Uf, al ste navalile, idemo po redu:

nika 612

Malo si zakomplicirala, ali shvatila sam šta te muči. I dobro si pokopčala stvari. Znači, ako prijaviš dijete odmah, olakšica ti se počne odmah računati na listi od plaće. Imati ćeš veću plaću, odnosno plaćati manji porez. Ako si sve prijavila uredno od prvog dana i radila cijelu godinu i nemaš drugih osnova na temelju čega ćeš tražiti povrat poreza, tada bi tvoja porezna prijava na kraju godine bila na nuli. Nitko ti ne bi ništa uzeo, samo nebi dobila povrat jer si svoju olakšicu za dijete uredno iskoristila tokom godine kroz svaki mjesec na plaći.

E, sad, da nije frka onome tko nije odmah prijavio svoje dijete - taj ništa neće izgubiti i predati će poreznu prijavu na kojoj će prikazati točno stanje, odnosno prijaviti dijete ispravno u poreznoj prijavi i tada će dobiti povrat poreza za one mjesece za koje je platio veći porez kada dijete nije bilo prijavljeno na njega.

Brunda

Npr. ti se vratiš raditi u svibnju 2008., ostaviš djecu do kraja godine prijavljenu na muža. Zašto? Zato što ćeš ti u toj 2008. godini raditi 7 mjeseci i platiti porez na plaći u tih 7 mjeseci. Ali... onih 5 mjeseci koje si bila na porodiljnom su ti neiskorišteni što se tiče porezne olakšice, znači 5 puta 1600 kn (biti će vjerojatno druga cifra ali sad je tako) = 8 000 kn dodatnog neoporezivog dijela koji nisi iskoristila. Ako plaćaš 15% poreza (vjerojatno) to ti je 1200 kn mogućeg povrata poreza + od toga % prireza za tvoj grad. Znači, ako si kroz ovih 7 mjeseci što si radila platila 1200 kn ili više poreza, to ćeš dobiti sve natrag. Zato se većinom ne isplati odmah prebaciti djecu jer se za sve prazne mjesece u godini koji ste bile na porodiljnom ionako ostvaruje pravo na povrat poreza.

Tu sad postoji mali milijun mogućnosti i kalkulacija koje se daju kombinirati da se izvuče najveći mogući maksimum. Velika većina prava ostane još uvijek neiskorištena i ostane državi jer ljudi ne znaju kome se obratiti, a oni koji rade na tim prijavama ne žele se zamarati s tim.


Ribica

Nisam sigurna, ali mislim da se mora to raditi zajedno. Čak i da se ne mora, definitivno je jednostavnije obaviti zajedno. Ti moraš podići poreznu karticu u svom poduzeću, a muž u svom, i u Općini se dobije još nekakav papir koji oboje morate ispuniti i potpisati (ubi me, ne mogu se sjetiti šta je to bilo, ali znam da smo morali i to), rodni listovi od djece, ne znam da li još nešta, uglavnom, reći će ti tamo da li fali pa lako doneseš.

Uglavnom, pišeš onako kao sam gore objasnila, oboje navodite svu svoju djecu po redosljedu rođenja i onda raspoređujete koeficijente. Pišeš samo onu vrijednost koeficijenta za dijete koje će biti prijavljeno na tebi, kod ostalih stavljaš 0,0 ili obrnuto.


Evo primjera kod nas, muž je imao svo troje djece prijavljeno na sebe. Neoporezivi dio je bio veći nego što je imao plaću. Imao je poreza 0,0 kn, ali dio prava ostao mu je neiskorišten. Onda smo mi napravili takvu podjelu da sam si ja prebacila ovo treće dijete na sebe, dobila još koeficijent 1,0 za njega što je mjesečno dodatnih 1600 kn neoporezivog dijela što konkretno znači da mjesečno plaćam 264 kn manji porez na osnovu toga, odnosno za toliko imam veću plaću. A muž plati vrlo malo ili ništa jer mu i dalje ostaje dovoljno neoporezivog dijela koji je približno isti njegovom dohotku.

Ako ste primjetile ikakve propuste u toku godine, kroz poreznu prijavu ama baš sve možete ispraviti, samo vam treba netko tko će se udubiti u vaše brojkice.