gimnazija i programa u njima.
Evo kažeš da očekuješ jaču matematiku - jaču od čega? Matematika je po broju sati jača nego u općoj gimnaziji, ali nigdje ne piše da je važniji predmet od povijesti u matematičkoj.
Ja mislim da je gimnazijski program jako opširan i da je to mnogima naporno, meni se uvijek činilo da se ništa ne stigne pošteno naučiti nego da se kako je razrendik moje kćeri govorio 'gase vatre' pred testove.
Zapravo i nije toliko naporno koliko sam očekivala da će biti (koliko su nas strašili). Samo je tužno i razočaravajuće da par tih prof. liječe svoje frustracije (toliko da svi uče sate i sate latinski i povijest, umjesto matematiku koju žele i vole). Toga je bilo kad sam ja išla u školu, a ima i danas. I svima je to normalna/uobičajena stvar.
A (moji) kriteriji su stvarno niski da ne mogu biti niži: bez deračine, relativno pošteno ocjenivanje, znati prenijeti znanje.
Ako im se ne radi taj posao, zašto ga rade? Nije svima profesorski posao poziv.
Ne znam, meni je pretjerano reći za profesora da liječi svoje frustracije zato što traži da djeca puno uče. To je vrlo općenita tvrdnja, pogotovo za nekog kog zapravo ne poznaš.
A inače, po iskustvu, obično se djeca tako ustraše tih zahtjevnijih profesora u 1. razredu, kasnije već olabave malo pa ih ne uče sate i sate ;)
Sad mi je pala glupa usporedba na pamet, ali možda upali.. :D mali psi su većinom živčani i laju češće od velikih pasa. Muči ih veličina. Tako i ove nastavnike.
Vjerojatno će sad netko napisati "nisu svi mali psi isti", "znam ja i velike pse da laju" i sl. Stvarno mi se neda još jedan takav krug proći.. :) Ali evo, napisah u nadi da ćete shvatiti, unatoč mogućoj lavini. :D
Preživjeti će oni svi taj prvi razred, zahtjevne profesore,.. i mi smo. Samo mislim da je to sve gore nego prije 30god. i da će državno školstvo u vrijeme naših unuka/parunuka, biti sličnije američkom, nego.. ne znam, finskom.
U prošlom postu sam napisala da mislim da je pretjerano izjaviti da nastavnici liječe svoje frustracije, a sad ću dodati da je vrlo ružno usporediti zahtjevne nastavnike s malim živčanim psima koji laju jer su mali (tj. jer predaju "nebitan" predmet u PM gimnaziji, ako sam dobro shvatila?).Citiraj:
Ozujak prvotno napisa
Ako zaista postoji toliki problem s određenim nastavnikom, treba otići na predmetne informacije i vidjeti u čemu je problem, a ne prosipati žuč na otvorenom forumu bez konkretnih argumenata.
Jednom mi je jedna izvrsna i popularna prof. iz 16. gimnazije rekla da joj nije jasno zašto im se upišu učenici koji vole jezike, ali ne vole fiziku i kemiju. Misle da su upisali zahtjevni tečaj jezika pa se bune zašto ih fitilje u ta dva predmeta.
Sve su gimnazije istog programa jedino je negdje smanjen jezik, a pojačana mat/fiz ili obrnuto.
To što tvoje dijete proživljava u 1.r. prava je klasika (i moja je tako lani). Isprepadaju ih, sruči im se na glavu 200% više rada nego u OŠ, a oni i dalje, poučeni iskustvom OŠ love prosjek.
Imam u školi jednu odličnu učenicu iz "tvoje" gimnazije koja je lani u 2. srednje ustanovila da joj je iz latinskog dovoljna i dvojka te da sve skupa nije vrijedno uzrujavanja.
A o privatnom školstvu (bar zasad) nemaj iluzija. Kod njih se cijeli 4. srednje samo matura sprema. Znam i priv. škole gdje se u 1. srednje pita djecu koji su im predmeti važni i na što bi oni da se stavi težište :mrgreen:
Ožujak, ja se slažem s tobom
i zanimljivo je da gotovo u pravilu ti profesori koji jako, jako puno traže od klinaca - su u pravilu iz predmeta kao što su povijest i latinski
frustirirani su da, ajd samo recite, gdje bi se oni zaposlili da nema škola?!?
kad se treba buniti protiv reformi, profesori povijesti su prvi... jer su prvi na listi za otpis kao nebini predmet u školi
Pa otpisali su ih već. Novi strukovni kurikulum ne predviđa više povijest. Zbilja nisam zagovornik učenja 500 komada raznih datuma u jednom testu, ali potpuno brisanje povijesti...pa nisam baš sigurna.
Ako imas internet cemu uciti povijest :mrgreen:
Meni je zapravo komedija sto su u skoli za zivot u sonovnij napravili od povijesti. Nekog klona izmedu starih metoda ucenja( i starog programa) i upotrebe novih alata ( interneta, istrazivackog rada, samostalnih projekata i zakljucivanja).
Totalno promaseno. Metode ucenja i razmisljanja koje zele uvesti po novom kurikulumu nisu predvidene da se preleti kompletna povijest ljudske vrste od velikog praska do danas.
Po meni bi više trebali biti frustrirani oni koji su se prvo morali dobro potruditi da upadnu u PM gimnaziju, pa završiti PMF i na kraju raditi za prosječnu državnu plaću.
Meni osobno frustracije proizlaze iz loše napisanih udžbenika i loše educiranih nastavnika. Ali kako 50 godina radimo negativnu selekciju, ne čudim se. U mojoj srednjoj MIOC program gimnaziji je bilo 4 razreda. Više ljudi je završilo muzičku akademiju, nego nastavnički PMF.
Spora prilagodba programa novim uvjetima je zaista problematična. Svi se smijulje i koriste AI za takve "samostalne projekte", a AI baca nebuloze. Bojim se da će ih sve više bacati, jer se sve više besmislenih tekstova nalazi na webu odakle ovaj nekritično skuplja podatke. Prosječni nastavnik povijesti i latinskog sigurno nije napredni korisnik AI-a. Ne znam kako se bore i da li se bore.Citiraj:
sirius prvotno napisa
To je problem države koja dozvoljava 7 sveučilišta na kojima se studira povijest. Profesori HJ također su već godinama u hiperprodukciji kao i učitelji razredne nastave. Da na 15 godina zatvore te smjerove, nitko ne bi ni trepnuo.Citiraj:
Willow prvotno napisa
Zašto nitko ne želi na nastavničke smjerove PMF-a, a za ulaz u PM gimnaziju borba na život i smrt? :mrgreen: