 |
|||
bas je dobro kako se brinu za dojenje tako rijetkih (ako) velikih, a ne brinu se kako malo tako malih ne doji
I opet bez uvrede, ali stvarno se jako brinu kad ih je jedino jedan ovakav topic mogao nagnati da se uopće ovdje registriraju i nešto napišu i to još kao gosti. Ponavljam, bez uvrede
Gost i ja smo pisale istovremeno, ali nema veze
ma kaj god, kakve uvrede, još bi se vrijeđat trebala.
Pa poznato je da se samo mame koje se na rodin forum registriraju brinu za dojenje malih, ostale uvale djetetu u jednu ruku otrovnu formulu, u drugu kobasu i lakiraju nokte
Registrirati se nemam razloga, došla sam na forum potaknuta pričama s portala, koristim priliku koja mi je ovdje pružena. Ovdje ste me svojim linkom na portalu same uputile.
Ako ste već dozvolile anonimnima da komentiraju i time dobili i postove članica koje ne uzimaju zdravo za gotovo sve što na vašem portalu pročitaju, ili jednostavno, poput mene, traže dodatna pojašnjenja, onda stojte iza toga ili pak zabranite postanje neregistriranima i sve 5.
sori za dupli posti za skriveni identitet
iz Dojenje – nove preporuke Američke pedijatrijske akademijeNe postoji gornja granica trajanja dojenja te nema dokaza o štetnosti produljenog dojenja do 3. godine života ili dulje na psihološke ili razvojne procese djeteta
http://www.roda.hr/tekstovi.php?Teks...2ID=&Show=1762
original ovdje
http://aappolicy.aappublications.org...s;115/2/496%20
pedijatrijska akademija govori o dojenju i u 3. godini života odnosno sve dotle dok majka i dijete žele.
dakle, već je treća godina života tu uzeta kao nekakva granica (koja se i inače često spominje kao gornja granica kod produženog dojenja), sumnjam da je drugi dio rečenice htio sugerirati da se doje i školarci...
ali svatko ima pravo tumačiti kako mu drago...
gost, a što ti točno želiš čuti? koja je gornja granica nakon koje je nezdravo dojiti? ja nigdje nisam naišla na taj podatak. ako govorimo o patologiji odnosa majka-dijete, ona je svakako moguća i prije treće, pete ili sedme godine, samo možda nije prepoznata u ranoj fazi. a dojenje u tom slučaju sigurno nije uzrok nego simptom, jedan od mnogih.
Nema potrebe za registracijom ukoliko Vi to ne zelite. Mi smo htjeli cuti vase komentare vezano za tekstove na portalu, tako da slobodno nastavite komentirati.Anonymous prvotno napisa
Molim registrirane korisnike da ne osudjuju Goste zato sto se javljaju neregistrirani. Htjeli smo tako, zato smo i omogucili tu opciju da se javljaju ne registrirani. Nije u redu da ih se zbog toga proziva.
ovo bih podvukla, poboldala, i sve još što bih mogla.ako govorimo o patologiji odnosa majka-dijete, ona je svakako moguća i prije treće, pete ili sedme godine, samo možda nije prepoznata u ranoj fazi. a dojenje u tom slučaju sigurno nije uzrok nego simptom, jedan od mnogih.
dobro rečeno.
Na ovom topicu ima više gostiju, ja sam samo jedan. No to već znate.
Na sva ste moje pitanja odgovorile, hvala.
Imaš pravo. SorryRegistrirati se nemam razloga, došla sam na forum potaknuta pričama s portala, koristim priliku koja mi je ovdje pružena. Ovdje ste me svojim linkom na portalu same uputile.
Ako ste već dozvolile anonimnima da komentiraju i time dobili i postove članica koje ne uzimaju zdravo za gotovo sve što na vašem portalu pročitaju, ili jednostavno, poput mene, traže dodatna pojašnjenja, onda stojte iza toga ili pak zabranite postanje neregistriranima i sve 5.
a da pogledamo zasto su dojke i siri bokovi privlacniji kod muskog roda i zasto im se daje seksualna funkcija? Bi li to mozda bilo upravo zato sto podsvijest radi pa u muskom mozgu se stvara slika zene koja lakse radja (bokovi) i bolje hrani (dojke) dijete? Onako, iskonski je to mozda ipak usko povezano jedno s drugim, nije?Meni je taj antagonizam prema dojenju djece starije od tih magičnih godinu-dvije dobar pokazatelj u kojoj mjeri ljudi izopačeno gledaju na tijelo, doživljavajući sise kao ukras i pridodajući im primarno seksualnu funkciju, pa sukladno tomu padaju komentari kao "perverzno", "odurno" i slično.
najiskrenije na svijetu, ne djeluje mi oku ugodno ni jedno, ni drugo. Moje je starije dijete flasicu samo odbacilo (zajedno s mlijekom) s dvije godine, dudu nemaju ni jedan, ni drugi. Fazu bocice i dude smatram da dijete treba prerasti upravo do trece godine, najkasnije. Dojenje petogodisnjeg djeteta mi ne djeluje prirodno (ok, dopustam da je zato jer nije uobicajeno), i cudno mi je vidjeti tako veliko dijete da doji. ali, takodjer, najiskrenije, posve mi je svejedno sto tko radi i hoce li ga dojiti s pet godina ili mu davati dudu.Ajde sad iskreno reci, i ne samo ti, nego i svi drugi...
Da vidite dvoje djece u dobi od 5 godina:
1. Pije kravlje mlijeko na bocicu
2. Sisa
Sto se tice produljenog dojenja, mene samo zanima nekoliko stvari. Zasto je to toliko dobro za dijete. Eto. Ok, kad razmisljam o dojenju tako velikog djeteta, uvijek pomislim da ej sastav majcinog mlijeka toliko specifican i toliko ga je nemoguce reproducirati da je posve nevjerojatno da bilo tko na svijetu sebi uzme za pravo da pocne o tome kako u majcinom mlijeku nema nutritivnih sastojaka potrebnih za dijete iznad godine ili dvije. pa, to ne moze biti razlog protiv, zar ne? I tako, u diskusijama bih obicno slusala razna stanovista, ali, zaista, nitko mi jos nije objasnio na dobra nacin ostavlja li to kakve posljedice na psiholoskom razvoju djeteta ili ne i steti li mu ili koristi produljeno dojenje. Koliko sam vidjela iz linka, ni struka se ne moze dogovoriti, pa i dalje razmisljam i odvagujem razloge za i protiv. Kao sto sam rekla, prije nego skocite na mene, neke od razloga protivnika produljenog dojenja odbacila sam jer su mi nelogicni, jedini koji mi i dalje stoji je upravo taj psihicki razvoj djeteta.
struka ne može odgovoriti jer zadnje generacije (odraslih) koji su produženo dojili je odavno pomrla, a nove tek stasaju, pa prepostavljam da će za nekih 50-ak godina imati nišljenje po tom pitanju
Pokusat cu vam pribliziti stvar osobnim iskustvom (jer drugacije ne znam).
Moja kcer ima 3ipo godine i jos uvijek je dojim. Ona pita i ja joj dam. Meni ne smeta, njoj znaci puno. Sigurna sam da bi ona bila jako uzrujana kad bih joj odbila. To je moje malo dijete i meni ne bi bilo svejedno da pati. I to samo zato jer bi meni bilo tesko dignuti majcu. A to je sve sto trebam.
Moja prijateljica koju obitelj pokusava uvjeriti da prestane dojiti jer je trudna kaze: lakse mi je uvece mlatnuti je cicom po glavi nego je slusati kako neutjesno place
Idem jednostavno logikom: zadovoljavam djetetove potrebe sve dok to ne ide na stetu drugom i dok mu time na saljem krivu poruku. Pretpostavljam da i vi radite isto to u odnosu s vasom djecom.
A dojenje po formuli "dok majka i dijete zele" nije Rodin patent pa da Roda ima ekskluzivno pravo na napadeSve organizacije koje svoje poslanje temelje na podrsci dojenju slazu se da je najbolje za dijete i majku da njih dvoje odlucuju o tome kad je dosta.
gore sam ja
cemu ovo?
za ovo ćeš vrlo često u literaturi naći granicu od četiri godine (osim stomatološkojFazu bocice i dude smatram da dijete treba prerasti upravo do trece godine, najkasnije.
kao odgovor na ovo, draga Zrinka
nemaš pojma o čemu pričaš.bas je dobro kako se brinu za dojenje tako rijetkih (ako) velikih, a ne brinu se kako malo tako malih ne doji
gdje sam ja tu tebe osobno spomenula?
u rečenici nakon ove, draga Zrinka
no hard feelings, gosti
naime, ja sam pitala za dojenje odraslih i na moj post si se nadovezala. ali ti to znaš i sama.
strucnjaci se oko te granice, kao,uostalom, i oko mnogih drugih stvari ne mogu dogovoriti. Meni, a vjerujem i ostalima, preostaje jedino da plivamo izmedju njihovih preporuka i ukljucimo zdrav razum. Zato sam rekla da ja smatram, a smatram zato jer sam nailazila i napreporuke do dvije godine, kao i do cetiri- pa sam uzela zlatnu sredinu.za ovo ćeš vrlo često u literaturi naći granicu od četiri godine (osim stomatološkoj
a ja kao stručnjak uzela gornju granicu
Struka je odgovorila. Na http://www.roda.hr/tekstovi.php?Teks...2ID=&Show=1762 možeš vidjeti drugi dio preporuke AAP u kojem kaže:
Do cijelog teksta (u tri je dijela), možeš doći preko http://www.roda.hr/tekstovi.php?Teks...2ID=&Show=2098, a preporuka u originalu je na http://aappolicy.aappublications.org...s;115/2/496%20.· Ne postoji gornja granica trajanja dojenja te nema dokaza o štetnosti produljenog dojenja do 3. godine života ili dulje na psihološke ili razvojne procese djeteta.
Pardon, trebala sam napisati "Struka se dogovorila".
pa taj tekst je već pročitan i prokomentiran
nego, što kažu o tome psiholozi, psihijatri, psihoanalitičari? imate li saznanja o tome?pedijatrijska akademija govori o dojenju i u 3. godini života odnosno sve dotle dok majka i dijete žele.
dakle, već je treća godina života tu uzeta kao nekakva granica (koja se i inače često spominje kao gornja granica kod produženog dojenja), sumnjam da je drugi dio rečenice htio sugerirati da se doje i školarci...
ali svatko ima pravo tumačiti kako mu drago...
Ako u tekstu jasno piše da ne postoji gornja granica trajanja dojenja i da nema dokaza o štetnosti do 3. godine života ili dulje, onda zaista ne znam kako netko može zaključiti da je treća godina uzeta kao nekakva granica. Ne postoji gornja granica trajanja dojenja, lijepo piše.
zanimljiva je jako rasprava, iako ne govori o tome što konkretno različite struje u psihologiji kažu o produženom dojenju (onome iznad 3 godine),. vidim da ima dosta cura iz te struke na ovome forumu...
bilo bi dobro da nam kažu što su čitale od znanstvenih studija koje govore o o korisnosti vs štetnosti produljenog dojenja. zar ih zaista nema?
Znakoviti su i stavovi da ni psiholozi ionako nemaju pojma... tu sam prestala čitati jer stvarno nema smisla. Sve su rasprave očito slične jedna drugoj...
meni u svim ovim raspravama uvijek upada u oci ta strasna potreba za normiranjem i nekakvim "matematickim formulama".
razumjem ja , da s jedne strane svi imamo potrebu za nekim "strucnim standardima", kao osnovnim smjernicama.
medutim ovdje se radi o o d n o s u majka-dijete, odnosu ljubavi, povjerenja, bliskosti, koji je jedna izrazito (kao i svaki drugi bliski ljudski odnos) "nematematicka" kategorija.
dakle sve te "granice" u dojenju, pogotovo kada je kao kod tkz. produzenog dojenja nutritivni faktor relativno u pozadini, su vrlo "elasticne granice" koje njihovi akteri mogu samostalno odredivati. jer je dojenje cin ljubavi, bliskosti, povezivanja, zadovoljstva.....
pojednostavljeno receno: ako smatras /osjecas/ mislis/ zelis dojiti 1, 2, 3, 5, 8 godina, onda to tako i uradi. i pusti druge da to isto tako urade.
kao sto odnos mog mm-a i mene ne moze biti normiran na nacin da mi netko odreduje sto mi kada trebamo raditi, tako ni odnos majka - dijete i dojenje kao jedno od bitnih kategorija u tom odnosu ne podljeze matematickim formulama.
malo skrecem s teme, ali sjecam se kako sam se sva najezila (od zebnje), kada je netko na topicu o prespavljivanju djece kod bake i dide poceo pisati tablice kada (s koliko godina, mjeseci) dijete moze ostati sat, dva ili prespavati kod doticnih.
postoji jedan takav normirani svijet, a alfama ,betama i deltama u kojem svatko radi tocno ono sto mu je odredeno i dopusteno (naravno na njegovu dobrobit
to je vrli, novi svijet od huxley-a.
ali ne sjecam se da je itko pozelio zivjeti u takvom svijetu.
ps. za one koje se boje raznoraznih patologija (seksualnih i inih) samo bih ponovila recenicu od ms ivy da dojenje nije uzrok, vec moze biti samo jedan od simptoma vec postojece patologije.
nema dokaza o štetnosti produljenog dojenja do 3. godine života ili dulje psihološke ili razvojne procese djeteta.
bi li vjerovala da smo mi na faksu (psihologija, rane devedesete
Bubica, uopće se ne čudim
seni,
I mene užasava traženje "znanstvenih objašnjenja" za čin čiji bi orjentir trebale biti samo emocije. Pa nije da se od produljenog dojenja dobija rak, pa svi moramo biti jaaaaaaako oprezni.
I mali disclaimer (da ne ispadnemo opet svi članovi "sekte jednoumnika" čija djeca doje do mature): JA sebe i svoje dijete NE vidim u nekom 2+ dojenju, ali apsolutno zagovaram pravo svake majke da za sebe i svoje dijete sama (ne)odredi granice. Uopće ne razumijem potrebu da to itko komentira, jer se dojenje ni na koji način ne tiče bilo koga izvan tog dueta.
anonymus, kakve bi ti dokaze o korisnosti/stetnosti ocekivala/o, pretpostavljala/o?nema dokaza o štetnosti produljenog dojenja do 3. godine života ili dulje psihološke ili razvojne procese djeteta.
Seni potpisujem.
Matematika bi nas uništila ko vrstu da smo sami i da nema neko mudriji iznad nas. To što radimo od poroda zbog matematike, to što novorođenčad odvajamo od majki zbog matematike i da ne nabrajam dalje, to nas je odvojilo od naše osi pa bauljamo ko sljepci. Zato nam svijet izgleda ovako kako izgleda.
Imaš očekivanja i pretpostavke po cijelom topicuanonymus, kakve bi ti dokaze o korisnosti/stetnosti ocekivala/o, pretpostavljala/o?nema dokaza o štetnosti produljenog dojenja do 3. godine života ili dulje na psihološke ili razvojne procese djeteta.
dokaze nikakve.
znanstvene studije koje su napravili ljudi iz struke, a koje govore o dobrobiti/štetnosti dojenja predškolaca bi voljela pročitati. Što o tome kaže psihoanaliza, "nefrojdovskog smjera"? što kaže "klainianska" škola o tome ili drugi pravci i škole....
Što o tome kažu, npr. psihoterapeuti u Poliklinici za dječju i adolescentsku psihoterapiju u Zagrebu?
Ali naravno, ako polazimo od pretpostavke da svi oni ionako pojma nemaju, onda džabe rasprava...
Referenca za gore navedenu preporuku Američke pedijatrijske akademije je
Dettwyler KA. A time to wean: the hominid blueprint for the natural age of weaning in modern human populations. In: Stuart-Macadam P, Dettwyler KA, eds. Breastfeeding: Biocultural Perspectives. Hawthorne, NY: Aldine de Gruyter; 1995:39 –73
(navedena je na linku kojeg sam gore navela - http://aappolicy.aappublications.org...s;115/2/496%20)
ne znam tko polazi od pretpostavke da oni pojma nemaju? polazi se od toga da o dojenju i razvoju djeteta u psihologiji/psihijatriji jedino govori psihoanaliza - kroz faze razvoja djeteta, da sama teorija koja se na tim fazama bazira nema znanstvenih dokaza, da vecina terapija kasnije nastalih preuzima te faze razvoja i vrti ih u vecem i manjem opsegu...da eventualno odnosne i sistemske terapije nece govoriti o dobi vec o odnosu majke i djeteta i pitat ce se - kakav je to odnos, kroz sto se cita odnos i zasto se npr. doji... a onda to nije na razini globalnog, vec inividualnog.dokaze nikakve.
znanstvene studije koje su napravili ljudi iz struke, a koje govore o dobrobiti/štetnosti dojenja predškolaca bi voljela pročitati. Što o tome kaže psihoanaliza, "nefrojdovskog smjera"? što kaže "klainianska" škola o tome ili drugi pravci i škole....
Što o tome kažu, npr. psihoterapeuti u Poliklinici za dječju i adolescentsku psihoterapiju u Zagrebu?
Ali naravno, ako polazimo od pretpostavke da svi oni ionako pojma nemaju, onda džabe rasprava...
moze se uzeti i obrnuti princip i pogledati u DSMIV i sl. prirucnike i gle...ne postoji poremecaj koji se zove - produzeno dojenje, ne postoji ni poremecaj spavanje s roditeljima...a npr. postoji enureza i enkropeza i jos neke stvari...
a sto bi strucnjaci rekli?ako su profesionalno iskreni- rekli bi ti ovo isto sto i mi govorimo da ne postoje znanstv. dokazi o stetnosti produzenog dojenja, da je socijalno prihvatljiva granica u nasem drustvu 1 god., da SZO preporuca 2 god., da se ocekuje potpuno psihicko odvajanje od majke s 4 god., da postoji premalo majki koje doje stariju djecu i da su u svojoj praksi susreli neke koje su premali i stat. neznacajni uzorak za generaliziranje, i da zapravo ne znamo koje su karakteristike majki koje doje do 1 god. ili one koje doje do 5 god. kao sto ni neznamo da li su ta djeca ispala ovakva ili onakva bas zbog dojenja ili zbog tisucu drugih stvari.
ako nisu profesionalni u pristupu i vise vole skrivati se iza brojki i neosobnog odnosa - rekli bi do 3 mj., 6mj. ili stogod...ovisno o osobnom stavu...
članice ovog foruma na topicu kojeg je linkala VedranaVne znam tko polazi od pretpostavke da oni pojma nemaju?
Ako želiš mogu ih kvotati, ali mislim da nema potrebe.
Za ostatak tvog posta - tko polazi, gdje, imena, literatura, prijevodi, mišljenja relevantnih stručnjaka - ovo o iskrenosti /neiskrenosti ću se praviti da nisam pročitala, jer za mišljenja šarlatana nisam pitala.
Mislim, budući da postoji cijeli pdf o produženom dojenju i da tu postaju cure čija djeca doje prilično dulje od
bilo bi ok da se može pročitati nešto više o tome. A ne da, kad se postavi pitanje što misli psihologija/psihoanaliza o tome, čitatelji dobiju link na raspravu sudionica foruma...socijalno prihvatljiva granica u nasem drustvu 1 god., da SZO preporuca 2 god., da se ocekuje potpuno psihicko odvajanje od majke s 4 god.,
Samo čitam i pitam, nemojte ovo shvaćati kao napad ni provokaciju.
kad bi bilo drugih linkova, stavili bi i njih.
ako ih nađeš, stavi ih na forum.
Nisam ja stavila link na topic na forumu.
Mislim da bi bilo lakše da to napravi netko od forumašica u toj struci, ili da se za pomoć zamoli netko tko ima dobar uvid u literaturu, dr. sc. Vlasta Rudan npr. Ili netko drugi, tko se time bavi vani.
Ako vas to uopće zanima, ako ne mislite da su svi odgovori već poznati...
evo nešto vrlo novo, ali opet se nigdje ne spominje gornja granica:
Source: Telethon Institute for Child Health Research
Prolonged Breast Feeding Improves Long Term Mental Health, October 25, 2006
A new study has found that babies that are breastfed for longer than six months have significantly better mental health in childhood.
The findings are based on data from the ground-breaking Raine Study at the Telethon Institute for Child Health Research, that has tracked the growth and development of more than 2500 West Australian children over the past 16 years.
Researcher Dr Wendy Oddy said there was growing evidence that bioactive factors in breast milk played an important role in the rapid early brain development that occurs in the first year of life.
"Even when we adjust the results to take into account other factors such as the parents' socio-economic situation, their education, their happiness and family functioning, we see that children that were breastfed for at least six months are at lower risk of mental health problems," Dr Oddy said.
The study found that children who were breastfed for less than six months compared to six months or longer had a 52% increased risk of a mental health problem at 2 years of age, a 55% increased risk at age 6, at age 8 the increased risk was 61% while at age 10 the increased risk was 37%.
The analysis is based on a scientifically recognised checklist of child behaviour that assessed the study children's behaviour at 2, 6, 8 and 10 years of age.
Dr Oddy said that children that were breastfed had particularly lower rates of delinquent, aggressive and anti-social behaviour, and overall were less depressed, anxious or withdrawn.
"These results are powerful evidence for more support to be given to mothers to help them breastfeed for longer," she said.
tocno si uocila problem - nema...nema i nema...relevantnog misljenja, u razvojnim psih. - udzbenicima se taj problem ne razmatra, u djecjim psihijatrijama se razmatra samo sa stanovista psihoanalize, u dg. prirucnicima nema (cak ni kao dio nekog drugog poremecaja)... vjerujem da bi npr. Flander rekla da to nije prihvatljivo jer u njihovoj knjizi - Odgajam li dobro svoje dijete? - receno da su prepopustljivi rod. koji daju djetetu bocicu s 2 god...i vjerujem da bi se na produz. dojenje gledalo kao na nepostavljanje granica izmedju djeteta i majke.
u intervjuu s JJ ima i dio o produzenom dojenju - kod BB je pa kad stigne moze napisati njegov odgovor.
forumašice u struci konstantno traže takve podatke, ali, kao što je već rečeno, NEMA znanstvenih dokaza ni pro ni contra.
ima razglabanja ovisno o teoriji od koje se polazi, ali nema istraživanja koja bi potkrijepile teorijske postavke
zasto bi bilo lakse da to napravi netko drugi?
ako je to tema koja te jako, jako zanima i ako se pribojavas da bi dojenje veceg/tvog djeteta moglo lose utjecati na njegov psihicki razvoj (ako se ne varam, to su dvojbe gostiju na ovom topicu), potrudi se pronaci odgovore.
.
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom