Procitala sam Holta i sad vec danima hodam s grcem u zelucu. :cry:
Moram ga uvaliti dalje, ne bi li stekla drustvo s grcem u zelucu. Tako se naime lakse pati.
Printable View
Procitala sam Holta i sad vec danima hodam s grcem u zelucu. :cry:
Moram ga uvaliti dalje, ne bi li stekla drustvo s grcem u zelucu. Tako se naime lakse pati.
palo mi je na pamet nesto u saljivom tonu, ali sam izbrisala...sto da dolijevam soli na ranu... mi se stalno poigravamo s idejom moguceg preseljenja u Hrvatsku, ali kada pomislim sto bi me cekalo na kucnome planu, sto se tice poroda, obrazovanja i jos par sitnica, uhvati me privremeno slican grc.
Procitala sam nedavno da godisnje, u prosjeku, u Englesku imigrira 10ak obitelji iz Njemacke (ove godine ih je vec toliko uselilo u prvih sest mjeseci), samo da bi mogli djecu HE.
Prije godinu i pol upoznala sam mamu iz Nizozemske cija obitelj je to isto ucinila, jer su im u domovini radili probleme kada su povukli djecu iz skole.
Sto je sve skupa vrlo zabrinjavajuce i ne obecava puno, sto se grca tice.
salji knjigu juznije :)
to jest....sjevernije :mrgreen:
prije spavanja, u dubini meditacije, ukazalo mi se zemljopisno znanje da je zadar sjevernije od tvog malog mista...
ovi smajlici ko da su preminuli prije tjedan dana. lose izgledaju. al bas mi pasu na temu.
blagopokojni
zanimljiva teorija(negdje i više)............ali uistinu sumnjam da je velika večina roditelja to sposobna činiti....što zbog vremena....a što zbog edukacije, a da ne kažem da se ja osobno nikako nemrem složiti o onom djelu o socijalizaciji.Zapravo kad i izbacim činjenicu da bi si mogli priuštiti da samo jedan član obitelji uzdržava porodicu onaj drugi treba sav svoj dan i četvrtinu života podrediti njegovoj edukaciji koja vodi tome da taman kad završiš s njim ono može poćeti sa svojom djecom-ono woc d point.
Imam još mnogo pitanja o toj po mom mišljenju vrloj ideji ali prvo je.....šta ako imam klince s dobnom razlikom od recimo 8 godina....da recimo jednog zakinem pa da ga pošaljem u NORMALNU školu gdje će biti zakinut i morati raditi i učiti sa za to školovanim ljudima ili ...
tek sad sam skužio ovu pametnu misao pa sam ju zato i kvotao i u potpunosti se slažem s njom......samo još moram dodati zbilja smatram da nisam previše zatucan i rado bi pokušao nove stvari nisam nekakva konzerva(iako možda moje neke postove doživljavaju neki drugačije)...ali ovakav način života i školovanja ne bih osobno nikada probao tj. priuštio svojoj djeci.Citiraj:
Virgo30 prvotno napisa
za ovu sumnju preporucujem Illicha: Deschooling Society i Holta: Teach Your Own (oni naime argumentiraju kako svaki roditelj bi bio u stanju dostatno obrazovati svoje dijete do odredjene dobi), bez obzira na edukaciju. Ipak , edukacija, ima ulogu , cini se u tome, da se roditelji "odvaze" na ovakvo sto, vise nego na to da su sposobni to raditi.Citiraj:
ali uistinu sumnjam da je velika večina roditelja to sposobna činiti....što zbog vremena....a što zbog edukacije, a da ne kažem da se ja osobno nikako nemrem složiti o onom djelu o socijalizaciji.
Opet, EO nuzno ne znaci pretvoriti kucu u skolu, nego osloboditi dijete da uci o svijetu u svijetu samom (a ne u ucionici pod vodstvom ucitelja). Roditelj ne postaje ucitelj.Citiraj:
Zapravo kad i izbacim činjenicu da bi si mogli priuštiti da samo jedan član obitelji uzdržava porodicu onaj drugi treba sav svoj dan i četvrtinu života podrediti njegovoj edukaciji koja vodi tome da taman kad (završiš s njim ono može poćeti sa svojom djecom-ono woc d point.
Jucer sam bila na nekom pikniku s nekoliko EO obitelji u parku u sjevernom Londonu. Kada bi netko zelio sazeti edukacijske momente moje Shantane tijekom cijeloga dana , mogao bi to napraviti na sljedeci nacin:
priroda i drustvo: prometna sredstva i kako funkcioniraju (putovanje vlakom, podzemnom i vlakom, voznja na biciklu s tatom i prijateljicom)
direktna socijalizacija sa vrsnjacima (blizanci od 3 godine), sa sedmogodisnjacima i odraslima (nekoliko zeniskih osoba razlicite dobi, ukljucujuci mamu, jedan tata i jedna baka)
indirektna socijalizacija sa putnicima u prometalima (ponudila je jabuku nekoj zeni, razmijenila par rijeci s nekim drugim itd... bila je teska guzva na povratku)
domacinstvo (poglavlje o hrani, kako se priprema, razlicite vrste hrane: to je pocelo jos kod kuce jer smo nas dvije zmiksale domaci houmus, narezale povrce, oprale vocke itd...zatim na pikniku smo imali pot luck s prijateljima, neki su napravili pogacu s ruzmarinom (koju ona nikada nije jela), neki su donijeli sushi koji je imao ribu pa ga nije jela (naucila opet kako i zasto mi to ne jedemo), sve je bilo isprepleteno velikim dozama socijalizacije jer se hrana dijelila; branje sipaka u obliznjem grmu i poduka o tome kako se moze pripremiti, sto je dobra u njemu itd...
fizika (poglavlje o mehanici): pustanje zmaja; nema vjetra: kako leti, ima vjetra: kako onda leti; mama pusta, kako leti (bolje receno, nel leti...), dodje tata pa poleti....
socijalizacija i razrijesavanje sukoba (personal development): obukla je roza majicu Talule dok ove nije bilo, pa se spustila do sume gdje je ova bila.....sto se tamo dogodilo ne znam, ali kada se vratila ,nije imala majicu i nije plakala, niti se bunila.... :)
Talula je imala svoju majicu u rukama, dakle, nekako su se dogovorile, iako ne znamo kako.
priroda i drustvo, poglavlje o livadama, sto na njima raste u kasno ljeto :trcanje po livadnom brijegu, istrazivanje tla, prepoznavanje kukaca i detektiranje koji je upao u zobenu kasu.
socijalizacija na igralistu: na okretalici s dva nepoznata djecaka, svi unisono krice "Faster, faster!"
priroda i drustvo: poglavlje o vodama stajacicama : paddling pool na igralistu, voda mijenja oblik ovisno o posudi, namocene gace su teze od suhih itd...
spavanje
samoobrazovanje roditelja (professional development) u razgovoru s drugim roditeljima i majkom/svekrvom koja nije pro EO (konstruktivna diskusija)
zoologija (zasto kastrirani pas privlaci nekastrirane pse i kako reagira na napasnika)
sociologija: o vlasnicima pasa i njihovom ponasanju, o porodicnim odnosima, o mnogocemu...
I jos mnogo toga, ne da mi se vise pisati.
Svako dijete koje ode s roditeljima na piknik ovako uci. Nista posebno.
Zasto se to ne prepoznaje kao ucenje?
O problemu socijalizacije....
kaze moja mama (baka iz gore opisanog piknika): " Pa pogledaj dijete koje ide u vrtic i ono koje ne ide...." I pogledamo mi, u proslosti vlastite obitelji, pa joj se argument odbije o glavu.
Mislim da postoji tako puno predrasuda po tom pitanju, koje su vrlo ucvrscene, gotovo zabetornirane, uopce ih se ne dovodi u pitanje.
ideja je ustvari vrlo stara, prastara, nista novo; skole su povijesno nove institucije, osobito obavezne skoleCitiraj:
Imam još mnogo pitanja o toj po mom mišljenju vrloj ideji ali prvo je.....šta ako imam klince s dobnom razlikom od recimo 8 godina....da recimo jednog zakinem pa da ga pošaljem u NORMALNU školu gdje će biti zakinut i morati raditi i učiti sa za to školovanim ljudima ili ...
dobna razlika ne radi probleme, (ako ti EO nije problem, naravno)
nemam osobno iskustvo, oni koji ga imaju, kazu da svako dijete je posebno; svako ima razlicitu pastu za zube i svako uci na razliciti nacin pa je onda i pristup roditelja drugaciji.
Roditelj nije ucitelj koji posjedne djecu oko stola u kuhinji i drzi im predavanje o Australiji, koliko ima stanovnika, kakvo joj je gospodarstvo, koje politicko uredjenje (ma to je super irelevantno i onda dosadno, tko se toga sjeca iz osnovnjaka??? za svaku drzavu broj stanovnika, koje su najvaznije gospodarske grane, koje su klime....nama je profa iz lingvistike na faksu dao kontrolni da napisemo sve zemlje kroz koje Dunav tece....mislim da je svega nekoliko ljudi znalo tocno o kojim se zemljama radi; moji studenti nemaju pojma koji je glavni grad vecine europskih zemalja, iskljucujuci Francusku, Njemacku i Spanjolsku (prva i treca su interesantne zbog ljetovanja, a druga zbog povijesnih zbivanja), zar to nije za zamislit se o efikasnosti skolskog ucenja?)
Dakle, roditelj se ne treba bojati dobne razlike, varietas delectat! Uostalom, mladji uvijek uce od starijih, u skoli ili izvan.
postoji fleksibilno radno vrijeme, skraceno radno vrijeme, rad o kuce, radu uz djecu....Citiraj:
činjenicu da bi si mogli priuštiti da samo jedan član obitelji uzdržava porodicu onaj drugi treba sav svoj dan i četvrtinu života podrediti njegovoj edukaciji
samo ih treba uvesti :)
kao prvo mislim da je to da nemaju pojma koji su glavni gradovi i to u Europi sramota.....ali to ne znači da zbog toga što je nekolicina profesora aljkava trebalo zamisliti nad potrebom drugačijeg načina školovanja....sve u svemu i dalje sam mišljenja da za učenje moje djece postoje stručniji ljudi od mene a da ću se ja truditi usaditi im što je moguće više korisnih informacija kroz nekakav neformalni vid "domaće edukacije" to je sasvim normalnoCitiraj:
Saradadevii prvotno napisa
p.s. barem se nadam da ćeš ih ti naučiti koji su to glavni gradovi europskih država
sada jos znaju koji je glavni grad Hrvatske :)
ali ce sigurno zaboravit, k'o sto su i druge zaboravili; nije stvar u aljkavim uciteljima, nego valjda u necem drugom.
A ucitelja, svugdje ih ima svakakvih.
Meni bi bilo zadovoljavajuce kada bi EO postojala kao opcija za one koji to zele. Dakle, ne zagovaram ukidanje vrtica i skola i nekon obavezno obrazovanje kod kuce, nego uvodjenje mogucnosti izvaninstitucijskog obrazovanja za one koji to, iz bilo kojeg razloga, zele.
Sto postaje relevantno kada se cuje da u nekim zemljama, navodno, razmisljaju o obaveznom pohadjanju vritca nakon trece godine, ako sam dobro shvatila...
Kod nas navodno :roll:
ne!!! :shock: pa kaj je sad to? komu, cemu,zasto,kako??Citiraj:
Zorana prvotno napisa
Pa kao ima dosta neintegriranih stranaca i glavonje to vide kao nacin da se strance prisili uciti njemacki.
Navodno se raspravlja i o totalnoj internatizaciji skola. Znaci strpali bi djecu po citavi dan u skolu. Nadam se da se to nece desiti jer inace selim.
pa kako bi inace roditelji po cijele dane mogli raditi i jacati ekonomiju?
Blairiti pricaju o breakfast klubovima i afterschool klubovima kao najboljem rijesenju za rastuci problem delikvencije: dakle udomi djecu u skolu, i prije skole (od 7 do 9) i poslije skole (od 3/4 pa do 7 navecer) i ubio si dvije muhe jednim potezom; dok se oni socijaliziraju, roditelji povecavaju bogatstvo nacije. I tako sto ranije, da bi se svi mogli sto lakse i brze priviknuti.
o jiizus, strava...
ma sto ne otmu djecu od roditelja odmah po rodjenju pa ubiju jednim udarcem SVE muhe... :evil:
pa otimali su donedavno.
sada su uveli rooming in, iako ni on nije svugdje obavezan.
a uveli ga zato jer je znanost pokazala da one koje otmu, imaju slabiji attachment za majku pa rade poslije probleme u drustvu i postju delikventni...
Sada treba cekati da znanost pokaze da period potrebitosti za majkom je nesto duzi od par dana ili par mjeseci
Fiingers crossed.
O statusu HE u Europi
European developments
In the rest of Europe there are growing movements of home educators, each with their own character, often networking together to promote home education across Europe as a whole. In some countries like Germany home educators have gone to jail or faced threats of the removal of their children to establish their right to home educate. In other countries, like the Netherlands, home educators are working through the courts, media and political system to inform the public and change the law. In Norway and Sweden home education continues to be illegal, while in other countries it is legal, but rare; for instance there was only one home educating family in Finland until recently.
In France where home education is legal home educators have been dealt set backs with changes in the law that require families to gain the permission of the local mayor in order to home educate. It appears that mayors do not have to explain their decisions. In southern Europe home education remains rare but by no means unheard of. It is legal in Italy, Spain and Portugal though outside cities it is rare and difficult. In Eastern Europe home education is generally either illegal or difficult, but interest still continues to rise.
Whatever the difficulties, there are growing numbers of home educators throughout continental Europe. These families are beginning to organise and campaign to establish the right to educate their children at home. 'Learning Unlimited', a network of home educators in Europe, supports this campaign.
Detaljnije po zemljama se moze pogledati na http://www.learning-unlimited.org/
U Ceskoj, Slovackoj, Madjarskoj, Rumunjskoj i Rusiji HE je legalno
Zorana, ako odes na Austria, cekaju te lijepe vijesti :)
saradadevii, super pises i rado te citam. kako nam je skola sada pocela, tvoji napisi mi daju dosta toga za razmisljati (mada se ne slazem sa svim postavkama), ali nikako da stignem sva svoja pitanja i slicno staviti na hrpu.
ako moze da na jednom mjestu napises, knjige i linkove o HE, koje bi ti preporucila za pocetnike? :)
mislim da nije stvar u aljkavim uciteljima ( mada naravno i njih ima, kao i u svim drugim profesijama), mislim da je rijec o aljkavim ljudima,Citiraj:
Saradadevii prvotno napisa
koji svoje odrasle zivote ne smatraju vrijednima za daljnje unapredivanje.
pa provode svoje vrijeme citajuci story-e, gale, seitenblicke.... (ne znam koji su anglosaksonski pandani tabloidima), gledajuci big brothers-e i slicno, pa je nepoznavanje glavnih gradova, samo jedna od manje bitnih manifestacija posvemasnjeg zapustanja svoga mozga, duha i duse.
pa mi je drago da barem u skoli mogu cuti, za ekonomije drugih drzava, kemijske formule, fizikalne zakone, filozofske postulate i slicno.
sto se tice austrije, razmislja se o mogucnosti uvodenja obavezne jedne godine (dakle ne od 3) vrtica, zbog problema velikog broja djece migranata (tu se u 95% slucajeva radi o obiteljima slabijeg i vrlo loseg socijalnog statusa, gdje roditelji i bliza okolina ne govore njemacki).
to rezultira situacijama u kojima skole u cetvrtima sa puno migranata imaju razrede u kojima 80% djece ne govori ili vrlo slabo govori njemacki.
dosada su imali i dodatne ucitelje (to je samo ponesto popravljalo situaciju), medutim sredstva za obrazovanje se globalno smanjuju, pa je time i tih ucitelja manje.
to dalje rezultira situacijama u kojim austrijanci ne zele dati djecu u takve razrede sa velikim postotkom djece migranata, jer smatraju da njihova djeca time gube na kvaliteti skolovanja. to dalje vodi do daljnjeg razdvajnja i jace segregacije djece migranata i time se krug zatvara.
statistike pokazuju da djeca migranata u australiji i kanadi koje su poznate kao takozvane "einwanderungsland" nemaju takvih problema, jer imaju obavezne 1 ili 2 godine vrtica ili predskole, prije skole.
ne raspravlja se o totalnoj internatizaciji skole, nego o povecanju broja takozvanih "ganztagsschule", dakle skola koje traju recimo od 8- 3 ili 4 sata poslijepodne. u tom vremenu se izmjenjuje skola, igranje, pisanje domace zadace, slobodne aktivnosti (sport, glazba i slicno), pomoc ucenicima koji teze savladavaju gradivo, podrska onima koji su jako napredni i tako dalje.Citiraj:
Zorana prvotno napisa
dakle tih bi skola bilo vise, sto ne znaci da bi se ove dosadasnje 8-12 ukinule.
opet zato, sto su rezultati "pisa" studije u austriji bili prilicno losi, da ne kazem katastrofalni, pogotovo u odnosu na finsku koja primjenjuje takav model ganztagsschule.
dakle s jedne strane su rezultati znanja i sposobnosti ucenika bili jako losi (pisa studija).
s druge strane pokazuje se da gimnazije i fakultete pohadaju djeca vise obrazovanih roditelja i iz obitelji viseg socijalnog statusa, a da djeca manje obrazovanih roditelja nizeg socijalnog statusa tesko dolaze i do mature. dakle skola ne daje jednake sanse svima, nego se te razlike jos i ucvrscuju.
taj trend nisu uspijeli do kraja preokrenuti ni socijaldemokrati - spÖ svojim skolskim reformama 79 i 80-ih godina, a sada je jos pojacan.
osim toga osnovna skola u austriji traje 4 godine, a srednje skole razlicitih profila i gimnazije 8. dakle rano se vrsi podjela, koju mnogi smatraju stetnom i socijalno nepravednom.
dakle o modelu "ganztagsschule" se raspravlja zbog zelje da se djeci iz razlicitih socijalnih slojeva pruze jednake obrazovne sanse, posto dosadasnji sistemi samo produbljuju postojece socijalne razlike.
to je naravno i ideolosko pitanje, stari model podrzavaju konzervativne partije (mada sada pred izbore i one koketiraju sa novim modelom, koji je naravno u suprotnosti sa njihovim konzeptom obitelji - 3 k - kinder, küche, kirche), a model koji bi smanjivao te socijalne razlike pokusavaju uvesti socijaldemokrazi, zeleni i lijeve partije. takvih skola veci ima u becu, ali u nedovoljnom broju.
jer vecina djece i ide poslije skole u hort do 3, 4, 5 sati popodne. (to je nesto kao produzeni boravak, nekada u sklopu skole, nekada u sklopu vrtica). dakle vecina djece (posto vecina roditelja rade izvan kuce) vec i jeste popodne izvan roditeljskog doma, ali hort je vise usmjeren da djecu "cuva" dok roditelji ne dodu, a ganztagsschule ima konzept razvoja i "sveobuhvatnog" ucenja.
ovo je sada vrlo pojednostavnjem i banalan prikaz situacije, ali detaljno objasnjenje i predocenje bi uzelo puno vremena i prostora.
apropo, mislim da je u jutarnjem (ili nekim drugim dnevnim novinama, nisam sigurna) izasao tekst - kolumna jurice pavicica: moj toma ide u skolu.
lijepo i dirljivo. :heart:
Kad sam ovo pročitala zasvirao mi je u ušima Mozartov Requiem...Dies Ira Dies Illa...bijes i dinamika iz tog stavka otprilike su jednaki mom antiushićenju kad pomislim na koji način mediji proizvode idiote i zamorce za potrošnju. Ali o tome jesam već jedno 12786439187 puta.Citiraj:
seni prvotno napisa
Seni, vezano za vrtice, u pravu si. Malo sam se jutros raspitivala i to je to.
Sto se skola tice, problematika je malo zesca. Kazu da se austrijske drzavne skole ne mogu bas usporediti sa privatnim skolama, ni po provodjenju programa ni sto se tice skrbi djece. Znaci, drzavne skole se vec u samom startu gledaju kao nesto sto je za ljude niske platezne moci, srednju nizu klasu itd. Na kraju se uvijek dodje do toga da onaj tko moze platiti, dobije i bolju uslugu. Ja bas nisam sigurna koliko bi ovo sa uvodjenjem cjelodnevnih skola pomoglo situaciji. Jer nemotiviran ucitelj ostaje nemotiviran ucitelj, bez obzira radi li sa djecom pola dana ili citavi dan.
virgo :heart:
mislim da je to vazno napomenuti, jer neprestano slusamo, kako je skola kriva sto ljudi poslije u svojim 25, 30, 40-ima ..itd, vise ne vladaju sa puno materije koju su ucili u skoli.
pa ako nesto ne vjezbas, necim se ne bavis, mislim da je vrlo za ocekivati da ces sve pozaboravljati.
bez obzira naucio to u "normalnoj", montessori, waldorf ili nekoj drugoj skoli. ili kroz HE.
mnogi ljudi zaborave cak i razmisljati. ali mislim da za to ne mozemo kriviti skolu, ni ucitelje.
nisam bas sigurna. mislim da se tu radi o cetvrtim u kojima zivi puno migranata. jer drzavna skola mora upisati djecu koja pripadaju doticnoj skoli po mjestu stanovanja. privatne skole ( u to spadaju i montessori i waldorf i slicne privatne incijative) ne moraju.Citiraj:
Zorana prvotno napisa
pa se onda desava da svi koji si to mogu priustiti "bjeze" iz drzavnih skola, ako u razredu veliki dio djece ne govori njemacki. u smislu da se ne radi o tome da li je dijete rodeni austrijanac, nego o tome da li vlada njemackim jezikom.
posto privatne skole kostaju, ne mogu si ih svi priustiti. (u tom smislu i montessori i waldorf vaze kao "elitne")
u cetvrtima u kojima je sastav stanovnistva drukciji, mislim da su skole slicne kvalitete, ali mozda razlicito usmjerene.
Citiraj:
sorciere prvotno napisa
sto bi rekli u Bosni,taman tako :)
Saradadevii, ja se tebi iskreno divim!
Ne poznajem te osobno, ali iz tvojih postova uvijek zraci takva smirenost, produhovljenost, znanje, i sposobnost da sve to prikazes vanjskom svijetu.
Ovo je bilo OT, ali nisam to mogla drzati u sebi nakon svih tvojih procitanih postova, a posebno nakon sto iscitah cijeli ovaj topic.
O vremenu skole jos nisam pretjerano razmisljala, a prvo sto mi je palo na pamet, naravno prije nego sam vidjela neka tu razmisljanja, jest kako je skola definitivno nuzna. Sada je moje misljenje malo drukcije, no i da se potpuno promijenilo to ne bi znacilo da se na kraju ne bih pokorila sistemu. Jer cijeli stil zivota malo kome dopusta da donese drukcije odluke.
Mi sada tek pocinjemo s bitkama oko vrtica, i nakon citanja ovoga shvacam da moje razocarenje sistemom i moje dvojbe oko toga je li njemu doista potrebno da ide u neku instituciju, u koju pokazuje da ne zeli, nisu sulude. No, zivot nas nazalost tjera da donosimo odluke koje se protive nasim instinktima.
A sve samo zato (sto i J.S.Mill pise u svojim radovima) sto je drustvo krojeno tako da kontrolira svaki nas pokret.
Ja priznajem da nisam dovoljno jaka (i kada bih bila u situaciji - financijskoj prvenstveno) donijeti odluku o takvoj vrsti skolovanja svog djeteta. Jer ona vuce sa sobom i stvari koje ne mozemo predvidjeti.
Ono sto mene zanima je kako se u skolovanjima kod kuce organiziraju susreti s vrsnjacima, i s kojima ako su mnogi u skolama; kako se provjerava znanje, a posebno pitanje kako roditelj provjerava samog sebe, ukoliko je u pocetku takav sistem da se ne uzima tutor?
Mony, :)
Hvala ti na velikodusnim komplimentima...
Moj motiv za zapocinjanjem ovakve diskusije je bio da zainteresiram roditelje za izvaninstitucijski oblik brige o djeci i neskolski nacin obrazovanja te da podijelim s onima koji imaju za to simpatije, ideje, iskustva, nedoumice itd... I da se razvije diskusija s onima koji su skepticni, sto na kraju tvori najveci dio ovoga topika (i sto je potjeralo martu :) )
A sve to jer mi se nekako cini kako u Hrvatskoj postoji pomalo tvdi stav prema tome, mozda ne toliko zbog toga sto svi "tvrdo" misle, koliko zbog toga jer se cini kao da je izbor nemoguc i da jednostavno mora biti kako jest, jer roditelji nisu podobni ili drustvo u cjelini ili ekonomija itd...
Mislim da je dobro to propitivati i saznavati da se moze drugacije, iako to rade ljudi koji su negdje drugdje i zive u nekakvim drugim uvjetima.
(I demokracija je bila nekada za neke druge ljude koji zive negdje drugdje i koji su imali drugacije nacionalne povijesti....)
Druzenje s vrsnjacima, kao i druzenje s drugom djecom, nije problem u VB jer je ovdje EO relativno rasireno (recimo, pola posto djece "skolske dobi", mozda i nesto vise).
Postoje godisnja kampiranja, festivali, susreti, tjedna druzenja, zajednicki odlasci po muzejima i slicnim ustanovama (ovdje su muzeji vrlo interaktivni i edukativni, a u Londonu ih ima na pretek, tako da cijele godine ih mozes pohoditi a da ti ne uzfali edukativnih sadrzaja. Osim toga, vecina ih je besplatna i zanimljiva i odraslima)
Ali i u Zagrebu, npr. bi bilo dosta takvih sadrzaja, a udaljenosti koje ja prijedjem da dodjem do nekog muzeja u zapadnom Londonu su otprilike kao da odem do Rijeke ili Cakovaca ili Pozege. Dakle, ne treba biti vezan za jedno mjesto.
Osim toga, djeca koja idu u skolu, imaju i neko slobodno vrijeme poslije skole (iako ne jako dugo, barem ne ovdje jer zavrsavaju oko 3).
Osim toga, postoje poslijeskolske aktivnosti na koje moze svatko ici.
Nama je relevantno i to sto imamo krug prijatelja od kojih neki salju djecu u skolu, a mi se s njima vidjamo i druzimo vikendom ili idemo na zajednicka ljetovanja, zimovanja itd...
Fleksi skolovanje je isto opcija; u dogovoru sa skolom, dijete moze pohadjati skolu odredjeni broj dana u tjednu, a ostatak uci izvan skole.
Testiranje znanja nije nekako popularno medju EO obiteljima. Ima onih koje to rade, ali vecina sa kojima sam ja kontaktirala , to ne rade.
Ako hoces dijete testirati, das mu neke nacionalne testove. Mislim da mozes unajmiti ispitivace koji to mogu napraviti na nekom formalnijem nivou. Recimo, kao da se u Hrvatskoj legalizira EO pa mozes doci odredjenih dana u lokalnu skolu i dijete moze polagati ispit.
Ispitivanja su uvijek pismena i uvijek su na nacionalnoj razini (dakle, za sve ista)
Ali, meni je to toliko daleko, da nisam puno razmisljala o tome, jer mi je jedna od vecim privlacnosti EO u tome da dijete nije izlozeno testiranju.
A roditeljsko testiranje....to mi je jos dalje! Od kada su me prestali testirati, bas uzivam u onome sto ucim.
Stavila sam neke linkove na pocetku, evo ih opetCitiraj:
ako moze da na jednom mjestu napises, knjige i linkove o HE, koje bi ti preporucila za pocetnike?
http://www.holtgws.com/index.html
o John Holtu i Growing Without Schooling
http://www.education-otherwise.org/
o Education Otherwise, udruzi koja pomaze i podupire HE
http://www.freedom-in-education.co.uk/
Freedom in education, web site Garetha Lewisa, HE tate koji zivi u Francuskoj, ima puno dobrih ideja
http://www.home-education.org.uk/menu1.htm
jos jedna HE obitelj, Jan i Mike Fortune Wood, izdaju casopis i knjige
http://www.heas.org.uk/
Home Education Advisory Service
http://www.home-ed.co.uk/links.html
http://home-ed.info/TSindex.htm
zanimljivi i informativni clanci o HE
http://www.he-special.org.uk/
HE obitelji s djecom koja imaju posebne potrebe
http://www.schoolhouse.org.uk/resource.html
skotska udruga za HE obitelji
Knjige:
Free Range Education, Edited by Terri Dowty
Zbornik clanaka koji su pisali razliciti roditelji iz VB koji HE, zasto, kako , kako im ide itd….
Teach Your Own, John Holt
(UK edition issued August 1997, dopisivao dijelove nakon Holtove smrit suradnik Pat Faringa)
Confronts head-on the common objections to home-education and offers practical guidance to would-be 'educators'. Issues such as socialisation, serious play, children at work, and the benefits and problems of living with children all day are discussed by John Holt in this down-to-earth manual, much of which is based on parents' experiences. (206 pages)
To je jedna od posljednjih knjiga J. Holta koja specificno govori o HE, najbolja za pocetak.
Preporucujem i druge njegove knjige u ovom redosljedu:
How Children Fail
How Children Learn
Learning All the Time.
Knjige-prirucnici (kako i sto)
The Unschooling handbood: How to use the whole world as your child's classrom, Mary Griffith
Kao neki prirucnik, kako se mogu stvoriti prilike za ucenje osnovnih "predmeta" , citanje, pisanje, znanost itd….Nije toliko konkretno koliko prica nacelno
Ova sljedeca je puno konkretnija, napisao ju je tata ciji sam clanak stavila na topic,
Gareth Lewis, One-to -One A Practical Guide to Learning at Home, age 0-11
Meni se jako svidja, valjda mi njegov stil pase, inspirativan mi je Poglavlja su Art, writing, reading, maths, gardening, cooking, crafts, additional subjects I jos neka .ima I crteza, kako npr. kackati i vesti…..
Izdaju casopis koji je na
http://www.jamboree.freedom-in-educa...20magazine.htm
Postoji i nastavak za starije
Gareth Lewis, One-to -One A Practical Guide to Learning at Home, age 12-18
Doing it their way, Jan Frotune-Wood, akademski pristup, teorija HE
Educating Children at Home, Alan Thomas, rezultati istrazivanja o HE, zasto, kako, ima nekih primjere kako djeca neformalno uce
Dumbing Us Down, John Taylor Gatto
ne toliko o HE koliko o kritici skole u SAD, kratka knjizica, ali puno dobra
I naravno, Ivan Illich Deschooling society
Od casopisa dobar mi je britanski, tek poceo izlaziti i tezi objavljivati miks akademskih tekstova i osobnog iskustva o HE
http://www.home-education.org.uk/menu1.htm
Podugacak mi je popis....
Za pocetak bih preporucila
Holt: How Children Fail
Holt: Teach Your Own
Fre Range Education
Gatto: Dumbing us down
Saradadevii, hvala. :naklon:
vidim da cu morati uvesti nocne sihte, ne bi li savladala pozamasan popis. ;)
Saradadevii, definitivno je super cuti nesto sto nam se u nasoj zemlji cini nedokucivim, a vani vrlo izvedivim. Ali onda kada to cujes mogucnost da se to ovdje provodi ti izgleda jos daljom.
A ja imam jos par konkretnih i vrlo tehnickih pitanja tipa: kakva onda mora biti raspolozivost roditelja???
Mislim, mogu li oni biti zaposleni full time, ali ako jesu gdje je dijete dok oni rade, opet ga netko mora cuvati....
I prolaze li oni neku obveznu literaturu, testiranje kod nekih psihologa (ili koga vec) da su sposobni sami educirati svoje dijete?
A povrh svega, cini mi se da je to za obitelji u kojima jedan roditelj ne radi, ali imaju jako dobra primanja, pa si mogu priustiti takve izlete i slicno.
Mislim, ovak ako razmisljam iz potpuno prizemnog gledanja na svijet, ali vrlo realnog ;)
Seni, ako imas ideju da djeca puno nauce u skoli, osobito ona koja su "dobri ucenici", odlikasi itd..., preporucujem da krenes s How Children Fail.
Ako nemas tu ideju, kreni odmah na Teach Your Own.
Meni je How Children Fail bila eye opener, iako sam vec bila duboko zagrizla za ideju HE i prije no sto je procitah.
Ali, dok bih prije djelomicno potpisala ovaj stav:
,Citiraj:
mogu podržati svoje dijete u onom što želi naučiti, mogu mu nabaviti literaturu koju želi čitati, odvesti ga na mjesta koja želi posjetiti, itd... na taj način mogu dopuniti ono što ne dobiva u školi.
nakon razmisljanja potaknutih tom knjigom, vise ne mogu ni djelomicno potpisati. Skola mi se sada cini kao opstruktorica stvarnog znanja, ometalica...
A prema ovome
sam uvijek bila skepticna...sada mislim da jednostavno to nije istina, tj, da su rijetki kompetenti, iako su svi ili vecina kvalificirani.Citiraj:
Meni je škola mjesto gdje kompetentni ljudi prenose znanje
Oba roditelja s punim radnim vremenom (od 8 sati) je vjerojatno tesko izvedivo, a da to ne bude scenarijo da se mama i tata uopce ne vidjaju. Ali, opet, postoje profesije u kojima si zaposlen u punom radnom vremenu , a ne radis 8 sati, npr. prosvjeta, vrticka njega.... (u Hrvatskoj, ovdje te profesije rade 8 sati dnevno).Citiraj:
kakva onda mora biti raspolozivost roditelja???
Mislim, mogu li oni biti zaposleni full time, ali ako jesu gdje je dijete dok oni rade, opet ga netko mora cuvati....
Vecina mama koje sam nedavno srela i koje HE, istovremeno nesto i rade, volonterski ili placeno ili oboje. Jedna obitelj ima situaciju da otac radi do 3 sata (sto ako pocne u 7, jest puno radno vrijeme, a nakon 3, mama ide na posao (nisam skuzila sta radi, niti da li tata radi od kuce ili ima svoju firmu ili nesto slicno)
Rad od kuce je definitivno opcija koja HE cini jednostavnijim;
neki imaju vlastiti business (npr distribucija i prodaja platnenih pelena, slingova i slicnog...na liniji s attachment parentingom koje prakticiraju pa se ne odvajaju od svoje djece, nego rade uz njih);
neki zive na vrlo niskom budzetu neko vrijeme dok su djeca mladja, a poslije rade part-time:
neki traze fleksibilno radno vrijeme (mm tako moze biti kod kuce dan i pol, kada ja radim na skracenom radnom vremenu, uz nizi kucni budzet)
Ako je prosirena obitelj prisutna (kod mene je to trenutno situacija, iako samo privremeno), tada su opcije jos sire, npr. povremeni posao, posao na odredjeno vrijeme itd...
Nedavno sam upoznala nekoliko mama koje su isto doule a HE, recimo, doularenje je super profesija za HE obitelji; neke su bile socijalne radnice pa sada udomljuju neku djecu i dobivaju mjesecnu naknadu od drzave za to; svako se snalazi na razlicite nacine.
Ipak, zena je uglavnom ta koja ide u fleksibilnost, skraceno radno vrijeme itd...Dakle, mozda nije opcija za one zene koje zele razvijati karijeru koja zahtijeva puno posvecenosti i prije i poslije i za vrijeme posla.
Ali i takve, ovdje vrlo cesto rade na skracenom radnom vremenu, npr lijecnice koje imaju malu djecu.
ICitiraj:
prolaze li oni neku obveznu literaturu, testiranje kod nekih psihologa (ili koga vec) da su sposobni sami educirati svoje dijete?
U VB nema nicega takvoga. Roditelj ne treba dokazati da je sposoban jer je , prema zakonu, njegova duznost da se brine za obrazovanje svojega djeteta, a on tu duznost moze prenijeti na drzavu, ako hoce.
Dijete ne treba nikada biti prijavljeno da je HE, ali nastoje to promijeniti.
Samo ako netko prijavi da dijete ne dobiva odgovarajuce obrazovanje, samo tada roditelj mora nekako pokazati da dijete dobiva obrazovanje, ali ni to ne ukljucuje ni testiranje roditelja niti testiranje djeteta.
Nisam cula ni za jedan takav slucaj, djeca obicno bjeze iz skole i markiraju pa su neki roditelji zbog toga zavrsili u zatvoru (jer se kao ne brinu dovoljno da dijete bude u skoli)
Meni se to cini kao dobro utemeljeni stav koji se ne preispituje, nego se uzme kao zdravo za gotovo...Situacija u Engleskoj jest drugacija nego u Hrvatskoj i moglo bi se o tome diskutirati.Citiraj:
A povrh svega, cini mi se da je to za obitelji u kojima jedan roditelj ne radi, ali imaju jako dobra primanja, pa si mogu priustiti takve izlete i slicno.
Ali ako samo gledam situaciju ovdje, bez poredbi, mnogi se roditelji vracaju na posao nakon 6 mjeseci, jer tada prestaje ikakva naknada za porodiljski, prije sest godina su se vracali nakon cetiri mjeseca , prije nekog doba nakon tri mjeseca, sve ovisno o tome koliko je drugo trajala naknada. To moze potvrditi stav da su ljudi, zbog ekonomskih razloga prisiljeni ostavljati djecu u institucije, ali moze se promatrati i s druge strane, jer ta naknada je toliko niska, da ju je moguce nekako ili zaraditi kroz rad na skracenom vremenu ili pritegnuti kais na neko vrijeme ili promijeniti nacin zivota i troskove, ili nesto drugo... Ideje i mogucnosti dolaze, ako se o njima razmislja i traze nacini kako ih ostvariti.
Citala sam o samohranim majkama koje HE, o obiteljima u kojima samo jedan roditelj radi na prosjecnoj placi, dakle cijela obitelj je ustvari low income family; Veronika Robinson, izdavacica casopisa The Mother, zna zanimljivo o tome pisati, jer je njezina obitelj na low income.
Ali kada citas o njihovim troskovima i potrebama, vidis da su oni isto nesto nizi (kazu da u 21. stoljecu tri R vazna u zivotu vise nisu Reading (W)'riting i (A)'ritmethics, (to se apsolvira usput) nego Reduce, Reuse i Recycle.... :)
Saradadevii
bas sam uzivala citajuci tvoja izlaganja
.Ja sam se sa HE susrela kao tinejđerica u US. Jednom sam nekoliko dana provela u gostima kod dvije HE obitelji , jedna sa 6 a druga 10ero djece (5 vlastite i 5 usvojene djece). Kod ovih posljednjih sam bila impresionirana malom ucionicom u njihovoj kuci, pomalo starinskog izgleda ali s kartama svijeta, knjigama, geometrijskim tijelima. Moram reci da mi se ta prostorija i nakon toliko godina urezala u pamcenje kao izuzetno topla i protkana nekom energijom, tesko mi je to opisati, ali to je za mene i danas prikaz nekog mjesta posvecenog poput hrama u cast znanju. Nesto sto bi skola trebala biti.
Koliko sam shvatila tvoj interes za ovu temu nije samo filozofski vec pretpostavljam i duhovni. Odmah si me podsjetila na nekoliko mojih americkih prijateljica koje HE svoju djecu, ne cijepe ili selektivno cijepe, vegani, mame radjaju doma... Njihovi korijeni su religiozni (protestantsko mesijanski), ali prije svega duhovni i u skladu s prirodnim aspektom naseg postojanja, nazalost potpuno zanemarenog u danasnjem novom drustvu.
Zanimljivo mi je primjetiti da bez obzira na izvoriste koje nas usmjerava, ako se sebe dozivljava dubinski pa tako i svoju djecu, HE je tako nesto prirodno i svrhovito.
I da upravo se sjetih, kod one obitelji sa 6ero djece, za doruckom se razgovaralo o Europi, meni u cast, o glavnim gradovima, povijesnim dogadjajima,2.svj.ratu... Bas kako si rekla, uvijek i svugdje se uci. Samo ovisi kakav je stav roditelja i kako su djeca priviknuta na takvu komunikaciju.
Ja bi osobno vrlo rado iskusala HE u kombinaciji sa par dana skole kad bi se sve situacije poklopile=financije, posao, zemlja boravka...
A i nadam se doci do neke od knjiga sa tvog popisa.Nadam se da ces i dalje pisati o svojim iskustvima na ovu temu.Pozdrav.
upravo tako...Citiraj:
Zanimljivo mi je primjetiti da bez obzira na izvoriste koje nas usmjerava, ako se sebe dozivljava dubinski pa tako i svoju djecu, HE je tako nesto prirodno i svrhovito.
U SAD-u je religiozni razlog puno jaci nego u Europi, ali ovo sto spominjes, prirodni kontinuitet skrbi za djecu, je razlog koji cesto cujem od roditelja u VB.
Ako ne delegiras lijecnicima da ti vode trudnocu, ako im ne delegiras da ti vode porod, ako ne institucionaliziras rodjenje svojeg djeteta, ako ne delegiras brigu i odgovornost za njegovo zdravlje, zasto bi delegirao skrb o njemu profesionalcima , kada napuni godinu ili dvije ili sest.
Teorija da dijete tada (s jednom, dvije ili sest godina) ima neke povecane potrebe koje samo institucija moze zadovoljiti, je, prema mojem misljenju, pogresna, ako se radi o relativno zdravoj i uravnotezenoj porodicnoj i drustvenoj okolini.
Ako se krene obrnutim redosljedom, moze se reci: viskoki stupanj spremnost ida se delegira vlastita odgovornost za skrbi i obrazovanje djece instituciji, privatnoj ili drzavnoj, povecava stupanj spremnosti da se sve ovo ostalo delegira, voljno ili nevoljko, profesionalcima i institucijama.
Dakle, autonomiju radjanja je tesko ostvariti u drustvu koje ne dozvoljava autonomiju obrazovanja, jer su oboje usko povezane i odrazavaju percepciju pojednica (zene/roditelja) i njegov polozaj u drustvu.
Institucije i profesionalci su potrebni i dobro ih je imati, ali su puno manje potrebni i nisu svima i neprestano potrebni; ono sto danas imamo u vecini drustava je svojevrsna tiranija institucija, birokratizma, racionalizma i profesionalizma.
Jedna od meni tuznijih stvari koje sam na forumu nedavno procitala, a koja ilustrira snazan utjecaj ove tiranije, je stav da bi djeca, da ne idu u skolu, ostala na vrtickoj razini svojih znanja i saznaja... :cry:
Ovo potpisujem od A-Ž :)Citiraj:
sorciere prvotno napisa