Ovo se i meni cini. Meni treba par sati odmora i nakon par sati nastave s skoncentriranim i zainteresiranim malim grupama studenata... a kamoli da radim s 20-ak djece.
Printable View
i ja buljim u prazno nakon nastave ... izmoždena budem ... kad sam bila mlađa nisam se tako osjećala
što će biti sa 60 ili 65 (ako ostanem u nastavi) uopće ne mogu zamisliti
Eto, ali i ovdje (!) se pisalo da malo koja struka ima tako malo radnih sati :roll:
Pa gle, u CH se radi i po 35 sunčanih sati direktno u nastavi (GŠ!) plus sjednice, priredbe i ostalo. Ali za 9000 chf. Pa kad malo ostariš, smanjiš % radnog vremena.
A troškovi HR:CH nisu baš 1:9
Pa ja sam pisala da 75 radnih dana nema nastave. To je 15 tjedana. Godina ima 52 tjedna. I da se pripreme ne pisu svake godine i da se ne dezura svakodnevno na hodniku. To mi dodje kao u banci kad mi hoce nesto prodati pa mijesaju mjesecnu i godisnju kamatu. Ni ja ne mislim da nastavnik treba preko 5 kontaktnih sati dnevno raditi, ali to i nije predvidjeno, ako sam dobro shvatila. Nije svejedno niti da li je tih 5 sati u bloku ili ima rupa u rasporedu.
Ali se slazem da bi nastavnu normu s godinama trebalo smanjiti.
Evo bas slusam da se satnica u A1 dize na 20 do 22 sata pa sam isla provjeriti koliko ima moje dijete sa svojom uciteljicom sati, ima 17. To su 3 sata 3 dana i 4 sata 2 dana. Nasa nema obavezu slobodne aktivnosti, nek je to jos jedan sat za mladje. Ne znam koji bi ucitelj bio spreman dati podrsku da od takvog opterecenja prijeđe na novu shemu. Djeca imaju jos 6 sati, vjeronauk (tko ide), engleski i informatiku. Tako da sto se uciteljske podrske programu tice, mislim da nema nikakve sanse da itko želi. Jos im se tjelesni uzima, a povecava rad u razredu.
Tvoja učiteljica ima još i 1 sat razredništva, 1 sat informacija, dopunsku iz mat i hrv, možda i neku dodatnu.
Ako sam dobro zapamtila, po novome, učiteljica RN imala bi 25 sati rada s učenicim tjedno plus 105 min. dnevnog čuvanja tijekom doručka, ručka i par odmora. Plus sat informacija za roditelje (i naravno aktive, sjednice itd.)
Brojala sam dopunsku. U nasem razredu max troje djece ide na dopunsku. Ne znam sto je sat razrednistva, ali ako se radi o satu u rasporedu SR, taj sam greskom preskocila, nesto je križano. Informacije su svaki drugi tjedan, izmjenjuju se iz boravka i iz nastave. Onda je ipak sa satom razrednika njezino nastavno opterecenje 4 školska, a ne solarna sata 3 dana i 3 sata 2 dana, plus svaki drugi tjedan informacije. Ali to ima 175 dana godisnje, sto znaci da u 4 mjeseca ima 25 radnih dana kada nema nastavu (6,25 mjesecno).
Kako god, 17 ili 18, nitko normalan se ne bi odlucio za 400-500 kn mijenjati takve uvjete za povecanje nastavne norme od 2,3,4... sata nastave (ako je istina sto je Fuchs danas govorio da se norma dize na 20-22 sata) i rad do 15 ili 15.30. I ja bih se grcevito borila protiv toga.
Meni se od toga sto ti nabrajas puno gore cini ispravljanje skolskih zadaca iz hrvatskog za nastavnike 5. do 8., opcenito ispravljanje testova. Ovo povremeno cuvanje na hodnicima mi je onak... Sjednice i aktivi, trajanje i kvaliteta ovise o tome kakav je ravnatelj.
U svakom slucaju od ministarstva je prevelika batina u odnosu na mrkvu.
Slušam, čitam i gledam ovu raspravu o opterećenju učitelja i ne razumijem. Nastavnik sam koji je radio u javnom sektoru punu satnicu i u privatnom. U privatnom je puna satnica iznosila 36 školskih sati. I meni se čini da je javna norma pune satnice premala.
I ozbiljno mislim da se priprema radi za svaki sat uvijek. Ono, nastavnik koji radi po prošlogodišnjoj pripremi nije dobar nastavnik. Meni ova reforma ima samo jednu ozbiljnu manu, a to je nepostojanje nastavnog kadra koji ju je spreman ozbiljno osmisliti i ostvariti. Tu po mom sudu dolazimo do pitanja plaće. Za postojeće plaće trenutno zaposleni nastavnici su najbolji koje se može naći na tržištu. Broj sati nestručnog zamjena jasno govori kakva je plaća. U takvoj situaciji ići u reformu bez ozbiljnog povećanja plaća je kao što se iz reforme u reformu pokazuje neodrživo.
Da li je kod nekoga u školi išla informacija o cjelodnevnoj nastavi? Kod nas ništa. A uskoro ističe rok prijave za natječaj.
Cijeli dokument (imate na 43. str. tablice kako bi izgledala RN i PN)
https://acrobat.adobe.com/link/track...2-d186695f4fce
Ukratko, obavezan je boravak u školi do 14 RN, odnosno do 14.40 PN, ali samo jedan sat dnevno otpada na "učenje u školi", potporu dopunske i dodatne te za sat razrednika (za sve nabrojano predviđeno je 5h tjedno).
Katastrofa
Ajmo ovako - 52 tjedna u godini, od čega 5 tjedana godišnjeg (neki prosjek) i 1 tjedan državnih praznika i sl. Znači 46 tjedana * 5 radnih dana * 7,5 radnih "sunčanih" sati.
To je godišnja "satnica" prosječne radne osobe u ovoj državi. Ili 1725 sunčanih sati ukupno godišnje rada.
Koliko učiteljica radi godišnje sunčanih sati?
Svi jako rado gledaju opterećenje tokom školske godine kad ima nastave i broje 45 minuta kao sat.
A o 3,5 mjeseca kad nema nastave se ne govori baš tako rado...
Ovo što tu piše je ako dobro računam
25*,75=18.75h
105min*5=8.75
to je 27.5h tjedno * 35 tjedana nastave odnosno 962.5h
što ostavlja još 762.5h do "standardne" radne godišnje satnice prosječnog zaposlenog u ostalim zanimanjima za "ostalo" štogod to bilo. Ali sumnjam da iznosi baš toliko...
Te su rasprave besmislene. Postoji bezbroj zanimanja u kojima zaposlenik ne provodi 8h dnevno na poslu. Radi li ijedan liječnik obiteljske medicine od 8 do 16 s pacijentima? Rade od 8 do 12.45, a onda premeću gomile papira, doma rješavaju stotine mailova itd. Što rade balerine ako nastupaju u predstavi koja je na repertoaaru 5x mjesečno? HNK je ljeti zatvoren 2 mjeseca. Bolje da ne znaš koliko svirač tube u Filharmoniji obavi radnih sati godišnje za jako pristojnu plaću. A tek profesionalni pjevač u zboru HRT-a? Kolika je satnica sveučilišnog profesora? Saborskog zastupnika? :mrgreen:
Ne možeš neke stvari izmjeriti i staviti u okvir osmosatnog radnog vremena. A naravno da se gotovo svi poslovi mogu raditi izvrsno, osrednje ili loše te da se neki ubijaju od posla, a neki love krivine.
Evo, fakat ne znam zašto neke nastavnike ne možeš dobiti da rade u školi. Zašto inženjer ne želi predavati strukovne predmete u tehničkoj školi, a mogao bi 3 i pol mjeseca ništa ne raditi. Zašto svaki radije bira 2x po 2 tjedna godišnjeg tijekom 365 dana? Zar nije bolje imati 3,5 mj. odmora (i vremena za fuš, apartmane...) za 8000 kn, nego 4 tjedna odmora za 12.000 kn? Nisu stvari tako jednostavne.
sillyme, jesi li ikad radila u školi?
1) moje radno iskustvo nema nikakve veze s brojevima koje sam stavila u moj post
2) nisam ja počela temu broja sati jedne učiteljice ali kad je već počela ajmo onda to do kraja tocno izračunati a ne se nabacivati samo komadicima koji se uklapaju u neku teoriju a ostale preskočiti
Tako da nemam nikakvih problema da komentiram izračun i eventualne greške u njemu kad se već krenulo racunati a molim da preskočimo ad hominem raspravu.
sillyme, presmiješna usporedba
pa baš ti sati direktno u nastavi su baš ono odrađeni efektivno sati
i da je 4 sata solarna dnevno kako su oni to prebacili, to su 4 sata kad moraš biti koncentriran, nema skretanja misli, nema kavice, nema odlaska na wc, nema da ti se ne radi
i ne možeš ne ubrajati ikakvu pripremu i administraciju, kako ti to zamišljaš da nastavnici rade?!?
uredski poslovi znaju biti koma stresni, ali opet, ako ti se nešto ne radi a nije baš ultra hitno, većinom možeš malo odgoditi, makar za popodne, ako te ujutro boli glava npr. ili ti se jednostavno ne da, malo si sam rasporediš posao
jedan dan malo ljenčariš, drugi dan zapneš turbo, možeš malo raditi i po raspoloženju, i surfati u radno vrijeme i pisati po rodinom forumu :uteg:
kako to možeš kad radiš u nastavi?!?
rijetko tko u uredu ima više od efektivno 6, maksimalno 7 sati rada kad se sve zbroji, a plaćeno je 8 sati
Meni je ovo prije svega katastrofa za učenike, jer se baš vidi da se silom forsira povećanje satnice da bi se zadovoljile nekakve brojke. Jedan sat "učenja" u školi dnevno je svakom jasno da nikako ne može zadovoljiti ono što se uporno tvrdi, da djeca neće ništa morati raditi izvan škole, znači tjeraš djecu da sjede u školi do pola tri sa ne znam kojim ciljem.
Jedino što je u ovoj priči dobro je besplatni ručak za svakog učenika, što sigurno odgovara i mnogim učenicima i roditeljima, ali opet nema smisla tjerati onoga kome to ne odgovara da jede u školi.
Naprotiv, itekako ima, jer da imaš iskustvo i da znaš što sve uključuje rad u školi ne bi množila minute i degradirala nastavnički posao.
Kad god čujem da je rad u školi naprosto fantastičan od strane ljudi koji nisu nastavnici, upitam zašto nisu odabrali taj posao kad ima toliko prednosti - i najčešće dobijem odgovor da ga ne bi radili ni u ludilu.
Silli, pisala sam vec da od 250 radnih dana godisnje, ucitelj ima 175 dana nastave (ili manje), max 30 dana godisnjeg odmora i minimalno 45 radnih dana bez nastave. Prakticki jedan dan tjedno nema nastave kad nije na godisnjem, samo nije jednoliko rasporedjeno. U onih 175 dana nastave ima prosjecno 4 skolska sata nastave u nastavne dane.
ma u školi samo piju kavicu i surfaju po netu, navali narode :trci:
Rasprava zasto inzenjer ne bi bio nastavnik mi je promasena, jer mozemo pitati i zasto ne bi bio nogometas, neki od njih sjajno zaradjuju. Ili zasto nastavnik ne bi svirao tubu u orkestru ili pjevao u HRT zboru. Zasto nastavnik ne bi bio balerina ili baletan i zasto ne bi projektirao cjevovod za neku tvornicu.
Neki ljudi vole projektirati brodove, a neki vole raditi s djecom. Zato biras fakultet.
Jelena, pa u strukovnim školama se traže inženjeri npr. elektrotehnike, računalstva, strojarstva, ne postoji faks za predavanje npr. osnova elektrotehnike
baš strukovne muku muče već sad s popunjavanjem radnih mjesta, jer inženjeri ne žele raditi u školi za malo preko 1000 EUR, bez obzira na radno vrijeme i toliko praznika
Sveucilisni profesor se postaje s puno vise godina (30+) i obrazovanja, nego učitelj. I njegovo zanimanje nije nastavno, nego znanstveno nastavno, sto ukljucuje sasvim drugaciji posao. Za opstanak na sveucilistu nikad nisam cula da nekome fali sati nastave, nego su drugi uvjeti za neke fakultete teski za ispuniti.
Samo što mnogi ljudi koji odaberu fakultet koji ih obrazuje da budu nastavnici na kraju ne rade kao nastavnici, jer mogu više zaraditi na drugom poslu.
Meni je glupo uopće komentirati nastavnički posao, posao je specifičan i ima svoje mane, ali ima i prednosti, a to da se ne mora provoditi svaki dan 8 sati na radnom mjestu je svakako prednost tog posla.
Ako nestane ta prednost stvarno je za zapitati se zašto bi uopće itko ikad odabrao raditi u školi.
Pa zato sto su inzenjeri. Jesi usla kad na tehnicki fakultet? Cini li ti se da su tamo ljudi koji jedva cekaju da rade s djecom? Oni naprosto ne zele raditi s djecom u skoli, ponavljati kut namijestanja alata na tokarskom stroju. Objasnjavati inzenjerski nezahtjevno gradivo je tu sporedna stvar, treba imati pedagoski pristup i voljeti rad s djecom. To se rijetko nadje u tehnickim zanimanjima.
Ako govoris o PMFu, onda je tu visestruki problem. Prvo, jednostavnije je upasti i zavrsiti nastavnicki smjer od inzenjerskog. Drugo, neki od njih su promasili studij. Trece, sto vjerujem da ce nekoga i uvrijediti, ali eto samo stavite svoju djecu u te cipele, umjesto sebe, ako MZOS misli dobiti ljude koji su zavrsili realno jedan od najtezih fakulteta i koji se lako zaposljavajuu atraktivnim radnim mjestima, onda ih ne moze staviti u isti kos s ostalim nastavnicima koji nisu. 70tih je uz radno mjesto profesora fizike dolazio drustveni stan. A nije dolazio uz radno mjesto profesora likovne umjetnosti, tjelesnog ili sociologije. Ako ti je neko zanimanje deficitarno, ne mozes se nadati da ce se nesto promijeniti, a da ne napravis nista.
Ja nisam shvatila da se ovdje na temi govori kako je nastavnicki posao fantastican, ni jednostavan. Mozda i ne mislis na ovu raspravu. Ja samo mislim da nisu preoptereceni trenutnim obavezama. Isto tako znam da nemaju dobre uvjete za rad i da ima puno prostora za poboljsanje.
Nisam sigurna da razumijem komentar. Vec sam pisala da nastavnik koji odradi 5 sati nastave (ako mu je tako bao grah neki dan, drugi ce dan 3 sata raditi), sigurno ne moze nista drugo taj dan raditi, eventualno nesto jako rutinski bez mozga. Ali ima jos jedan dan u tjednu kada moze raditi sve ostalo. Puno stvari se moze napraviti preko ljeta, osuvremenjavanje predmeta kroz pripreme, sastavljanje ispita, ako nisu standardizirani i sl. Ne mozes ispunjavati e dnevnik, ispravljati zadace, pripremati djecu za natjecanja i sve ono sto se radi kontinuirano kroz skolsku godinu.
Jelena, znam da ti to zvuči nevjerojatno, ali ja znam potrošiti nekoliko dana svog slobodnog vremena rješavajući problem s jednim učenikom. Odlazila sam 2 puta na visesatne razgovore u učenički dom, organizirala mu čvenkove sa psihologom i liječnikom, tražila mu instrument, više sati bila na telefonu s roditeljima, a čak mu nisam bila ni razrednik, nego mi se samo obratio za pomoć. I to, pazi, u GŠ koja je po defaultu "neproblematična".
Za svoju sam osobnu neproblematičnu djecu napisala bezbroj mailova razrednicima koji su promptno odgovarali i odmah rješavali moje zahtjeve i molbe za što im je opet bilo potrebno vrijeme. Pa sad zamisli kad te 28 roditelja zaspe mailovima da im se nešto "časkom" riješi. A ništa od toga nema veze s nastavom. I to nikako nisu rutinski poslovi koji se obavljaju bez mozga, nego poslovi koji užasno opterećuju psihu i zbog kojih ne možeš navečer zaspati jer se ne možeš tek tako isključiti.
Ja sam veliki kritičar hrvatskog školstva, ali neke su stvari poznate ipak samo ljudima koji u sustavu rade.
Tvoj odgovor o inzenjerima vrlo je lakonski. Naravno da neće raditi posao koji im je ispod razine kompetencija. Pa tko će onda taj posao raditi? Tko će odgojiti majstore, tehničare, električare, mehatroničare?
Cijeli je sustav problem - kad politika postavlja ravnatelje, kad ravnatelj lošem nastavniku ne može dati otkaz, kad se zapošljava po babi i stričevima, kad ne možeš dobiti nastavnika pa ti predaje bilo tko...
Slažem se s tobom - ako se prosvjeta selekcijom najbokjih, plaćama i statusom ne popne na više grane, neminovno je da će prof. matem. i fizike morati dobiti bitno veći koeficijent.
Ove godine je STEM stipendija za nastavničke smjerove znatno veće od ostalih, al su studenti morali potpisati ugovor u koje stoji nešti tika da će XY godina raditi kao nastavnici. Ne znam točne detalje.