Citiraj VedranaV prvotno napisa
dakle sve te "granice" u dojenju, pogotovo kada je kao kod tkz. produzenog dojenja nutritivni faktor relativno u pozadini, su vrlo "elasticne granice"
seni, mene tvrdnja da je nutritivni faktor manje važan uvijek bode u oči. Jer ako za šalicu kravljeg mlijeka na dan smatraju da je toliko važna, upravo zbog sastojaka, onda majčino mlijeko može biti samo bolje. U njemu ima i masti i vitamina i minerala i laktoze potrebne za razvoj mozga i tvari koje poboljšavaju imunitet djeteta i endorfina i tko zna čega još sve za što ne znamo, a napravljeno je upravo za to dijete. Da ne govorim o povoljnom utjecaju sisanja na razvoj čeljusti, kontaktu koža na kožu itd. Znači, zadržali smo se na fizičkom, a gle koliko toga ima.
logikom stvari, je majcino mlijeko sigurno bolje od bilo kojeg drugog.

ono sto sam ja mislila time reci je sljedece:
prije 500 godina ili vise ili manje, je dugotrajno dojenje bilo jedini nacin da dijete uopce prezivi, jer su uvijeti zivota bili drukciji i hrane je bilo malo ako ju je uopce bilo. dakle majcino mlijeko je bilo jedini garant prezivljvanja.

danas, imas druge mogucnosti, bez obzira koliko one bile losije (kao npr. adaptirano) koje u prosjeku gledano omogucuju prezivljavanje.
plus sto je dohrana kvalitetna (ili bi bar trebala biti kvalitetna), uvijek je ima i raznovrsana je. (ovdije naravno govorim o standardu evropskih drzava blagostanja) sto znaci da izostanak majcinog mlijeka kod vece dijece ih ne dovodi u opasnost smrti. mada im naravno ne nudi onu kvalitetu koje majcino mlijeko u nutritivnom smislu ima.

u tom smislu sam govorila o nutritivnom u pozadini.