i u samoj znanosti ima dovoljno čarolije da joj se cijeli život diviš, a dobar nastavnik će je znati i prenijeti.
ali malo smo skrenule s teme.
Printable View
i u samoj znanosti ima dovoljno čarolije da joj se cijeli život diviš, a dobar nastavnik će je znati i prenijeti.
ali malo smo skrenule s teme.
Sad si me sjetila...pita mene M. o teoriji evolucije već par godina je sav u tome i tako,stalno ispituje koliko je logično da smo mi postali od majmuna i tako...uglavnom u jednom razgovoru objasnim ja njemu da postoje zapravo tri teorije o postanku ljudi .
Jedan od njih je teorija evolucije-službeno prihvaćena, druga je ona kojoj se priklanjaju vjernici da je Bog stvorio čovjeka, a treća da su ljudski DNK na zemlju donjeli vanzemaljci. Kad sam ja to izgovorila čujem muža kako viće :"Joj , nemoj mu previše govoriti, opet će nešto reći u školi!" MM živu u strahu od mojih postavki, ha, ha. Ali što mogu meni su sve teorije približno vjerodostojne, pa nek M.odluči u budućnosti koja će mu se činiti prihvatljiva.
znanost jest čarobna.
šteta što je tako često predstavljena kao nerazumljiva i naporna
i kao nešto odvojeno od duhovnog.
Sad kad ovo čitam sjetila sam se da se i meni to dogodilo. Sastav je bio "drugačiji" nego je profesorica zamislila. Pitala sam razlog lošije ocjene, a ona mi kaže neka pročitam pred razredom pa neka mi oni kažu. A rezultat čitanja je bio opći zahtjev razreda da mi se da pet.
Očito ni mene nije trajno ranilo, ali ostalo mi je u neugodnom sjećanju. Kao da su me htjeli uniformirati. A ja sam svoja. Ali nisam se dala.
Zar danas nije bolje? Ima li koja učiteljica ili prof da mi napiše da li se poštuje individualnost i različitost u današnjoj školi?
pa to je ok, nisi ga izložila samo jednoj teoriji. :-)
sirius :lol:
ma to su samo 3 poznatije od prekonekoliko teorija ;)
ja se iskreno nadam da je generalno bolje.Citiraj:
Zar danas nije bolje? Ima li koja učiteljica ili prof da mi napiše da li se poštuje individualnost i različitost u današnjoj školi?
ali me ovi primjeri prvašića mojih prijateljica baš obeshrabruju :( .
moj je pročitao grafit "heroj, a ne zločinac", pa me upitao za objašnjenje. ne znaš šta je teže za shvatit, a bogami i za objasnit desetogodišnjaku. beskonačnost svemira il HS lekciju iz bliže nam povijesti. :mrgreen:
mislim da je lako opisati stvari koje su tebi jasne :)
lako je roditelju vjerniku objasniti sinu Boga....ili objasniti da darwinova teorija nije u suportnosti sa vjerom......
Meni je apsolutno prihvatljivo za dijete od 4-5-6 godina. Malo kasnije će se to objašnjenje preformulirati, izoblikovati u nešto točnije.
Kao što mi je OK reći djetetu od 4-5 godina da djeca nastaju tako što se mama i tata puno vole - sigurno neću sad na tako malo dijete bacat cijelo breme reprodukcije i svega što to u današnje doba znaći.
A to sa školom, sjećam se jednog svog sažetka rečenice iz knjige (moja sestra čuva sve moje zadačnice i sastavke od 1-8 osnovne, ne pitajte me zašto), gdje sam ja svojim riječima opisala koja je poanta rečenice, a profesor mi je zacrvenio zadačnicu sa velikim 1, jer je nisam samo preformulirala kao večina djece. Ukratko jedna od rečenica, jer ih je bilo 10ak, bila je Medo je ukrao pčelama med pa su ga zato pčele ubole. Moja verzija bila je Medo je loše prošao jer je kradljivac (ona koju je on tražio bila je Pčele su ubole meda jer im je ukrao med). Svjesna sam da nisam spomenula pčele ni med, al sam i tako mala shvatila poantu, za to sam dobila negativan - i baš se moja sestra i ja toga često sjetimo i komentiramo kako je to zapravo super sažetak bio.
Uf kad se sjetim tog profesora koji mi je predavao 1 i 2 osnovne, totalni idiot.
Zadaćnica je bilježnica a u nju se pisala zadaća.
I ja uvijek govorim 'pisala sam zadaćnicu' a MM jezični čistunac me obavezno ispravi.
Ali eto, i ja sam išla u školu a nisam to naučila, a sve sam petake imala, osobito iz zadaćnica
obzirom da sam generacija sa mamomju, mogu odgovorno tvrditi da se zadaca iz hrvatskog koja se pislaa u posebnu A4 tanku blijeznicu zvala zadacnica :)
roza, mog jedva-četverogodišnjaka je zanimalo puno više od "mama i tata se jako vole". koliko dijete pita, toliko odgovoriš, ne trebaš ići nepotrebno daleko.
/kao u onom vicu "Tell Mommy I'll be there in two secs" :mrgreen:/
Zadaćnica=bilježnica. Sastavak koji se piše u bilježnicu = školska zadaća.
ok, ali na nasoj biljzenici je pisalo zadacnica - i takva je tiskana, u skolskom programu se zvala zadacnica - sto vi niste imali to?
ma jesmo, ali nismo smjeli reći da pišemo "zadaćnicu" - nas je nastavnica hrvatskog uvijek ispravljala.
a kad smo već kod tema, u mojim zadaćama nikad nije bilo lirskih izraza, ja bih radije crkla nego tako pisala, ali mi smo imali ponuđene dvije teme - lirsku i filozofsku. pa sam ja radije pisala o feminizmu i sl. :roll:
već smo prekonekoliko puta utvrdili da ima dobrih i manje dobrih nastavnika, a i onih koji ne bi smjeli kročiti nogom u školu.
mi smo ipak isle u suvarove skole :mrgreen:
Da, to je i dan danas "zadaćnica". Posebna tanka bilježnica u koju se u višim razredima osnovne i u srednjoj pišu školske zadaće. Četiri puta godišnje.
I djeca to zovu: pišemo zadaćnicu, Tako odmah odvoje domaću zadaću ili sastav od zadaćnice koja je nešto više i nešto teže. Piše se dva školska sata (blok-sat). Ocjena iz zadaćnice se posebno uvodi u imenik.
I uglavnom ne vole pisati zadaćnicu, jer ima točno određenu temu i način pisanja. Nema slobode. Čast profesorima izuzecima.
Pa da, i mi smo govorili: pišemo zadaćnicu. Ali to nije ispravno, jer ne pišu zadaćnicu nego pišu U zadaćnicu, a pišu školsku zadaću.
Moje šestogodišnje dijete koje kuži sve i sva nikad još nije pitalo odakle dolaze djeca.
Pitao je čemu služe jajčeka, i to sam objasnila u skladu sa suvremenom medicinom, kao i pitanje rađanja prirodnim putem i carskim rezom, i ne znam jel mu otad sve jasno, pa ne pita, il mu ništa nije jasno, pa ne pita.
Sve čekam veliki the talk, ali ga nema, pa nema.
Nikako da komentiram ovog jadnog bistrić-maturanta s točnim godinama.
Mogu samo reći - mama mu nije redovito postala i čitala topic o darovitima... tipično za bistrića... sve zna, al se ne zamara detaljima, uputom na testu.
Da je pravilo - ne piši po testu jer test pregledava računalo... i zblesa se... ili već nešto.
Ajde, sad je naučio prvo pravilo života na Zemlji - svijet je prepun sitnih i sitničavih pravila i bolje ti je da ih se držiš...
A propos zadaca u zadacnicama, imala sam srece da su mi profesorice hrvatskog uvijek bile k'o HS predavaci pa smo smjeli pisati sto god. Uvijek su postojale dvije, tri teme i nikoga nije bilo briga je li lirski, filozofski ili matematicki stil. Sve dok si znao pravopis i gramatiku, a i koliko-toliko strukturu proznog teksta.
Jednako dobro, ako ne i bolje, smo obradjivali lektire. Ma i svastanesto drugo. Cak sam i fiziku jedne godine, zapravo, shvatila (u prirodoslovno-matematickoj gimnaziji :lol:).
Da nastavim prekinuti ina-niz :lol:
Pitat cu brata o maturantu, vjerujem da prica nije bas potpuno jednaka onoj iz novina. Cisto zato sto novine nikad ne govore istinu.
Apsolutno se slažem.
Eto, i onaj tekst Tine Lakić (ovaj je put malo zastranila, inače okej piše) o prof. Josipović, ma misliiiiim... :roll:
Sumnjam da se toliko promijenila od momenta kad sam ja kod nje polagala GP i pisala diplomski i branila ga.
K tome, postavke o tome da se u tom slučaju može govoriti o nesposobnosti profesora da prenese znanje su čisti bullshit, budući da problem leži u tome da je za navedeni ispit (kao što je novinarka i spomenula) literatura IZNIMNO opsežna i ne pale skraćene skripte od 20 stranica. Što je i u redu, jer je GP temelj.
A studentima se ni u moje vrijeme, a vjerujem ni danas, to jednostavno u velikoj većini slučajeva NE DA, ne da im se učiti iz više udžbenika i zakona, pa idu linijom manjeg otpora i naravno da je onda to tako.
Ja sam učila četiri mjeseca za taj ispit i položila iz prve, ali kad su me kolege koji su slušali ispit pitali koliko sam učila (i iz čega) čuli moj odgovor, samo su odmahnuli rukom i vjerojatno mislili da sam neka poludjela štreberica.
Uh, totalno offtopic, ali mi se kosa na glavi diže kad se učenike/studente prikazuje kao žrtve (što u većini slučajeva nisu), a profesore kao crne vragove.
Inače svimbam krumpi za maturanta koji je previše znao, iako se je ona sama kasnije korigirala, DA; u tom istom sustavu je skupio znanje, ako ne cijelo ono barem veliku većinu, a netko ga je putem i motivirao, ako nije bilo ranije ljubavi prema povijesti, onda ju je usadio, ako ni to, a ono bar ju nije ugušio. :-P
A reklo bi se, čitajući ovaj topik, da takvi prosvjetari ne postoje. Ili samo u nekoj poslovičnoj iznimci...
Slažem se, svimbalo. Profesorica bi bila dobra kad bi pitala par stvarčica po nekim skripticama i "osigurala" visoku prolaznost. Odlično, samo tko bi poslije znao posao?
Upravo tako.
Ali ajd, pravo se ionako najviše uči u praksi. I nitko nije umro ako se neki odvjetnik provukao kroz koji ispit na faksu.
Ali što da tako funkcionira svuda i na svim ispitima?
Na medicini npr.?
pa pričamo o kruškama i jabukama.
nitko nije ni dotaknuo ljubav onog dečka iz MIOCa prema povijesti i jel mu je netko usadio
ili ne ugušio, komentirali smo nebulozu u načinu ocjenjivanja tog testa.
ako je članak vjerodostojan.
zašto stalno moramo odlaziti u crno-bijele tonove i pričati da je generalno nešto super ili koma?
u postojećem obrazovnom sustavu sigurno da ima i nekih dobrih stvari,
ali jel to onda taj isti sustav amnestira od ikakve kritike i potrebe za poboljšanjem?
ako imam nešto za prigovoriti na taj sustav (a imam :mrgreen: ), to ne znači da apsolutno niš u njemu ne valja
i da redom uništava ljude.
i bezveze mi to stalno ponovo naglašavat.
Odlican primjer profesora koji ne pita po skripti, a zapravo ne trazi NISTA van svake pameti je Tonci Kursar, s FPZG-a. Da nisam tamo studirala, ajde, rekla bih, mozebitno je malo nenormalan.
Ali nije. Samo trazi da se nauce, jel, uvod u politicku znanost - pojmovi i pristupi. Jer ima logike da se uvod u politicku znanost dobro nauci na Fakultetu politickih znanosti. Meni je na novinarstvu, davnih godina, predavao netko drugi. Ali jednako tako smo morali nauciti. Nekim cudom, starog profesora nitko nije pretukao (istina, trazio je mrvicu manje od Kursara).
Mama Ju, ne znamo je li clanak vjerodostojan i u kojoj mjeri ima veze s bilo kakvom stvarnoscu. Barem se do sad nije javio nitko, a da zna dijete ili bilo sto u konkretnom slucaju. Vjerujem da moj brat zna barem nesto, ali nemam mogucnosti ovaj cas provjeriti.
S druge strane, jednako kako ti trenutno gledas na kritiku tvoje kritike sustava, tako gledamo i svi mi koji imamo NEKU kritiku HS-a. Nitko ne govori da je to najgora stvar na svijetu.
joooj, sad ćete drvljem i kamenjem, ali znam za prekonekoliko njih koji su se vezama i vezicama provlačili baš na medicini.
jako dobar obiteljski frend, zaljubljen u medicinu od srednje škole i dečko iz srednjeg sloja,
bez ikakvog "obiteljskog pedigrea" , pričao neke zgode o sinovima i kćerima nekih koji su se tamo provlačili samo tako.
ovaj nije imao ni para ni veza i fakat se namučio da završi taj faks
ali bilo je puno ovih drugih.