Ljudi, koncept obitelji kakvu danas poznajemo je relativno novija pojava u ljudskoj povijesti (uža obitelj, monogamija, briga o djeci koja nije nužno samo briga o potomstvu), kao i uostalom koncept djetinjstva.
Prije se živjelo u velikim obiteljima, djeca nisu odgajana od strane roditelja, već do neke mjere tek nadzirana od šire obitelji dok ne uzmognu sami pomagati i privređivati. Gledana su kao nastavak potomstva radi ekonomskog opstanka obitelji, kao radna snaga (šegrti u školi života) ili kao smetala koja treba prehraniti (zato u povijesti toliko sirotišta po gradovima, siročadi koja lutaju ulicama i sl.)
O tome ima jako puno literature pa čak i na netu, ovako na brzinu, npr
http://journal.fpn.unsa.ba/index.php...viewFile/85/74
Također, majčinstvo kakvo danas poznajemo koncept je star tek koju stotinu godina. O tome piše Elisabeth Badinter u svojoj knjizi L'Amour en plus : histoire de l'amour maternel (XVIIe-XXe siècle). Knjigu još nisam čitala, otkrila mi ju je jedna etnologinja u svom predavanju, kasnije sam čitala nekoliko sažetaka i ukratko, prema Badinter majčinstvo je relativno novija pojava koja je u većoj mjeri socijalno uvjetovano te se u povijesti mijenjalo. Piše o tome kako su majke u prošlosti bile često indiferentne prema svojim potomcima, a da se novi tip ženskog ponašanja - to je ovaj kakav danas znamo (majčinstvo) - pojavio tek krajem 18. stoljeća. Opisuje Parižanke (svih slojeva) kojima je bilo normalno bebu sprašiti na dojenje, čuvanje i odgoj na selo.
A tek očinstvo je još noviji koncept (očinstvo u smislu ravnopravnije brige o potomcima koja nije samo ekonomski uvjetovana privređivanjem, već i emotivno, odgojno i sl.).
Uglavnom, sve to čemu se danas čudimo (napuštanje potomaka ili nebriga o njima, napuštanje obitelji, ostavljanje brige o djeci široj obitelji, upražnjavanje seksualnih i emotivnih veza izvan braka/obitelji i sl.) je zapravo ponašanje kakvo je čovječanstvo provodilo mnogo dulje. Tek ekonomskim razvojem i posljedicama koje iz toga proizlaze (socijalni i politički pokreti koji vremenom utječu na bolja radnička prava, potom ženska, pa dječja prava; začeci socijalne države, razvoj pravne države, razvoj civilnoga društva, sve veća mobilnost itd.) obitelj se mijenja prema onome što danas poznajemo.