Jučer popodne lijepi odlazak u zoološki vrt se nama pokazao dosta šokantan.
Bilo je ugodno i gužva nije bila prevelika. Već pri kraju obilaska, dođemo do vukova. Bilo je negdje 18,50 - pred kraj ranog vremena. I tako gledamo mi vukove, i ja odmah ne skužim kaj se zbiva. Dođe radnik ZOOa koji hrani životinje, uzme bijelog kunića, lupi ga po glavi i baci vuku. Naravno, sve to gledaju djeca jer sam kasno palila i nisam ih na vrijeme makla. Uspijem ih nekako odvući uz K. vikanje da hoće vidjeti zeku. I da zašto je striček držao zeku za uši , pa zakaj ga je bacio u travu. I tako dalje. Jedva ju odvučem prema izlazu ali još prolazimo uz kavez sova. Tam pak na podu leže krepani piceki, njih 10tak u svakom.
Opet pitanja.
E sad, još je važno reći da smo ujutro bili na trešnjevačkom placu gdje se prodaju male životinje i baš su klinci gnjavili da im kupim pilića i zečića.
Znam ja da životinje ne jedu kuruzu ili travu, ali ovo jučer me stvarno šokiralo. Niti ja hoću gledati kako vuk jede zeca, niti mislim da vje to svcena za djecu.
MM veli da pretjerujem i odmah me napao da koliko sam ja piceka i pajceka pojela u životu.
Da li pretjerujem? Ne trebam reći da su djeca i putem doma a bome i doma stalno postavljala slična pitanja.