Deset učinkovitih trikova pomoću kojih se podiže raspoloženje
Ujutro nipošto nemojte štedjeti struju, te nakon buđenja upalite sva rasvjetna tijela u stanu. S tim u vezi američki psihoterapeuti preporučuju da u spavaćoj sobi instalirate halogenu lampu koja će se automatski uključiti 45 minuta prije nego što dođe vrijeme za vaše buđenje i tako odigrati ulogu jutarnjeg sunca.
Boravite što više na otvorenom. Prirodno svjetlo najbolje potiče dobro raspoloženje, djelujući na produkciju tzv. hormona sreće, serotonina i noradrenalina, u mozgu. Iako je za spomenuti učinak dovoljna jačina svjetla koja se kreće od 2000 do 3000 luxa, ona vani i za najoblačnijih dana iznosi oko 4000 luxa, što se ne može nikako usporediti sa žaruljom čija je jačina samo 200 luxa.
Iskoristite pozitivan utjecaj mirisa i potaknite dobro raspoloženje.
Nekoliko kapi prirodnoga i čistoga eteričnog ulja limuna, mandarine, ružmarina, mentola, bosiljka, vanilije ili lavande kapnite u mirisnu lampu ispunjenu s nekoliko žlica vode, ili pomiješajte desetak kapi s dvije žlice meda, mlijeka ili soli te dodajte u vruću kupku.
Unesite sunčane boje u prostor u kojemu živite.
Žuti ili narančasti cvjetovi u vazi, jastuci na počivaljci, zastori na prozoru, ili prostirke na podu neobično su učinkoviti u borbi protiv negativnih osjećaja i lošega raspoloženja koje donosi zimsko sivilo. Žuta i narančasta razbuđuju i potiču na akciju. Zimi iskoristite i terapijski učinak ostalih boja. Primjerice, pod utjecajem crvene pune se životne baterije, a plava smiruje i potiče optimizam.
Počnite pisati dnevnik.
Svake večeri rezervirajte sat vremena samo za sebe, u mislima se vratite na početak i pišite o onome što vam se u toku dana dogodilo i svojim osjećajima. Znanstvene studije pokazuju da vođenje dnevnika opušta, oslobađa i prosvjetljuje, te pruža neobičan užitak, a s time pomaže i u borbi protiv lošega raspoloženja i depresije.
Jelovnik...
Na vašem jelovniku neka bude više namirnica bogatih ugljikohidratima koji nadoknađuju manjak hormona sreće, serotonina, a smanjite unos proteina. Dakle jedite što više krumpira, tjestenine, riže, graha, leće, te žitarica i proizvoda od žitarica, a smanjite količinu mesa, mlijeka i sira.
Nadalje, nemojte zaboraviti da zimi organizmu osigurate namirnice bogate vitaminom C koji ima čudesan učinak protiv zimskog umora, primjerice kiselo zelje i južno voće, te one koje sadrže nezasićene masne kiseline koje najbolje čuvaju živce, primjerice maslinovo ulje, ribu i avokado. U borbu protiv zimske depresije uključite i što više aromatičnih začina koji također potiču produkciju hormona sreće: vaniliju, đumbir, muškatni oraščić, korijandor, piment i klinčić.
Što više se krećite.
Najučinkovitije oružje protiv zimskog umora je fizička aktivnost. Stoga, bez obzira na atmosferske prilike ne izbjegavajte duge šetnje, brzo hodanje, trčanje ili vožnju biciklom. Zima je idealna i za redovito plivanje ili uključivanje u neki od oblika dvoranske rekreacije pod stručnim vođenjem. Ako pak volite plesati, zimi to obavezno činite svaki dan kako biste popunili životne baterije i održali dobro raspoloženje.
Ako je to ikako moguće ugledajte se na ptice selce i priuštite si odmor u južnim krajevima. Osim vrućih plaža na drugom kraju svijeta u obzir dolazi i produženi vikend u nekom od mnogo bližih i uglavnom osunčanih mjesta na Mediteranu u kojima možete do vrha napunite svoje životne baterije i lakše prebroditi ostatak zime.
Zimi se što više družite.
Njegujte socijalne kontakte, posjećujte rodbinu i prijatelje, te izlazite na zajedničke večere, u kino ili kazalište. Psihijatri preporučuju i vrlo učinkovitu "spasonosnu" telefonsku liniju, koju možete "organizirati" u dogovoru s najboljim prijateljem. Dakle, u slučaju napadaja lošeg raspoloženja nazovite prijatelja i pošteno se izjadajte. Garantirano, već će i to biti dovoljno da se znatno oraspoložite.
Iskoristite snažan utjecaj muzike na našu psihu.
Naime, muzika s ritmom od 60 udaraca na minutu što odgovara smirenom ritmu našega srca, savršeno opušta. U tu svrhu psiholozi preporučuju primjerice baroknu muziku, Beethovenovu simfoniju br. 4 u B-duru, te Mozartov koncert za klavir u A-duru