uvijek sam mislila da je 4 godine razlike idealno za djecu - nisu preblizu da si budu konkurencija, i izbjegnes istodobni pelenaski i nanasalacki period, a opet si nisu predaleko da nemaju zajednickih tocaka i interesa

ALI...
vec dugo su u nekoj cudnoj fazi, vole se, znaju se poigrati zajedno (obicno kad S. nema na raspolaganju nijednog frenda, ili ne moze van, pa je i sestra ok), on nju kao stariji brat uci i objasnjava joj facts of life (koji uvijek nekako zavrse sa zakljuckom: ja sam se prije rodio i stariji sam od tebe ) ali mi se cini da se jako puno i svadjaju, nadmecu se u svemu, igracke nedobog da uzme ona njegovu i obratno, zadnji primjer iz knjiznice-svaki je posudio 2 knjige - ako je u "raspolozenju" ni slucajno ona ne smije uzeti njegovu i listati, ona naravno uzvraca istom mjerom, onda se inate pa bas uzimaju, vika, dreka, mamaaaaaa uzela mi je, on je meni prviiiii, ne ti si prije meni uzela onu drugu ...
pjevaju pjesmice, S. ne smije pjevati "njezinu" koju je naucila u vrticu, on odmah uzvraca vetom na "njegove" skolske pjesmice. i tako za skoro svaku bozju stvar :?


kad ce to prestati? da li ce ikada prestati? zna biti jako naporno, balansirati i paziti da jednom ne dam vise nego drugom (zagrljaja, procitanih recenica, vremena provedenog pred kompom....), presudjivati tko je u pravu i kao policajac ordinirati ti to, ti ovo, bez urlikanja i svadje!! (ja tu naravno vec imam dobrano povisen ton )