Printable View
Citiraj:
nina70 prvotno napisa
mene nije sramota baš me briga što drugi misle,plačem i u busu kad mi dođe...danas sam se prvi puta u busu od srca smijala jednoj maloj curici Vidi,2 i pol godine,jezik joj radi ko lud,ali tako dobro promisli prije nego nešto kaže
Drage moje mamice,
jaaaaaako dugo nisam pisala na ovom forumu, možda i sebično od mene jer nisam pružila riječi utjehe nekoj od novih mamica anđela kada ste ih najviše trebale, kao što ste bile uz mene u mojim najtežim trenucima, ali morala sam se maknuti sa ovih stranica jedno vrijeme, radi sebe, radi svog mira i nastaviti sa životom...posvetila se poslu, roditeljima, prijateljima... Jedino gdje sam bila "aktivna" je tajna grupa na fb-u "Mame anđela"
Nažalost, vidim da ima dosta novih mamica otkako nisam posjećivala ove stranice i prvo što bi htjela je izraziti svoju sućut i zaželjeti im da pronađu svoj mir što prije, znam da nije neke utjeha, ali doista s vremenom postane lakše, nijedna od nas nikada neće zaboraviti što nam se dogodilo (na kraju, ne vjerujem da to itko i želi), jer tada bi zaboravile na svoje prelijepe anđele s kojima smo provele i prekrasne dane (neke od nas više, a neke manje), ali smo bili vezani od onog trenutka kad smo znali da maleno srce kuca ispod našeg. Maleni anđeli više nisu s nama u fizičkom smislu, ali doista vjerujem da svaki od njih pazi na svoje roditelje, braću, seke...sadašnje i one buduće koje dolaze. Želim vam samo da budete hrabre i da vam svima dragi Bog podari snagu i nadu koja vam je potrebna... Ljubim vas i grlim!!! :heart::love2:
Kako ne bi bilo samo tuge na ovom forumu, vidim da imamo i novih trudnica :-D PATIK MOJ, draga, čestitam od srca, nemaš pojma koliko mi je drago kad sam vidjela da ćeš biti opet mamica...sigurna sam najbolja tom malenom živom biću kada ga doneseš na ovaj svijet!! Draga moja, želim ti puno sreće i što više mira da što bolje provodiš ove trudničke dane i koliko možeš da uživaš u njima....
Prošli vikend sam napravila test i dočekala svoj plusić :-D, a onda je uslijedila navala emocija, mješanje osjećaja...od sreće, straha, velike radosti do sudržanosti... U ponedjeljak otišla kod ginekologa i na uzv prvi puta vidjela svoju Točkicu, 6 tjedana trudna, a Točkica kao zrno, 4 mm... Sad svaki dan samo molim dragog Boga da mi da hrabrosti i da odagna strah, kako bi odvojila te dvije trudnoće, jer i ovo maleno srce zaslužuje da raste i da se razvija u meni bez straha... Dan po dan, u nadi da će ovaj put biti sve u redu i da ću početkom slijedeće godine imati svoju bebicu u naručju...
Kako sam pročitala, Patik, u jednom tvom postu...kad beba dođe, ako dođe...znam da ovo nikako ne zvuči optimistično, ali potpuno te razumijem u tvojoj nevjerici i strahu...želim svakoj od nas da što bolje podnesemo ove dane, dugih je još 6, 7 iili 8 mjeseci, pa da ih provodimo u miru, što je više moguće...
Vjerujem da će mi možda biti lakše kad krenu prve kontrole kod ginekologa (ovaj put sam odlučila privatno voditi trudnoću), ništa ne želim prepustiti slučaju...iako na kraju bit' će onako kako Bog da, ali želim sve imati "na oku" i pod kontrolom, kako bih bila što mirnija....
Sve vas :love2:
Draga Athana baš me obradovao tvoj plusić. Od srca ti želim što bezbrižniju trudnoću i da za jedno osam mjeseci držiš u rukama svoje malo zlato.
draga Athana BRAVOOOO :D I mene si jako obradovala svojim plusicem, i naravno i ja ti zelim mirne prethodne mjesece. ;) Da, da, ja niti jedan put otkako sam ostala trudna nisam rekla-kad beba dodje, jer znam da ne mora znaciti da ce doci i ostati uz mene...Znam da to sto sam trudna ne mora znaciti i da cu roditi bebu...vjerovatnoca postoji, ali ja sam postala realist i mogucnost da ju i iizgubim postoji...Tako da...nista se za mene vise ne podrazumjeva ;)
A tvoje emocije predobro razumijem...ja zbog njih nisam smjela zavrsiti svoju terapiju antidepresivima, jer je postojala mogucnost vracanja depresije ili pak povecan rizik za baby blues. sada se ja i moja bebica borimo svaki dan i dobro nam je. Dobar smo tim...danas smo usli u 14.tjedan i kontrola iduca je za nekih 3 tj...veselim se opet vidjeti ju. Inace sam ja nakon sto sam dobila potvrdu da sam trudna (do tada sam bila kao sretna i u soku), intenzivnije plakala za Patrickom...sve me nekako bolilo...pomisao da sam opet trudna, da cu opet donijeti na svijet jedno bice...ali cek, sto je sa onim prvim? Pa ono fali u svemu tome...i tako su se moje misli igrale sa mnom, dok nisam opet u panici otisla svom lijecniku koji me na svu srecu kao i uvijek shvatao i bio podrska. Danas sam pak bila kod jedne homeopatice, kod koje ucim metode opustanja, kad mi bude tesko...da mogu uvijek uspostaviti kontakt sa svojom bebicom...
Eto, nisam se niti ja odavno javljala, ali sam barem sada dala znak da sam ziva...:) Jako se veselim ovoj trudnoci, i naravno svim drugim mamama koje su vidjele svoje plusice...a za ostale mamice sam duboko ubjedjena da ce i one dozivjeti uskoro svoju srecu najvecu...Pusaaaa!
ajde super, vesele me vaše lijepe vijesti. :love2:
spavajte i odmarajte trudnice jer....evo mi navršili devet mjeseci i tri dana a ja izgledam ko da godinama nisam sastavila 4 sata sna. ah.... spavat ću valjda kad ode na fax.... :lol:
Bravo za optimisticnu i njen optimizam :D Bez tebe bismo pocrkali od briga i pesimizma :D Pusa deckicu koji svoju zadacu dobro izvrsava, ne da mami sna ;)
A sad salu na stranu....nadam se da ce biti bolje...:*
Cestitam Optimisticna,Patik i ti glavu gore,bit ce sve dobro,evo i ja se drzim,maleni je vrlo aktivan u busi...i voljela bi da ova tema zavrsi za sve nas koje smo nekad ovdje pisale sa postom slicnom kao sto ga je Optimisticna napisala...
Drage mame da vas pozdravim ,odavno nisam bila tu,nadam se da nas nema mnogo novih a da stare mamice andjela su nasle svoj mir...Ja svoj jos nisam nasla a evo prije 2 dana sam dobila plusic na testu,osjecaji mi se mjesaju,strah,sreca,tuga...Sta mije raditi ne znam,zelim bebu ali jos nisam navikla na zivot bez moga andjela...Mamice andjela i one koje cekaju nove bebice zelim vam sve najbolje i saljem vam mnogo :love2::love2::heart:
Bellinda,naši anđeli će nam zauvijek faliti i vjerovatno osjećaš što i sve mame anđela kad shvate da su ponovo trudne. Razumijem tvoj strah jer sam slično prolazila samo bez plusića na testu. Pošto sam ja u MPO-u morala sam žurno u novi postupak (zbog dobne granice) a nikako nisam bila spremna na novu bebu (činilo mi se da je neću moći voljeti kao mog anđela....užasne riječi ali tako sam osjećala). Nedaj strahu da prevlada nego se raduj novoj trudnoći. Sretno ti od :heart:
Bellinda sretno!!!!!!!!
Nina70,Optimisticna hvala vam od :heart: na podrsci,to je ono sto nam najvise treba u ovakvim zivotnim situacijama :love2:
Heheheh, draga Bellinda, e neka, nek vidis kako je i to ;) Al vjeruj mi ti se osjecaji brzo umire, i dodje trenutak kad shvatis koliko ti je to dijete vazno...iako je tako malo, za tebe je nesto najvrijednije...Svog Andjela neces nikad zaboraviti, mozda ces na pocetku cak jos vise plakati, ali sve je to normalno, sve to moramo proci...Na kraju zavolis i to dijete i budes sretna zbog njeg...
Ja sam cak (iako tek 15tj.) opet sastavila djecji krevetic :S nemojte misliti da sam luda, heheh, jesam malo...mozda...;) ali eto, plakala sam dok smo ga saastavljali, moj tata i muzic...i tada sam si obecala da je ovo zadnji put da ga sklapam.U slucaju da se nesto desi i sa ovom bebom, bacam sobicu na lomacu i zaboravljam ideju da cu ikada ikom biti majka. Pa me opet uhvati sreca, malo treniram pa se divim svojoj busi ;) i tako u krug :) shvatit ces kroz par tjedana o cemu pricam!
Zelim ti lijepu i blagoslovljenu i mirom ispunjenu trudnocu <3 Nek tvoj Andjeo bdije nad tobom!
Hvala Patik na lijepim rijecima i zeljama,znam da su od srca....Ali pocela sam se radovati novoj bebici i evo pocele su se desavati neke komplikacije (7 tj) ,smedji iscjedak i malo krvi :-( a ovdje gdje se nalazim (Holandija) ne daju nikakve lijekove ili tome slicno za ocuvanje ploda,jer su zakonom zabranili ,tako da mi je dr rekao mirovanje pa sta bude,a ja ludim...Nadam se najboljem...Budite mi pozdravljene mamice andjela i vase nove bebice :heart::heart:
:love2: Bellinda, držimo fige
samo hrabro :fige:
Patik to sa krevetićem ti je normalno. Ja sam u četvrtom mjesecu trudnoće oprala svu robicu dobivenu za bebu. To ti je tako. Nestrpljiva si.
Belinda i ja ti držim palčeve!:fige:
Optimisticna, znaci nisam jedina :D hahhaa...ma jos samo da mi je saznati sto je pa da farbam i zidove :) Ipak Patrickova limun- zelena ce i dalje prevladavati u sobici ;) ajd pusa svimmaaa. Danas sam dobro raspolozena!!
....i opet sam izgubila trudnocu, :( u 10tj ....kako dalje ....odakle da crpim snagu ?
ne vidim izlaza u ovome svemu :(....
cestitam na novim trudnocama
nek vam je SRETNO DO KRAJA - od srca vam to zelim, <3
...ne daj Boze nikome ovu tugu
Draga crvenkapice...nemam rijeci osim tuge koja je uhvatila moje srce...Iako zivim u danonocnom strahu da ne izgubim i ovu mrvu, sigurna sam da potpuno tvoj bol ne mogu razumjeti!Strasno mi je zao...kad bih te barem mogla zagrliti i utjesiti...Zelim ti puno snage u ovim danima, tebi i tvom muzicu! :(
crvenkapice bas mi je zao,usla sam na temu da vidim ima li kakvih novosti a ono opet tuga,draga drzi se boli uzasno znam ali nista ne mozes promjeniti,bas sam tuzna zbog tebe :cry::cry:
crvenkapice žao mi je :love2:
gledala sam slikice uzv svoga malca i zalijepila ih u radosnicu,čuvam ih,ne želim zaboraviti da je jednom i moje srce bilo ispunjeno beskrajnom srećom :cry:
crvenkapice moja, znam što ti se dogodilo ali ne znam kako da te utješim. Cijeli se forum radovao tvojoj trudnoći, a sada skupa s tobom plačemo. Iskreno se nadam da će nakon ove silne kiše napokon zasjati sunce u vašim srcima :love2:
crvnkapice draga da te i ovdje zagrlim:love2: i kao što nina kaže,znam i vjerujem da će nakon ove silne kiše zasjati veliko sunce
Crvenkapice neizmjerno mi je žao :-( Nema utjehe ali nadam se da će se i tebi sreća jednog dana osmjehnuti...
Nije me neko vrijeme bilo ovdje. Čestitam od srca svim trudnicama i suosjećam sa svim gubicima. Danas su četiri mjeseca odkako je moj anđeo dobio krila a u međuvremenu nas je iznenada napustila jedna vrlo mi draga osoba tako da mi se previše toga tužnog skupilo zadnje vrijeme.
Crvenkapice, samo ti mogu poslati jedna virtualni zagrljaj, jer svaka riječ je suvišna :love2: !Citiraj:
crvenkapica77 prvotno napisa
Mene jedino i drži nada da možda ipak će jednom sreća pokucati na naša vrata...inače, ne bih mogla dalje. I drži me to što su sada bebe u raju, na jednom prekrasnom mjestu bez boli, patnje....ali me i dalje ubija što ih nisam vidjela, da imam sada njiovu sliku u glavi...ovako samo zamišljam kako su izgledali...i možda da mi nisu dali drip u bolnici bi izgurala još jedan dan sa trudovima, možda bi taj dan bio dovoljan da prežive, možda da sam ih rodila samo sa prirodnim trudovima...imam osjećaj da ih je drip ubio, ono užasno grčenje trbuha im je oduzelo zrak...joj, ubit će me ove misli... :-(
uf crvenkapice, tako mi je žao... drž se draga
ne znam šta bih rekla.... :cry:
crvenkapice :love2:
:love2:Citiraj:
anđeo26012013 prvotno napisa
Citiraj:
Mury prvotno napisa
nemoj Mury tako razmišljat :love2: ja sam rodila sa svojim trudovima u sat vremena od pada sluznog čepa,ali malac je bio premajušan da bi preživio porod :-(
Mury, draga, molim te nemoj tako razmišljati - kao da ti i bez toga nije dovoljno teško :( jedan dan razlike i prirodni trudovi ne bi napravili nikakvu razliku, vjeruj mi! i prirodni su trudovi silni, grčenje maternice je strašno snažno i što se više bliži kraj poroda, sve je jače i sve je manji razmak među trudovima - na dripu se to samo ranije odvilo, ali taj dio poroda bi se dogodio kad tad. da i nije bilo dripa, ništa se ne bi promijenilo... nemoj razmišljati o tom jednom danu i dripu kao da je namučio bebice - bebice bi se vjerovatno strašno namučile da su preživjele :( nemoj tako, draga, molim te...
cure drage, srce me boli zbog svih vas :( držite se...
Hvala Frka :love2:...ma u ovoj ludoj glavi se svašta događa, svakakve misli spopadaju...iako znam da to u biti nema veze...ali eto, uvijek neki vrag neda mira :-(Citiraj:
frka prvotno napisa
Crvenkapice, samo ti mogu poslati jedna virtualni zagrljaj, jer svaka riječ je suvišna i nije dovoljna utjeha :love2::love2:
Draga, to nažalost ništa ne znači... znaš moju priču... i kod mene se bakterija pokazala u posteljici i pupkovini, a bila sam u bolnici na antibioticima... otvorila sam se doslovno preko noći, popodne bila skroz zatvorena, a poslije ponoći mi ispao cervikalni čep... i biopsija endometrija mi je sada sterilna... i kako sada uopće znati od kud je ta bakterija dospjela do posteljice i bebe? ne želim nikoga plašiti, ali s trudnoćom (pogotovo kod nas s problemima) ne možeš biti siguran do samog kraja...Citiraj:
Mury prvotno napisa
Crvenkapice strasno mi je zao ...saljem zagrljaj...
crvenkapice... primi moju sućut :( :grli:
ja sam u zadnjoj trudnoći bila puna Streptokoka, enterokoka, stafilokoka, - uglavnom cijele porodice bakretija KOK (završavaju na kok)... i čak me slali na zaraznu po mišljenje infektologa... (domaćin sam te bekterije u sebi - imam ju, živi u meni ali u nekim stanjima kao što je trudnoća se aktivira).Citiraj:
malaana prvotno napisa
I opet ću i tu ponoviti CRP CRP CRP svakih 10 dana. Antibiotike sam pila od 16 tjedna do 37 tjedna - stalno, a kada nisu djelovali a CRP divljao (bilo je čak jednom 70) završila na infuziji (antibiotika jer tada ni tablete ne djeluju)..
Uvjerena sam da nisam imala doktora koji je to moje kliconoštvo (domaćin) ozbiljno shvatio i stalno me slao na CRP i na briseve i na antibiotike i na infuzije - nebi bilo moje bebice (ja sam znala popiti Novocef 500 i to dnevnu dozu od 2x500 svakih 12 sati - to je u 24 sata 2000 jedinica - to je strašno puno)
malana, a što se tiče tvoje rečenice nikad ne možeš biti siguran do kraja - istina, apsolutna istina, mene nije strah malih trudnoća, mene je strah 3 tromjesječja.. kad sve odahnu nakon prvih 12 tjedana moji demoni se u trećem tromjesječju bude i kako je trudnoća veće postaju sve jači od mene i ubijaju me psihički.
I sretan si ako to prepozna tvoj liječnik (jer smo mi sve mame anđele potencionalni psihički problemi i dijagnoze), i ako te ne gleda kao broj, ako te ne samo SLUŠA već i ČUJE... na konju si.
jer sve mi imamo neki instinkt, samo što te svi iz okoline uvjeravaju... ma biće sve dobro, sve je to normalno
Draga, žao mi je jako, jako dobro znam kako ti je suosjećam s tobom, šaljem ti veliki zagrljaj i rame za plakanje. Jer riječi te sada ne mogu utješiti, ali znaj uz tebe sam barem u mislima.Citiraj:
crvenkapica77 prvotno napisa
O Bože, tak sada ovo vidim :-(Citiraj:
crvenkapica77 prvotno napisa
Grlim te draga, jako, jako :heart:
Ako štogod trebaš, javi mi se :-(
tikice 69 pun ti je inbox