Kratka povijest paketa «Sretna beba»
Kad je Ministar zdravstva Republike Hrvatske u srijedu 4. studenog 1998. godine poslalo dopis svim rodilištima u državi s molbom da osiguraju sve potrebito u njihovoj nadležnosti kako bi navedenog dana u njihovom rodilištu «ova značajna akcija započela, te da se nesmetano nastavi provoditi» znao je za službene stavove UNICEF-ova ureda u Hrvatskoj i pravnog savjetnika UNICEF-ova ureda u New Yorku. Između ostaloga je u tim analizama dokazano u kojim dijelovima paket «Sretna beba» nije u skladu s Međunarodnim pravilnikom o prodaji i marketingu zamjena za majčinom mlijeko koji se skraćeno naziva Kod. Bazična zamjerka je prikazana u analizi pravnog savjetnika iz UNICEF-ova ureda u New Yorku.
Evo što je on napisao:
Jedan od najvažnijih aspekata kršenja Međunarodnog pravilnika o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko od strane paketa «Sretna beba» je zahtjev da majke ispune kupon kojim ANFAP D.0.0. opskrbljuje informacijama koje će se prenijeti proizvođačima proizvoda koji se nalaze u kutiji. To se čini s posebnom namjerom kojom se želi proizvođačima omogućiti promidžba njihovih proizvoda neposredno majkama. Brojni proizvođači koji su uključeni u projekt su proizvođači zamjena za majčino mlijeko, bočica za hranjenje i dudica (tj. proizvoda koji potpadaju pod doseg Međunarodnog pravilnika o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko). Članak 5.5. Međunarodnog pravilnika kaže da:
«Marketinško osoblje, ne smije u svome poslu stupati u bilo kakav posredan ili neposredan kontakt s trudnicama ili majkama dojenčadi i male djece.»
Cijela inicijativa paketa «Sretna beba» je marketinški mehanizam kojim se namjerava omogućiti neposredan kontakt proizvođača s majkama u svrhu marketinga njihovih proizvoda. Time se krši osnovni princip sadržan u članku 5.5. Koda.
Podsjećam da se i u sadašnjoj verziji paketa još uvijek nalazi logo (znak) firmi «(kršitelj koda)» i «NUK».
Najsporniji dio paketa je i dalje «Potvrda o primitku». Evo što se kaže u analizi UNICEF-a New York.
«Potvrda o primitku» paketa i dalje će se koristiti kako bi se tvrtkama osigurao popis s adresama i svim ostalim pojedinostima koje interesiraju kompanije koje proizvode proizvode u dosegu Međunarodnog pravilnika o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko, što je posve neprihvatljivo.
Ova verzija potvrde ne predstavlja bitno poboljšanje u odnosu na prethodnu zbog dva glavna razloga:
1. Veličina i smještaj izjave. Upitno je hoće li majke vidjeti tu izjavu kojom trebaju potvrditi da su svoje osobne podatke dale svojevoljno. Taj dio potvrde morao bi imati isti oblik i veličinu slova kao ostali dio potvrde, te bi trebao biti iznad potpisa majke. Stavljanje križića u da/ne kućice ispod toga nije način kojim bi se pokazalo prihvaćanje tih uvjeta.
2. Sadašnji sadržaj izjave
Zbog čega majka mora potpisati izjavu koja se odnosi na obavezu koju preuzima ANFAP, tj. obavezu da neće učiniti dostupnim osobne pojedinosti proizvođačima za potrebe marketinga? Time se odgovornost da prihvati ovu ponudu koju joj nudi kompanija da neće odavati njezine podatke prebacuje na majku. Ukoliko ona ne označi jednu od kućica (što je sasvim moguće, uzimajući u obzir smještaj i veličinu izjave), može se pretpostaviti da će se kompanija osjećati slobodnom dati njezine podatke kome god bude htjela.
U deklaraciji nije izrijekom rečeno da majčini osobni podaci neće biti dati proizvođačima. U njoj se kaže da ih neće dijeliti s proizvođačima «u svrhu promicanja njihovih proizvoda.» No zbog kojeg bi drugog razloga proizvođači htjeli te podatke?.» Sto se tiče kompanija koje proizvode proizvode u dosegu Koda, njima se uopće ne smiju davati osobni podaci, jer je njima zabranjeno kontaktirati s majkama bilo izravno ili neizravno.
Dakle, u svrhu da izjava bude u skladu s Kodom, osim promjene veličine i tipa slova, te položaja izjave, sadržaj također mora biti izmijenjen na način da se kompanijama koje proizvode ili distribuiraju proizvode u dosegu Međunarodnog pravilnika o marketingu zamjena za majčino mlijeko, neće ni u kojem slučaju učiniti dostupnima osobni podaci majki.
Ova je inicijativa naštetila jednoj drugoj inicijativi koju je Ministarstvo zdravstva RH provodilo zajedno s UNICEF-om, a koja se zove «Bolnice prijatelji djece». Do započinjanja akcije «Sretna beba» u Hrvatskoj je bilo 15 rodilišta prijatelja djece, a od 1998. godine niti jedna nova bolnica nije dobila taj naslov, dok one koje su bile proglašene bolnicama prijateljima djece nisu procijenjene ponovno iako one podliježu međunarodnoj procjeni svake tri godine. Bilo bi vrijedno pomiriti ove dvije inicijative tako da se paket «Sretna beba» uskladi s Kodom, a inicijativa UNICEF-a u kojoj je Hrvatska bila vodeća u regiji pa i šire ponovno oživi u svrhu promicanja dojenja što ima nedvojbeno učinke na zdravlje djece i majki te financijske i druge učinke na širu i užu društvenu zajednicu.
prim. dr. sc Milan Stanojević