ja ti želim sreću da vam uspije :-*
Printable View
ja ti želim sreću da vam uspije :-*
Pozdrav cure,nije me bilo duže vrijeme pa nisam u toku.Kako ste mi vi u ovo Božićno doba?Ima li kakvih lijepih novosti?Ja sam napokon dobila toliko željene uputnice za pretrage i pregled u ambulanti za neplodnost.I sad me uhvatila takva tuga,nekako kad vidim tu uputnicu gdje piše sterilitet odmah sam sva jadna,tužna i bezvoljna.Božić dolazi,a ja umjesto da se veselim sa mm planiram hodat po bolnicama.Sve mi to još nekako zvuči ko sf,stalno mi se po glavi mota:"pa kaj će meni ta uputnice,ja ne spadam tamo...." Nekako se nemrem pomiriti da imamo neki problem....teško mi je za shvatiti da svima je tako lako ostat trudan i imam osijećaj da samo mene baš neće.Strah me da će otkrit nekaj za kaj nema pomoći...Oprostite na ovom deprimirajućem postu i nadam se da vas nisam rastužila u ovo lijepo doba,Pusa svima
Draga moja snelly,
Meni svaki bladan iz godine u godinu od kako radimo na bebi (8 godina) pada teško...ovaj je posbeno težak, jer su naše bebe trebale imati cca 6 mjeseci, sa nama kititi bor....ali, nema druge nego koračati dalje. Pokušaj se veseliti tim pretragama, jer to je jedan korak bliže ostvarenju cilja. Pogledaj moj potpis, 11 IVF postupaka, 5 izgubljenih trudnoća....ali eto, i ja sam ovih dana u vađenju nalaza, i iskreno se nadam da u siječnju krećem na IVF koji će uroditi barem jednom živom i zdravom bebicom, i to me nekao drži da guram dalje..
I ti si pokušaj te pretrage posložiti, da ih čim prije obaviš i kreneš po svoju bebu, to ti od srca želim!!!
Drži se!!!
Draga Snelly, baš kao što ti Mury kaže probaj si posložiti da ti ta uputnica samo znači korak prije cilja odnosno bebice. Iako ti se čini da oko tebe svi zatrudne od samog pogleda na onu stvar, vjeruj nije tako. Pogledaj samo na potpomognutoj koliko se parova bori sa neplodnošću. Nije lako prolaziti kroz to ali ponekad te i vesele sve te injekcije i bolnički hodnici jer znaš da samo malo fali do najveće sreće.
Pozdrav curke,pisala sam ovih dana na podforumu potpomognuta :-( Stigao je nalaz mm,dijagnoza asthenoteratozoospermija :cry: Malo je reći da sam šokirana i jadna.Nekako sam se nadala da je barem sa njim sve ok.I sad mi se stalno vrti po glavi pitanje zašto je baš nas snašlo to sve...kaj nije dosta kaj imamo malog anđela...i sad se pokušavam trgnut da se pokrenemo,da poboljšamo taj spermiogram,Ali u meni je takva tuga...Nemam ništa protiv mpo dapače učinit ćemo sve za bebicu,Ali iskreno kažem da me strah kaj će nam reći 19.12 u mpo ambulanti.Mislim da uz svu želju i volju za bebom jednostavno nisam u stanju prolazit ivf za koji su mi više njih rekli da mi ne gine pa i sam dr.Radončić.Jednoostavno se nadam čudu da ipak neće biti potrebe za injekcijama i hrpom lijekova .Najrađe ne bi ni otišla gore,kaj ako mi dr kaže vi morate na ivf/icsi,a ja bi najrađe rekla da ne zelim još ulazit u to,a sa druge strane tako želim bebicu :-( Znam da nema smisla odgađat ali ja ne zelim primat još dodatne lijekove jer sam ih već puna preko glave.Mislila sam da prvo probamo nekim prirodnim preparatima poboljšat spermiogram pa ako nejde onda pokušat sa metodama.Ali strah me da ako takvo šta kažem dr da će me otkantat na početku.Znam da smo svi individualni ali molila bih Vas za svjet i mišljenje kako bi vi postupile u ovom slučaju?Pogotovo ako se nađe koja mama koja je prošla mpo...Oprostite na dugom i deprimirajućem postu ali jednostavno sam se trebala negdje izjadat :-(
Snelly, radije se s tim pitanjem obrati na Potpomognutu. Ovdje piše druga populacija, a i naslov teme ne ukazuje na tvoj trenutni problem pa ćeš dobiti manji broj odgovora.
Sad sam gledala na koju temu da te uputim, pa vidim da si svojevremeno otvorila svoju: http://forum.roda.hr/threads/79523-Pomo%C4%87-%28
Digni je- prebaci ovaj isti post tamo, a ja ću je preimenovati u, recimo, "Pomoc-nova u MPO", više će ti se cura s iskustvom javiti.
Evo jesam...znam da je ovo za podforum mpo ali nekako se uvijek nađem tu....Na ovom podforumu od početka sam naišla na utjehu od svih cura i to mi puno znači.Jednostavno se uvijek vraćam tu bez obzira na problem i pitanje.Hvala svim curama :love2:
Prosle su 4 godine kako nema moje mrvice,a mene boli ko da je jucer bilo.....zapalila sam svjecicu ali nije lakse....danas sam shvatila da nikad necu preboljet ni zaboravit....svake godine na taj dan tuga steze srce,a svake godine je sve teze i sve vise boli :-(