Rizični faktor za poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću


Prijevremeno rođena i djeca niske porođajne težine imaju i do 3 puta veći rizik za razvoj hiperkinetskog sindroma

Poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (u daljnjem tekstu ADHD, od engl. naziva Attention Deficit Hiperactivity Disorder) predstavlja jedan od najčešćih neurobioloških poremećaja u djece. ADHD se u literaturi može naći i pod nazivom "hiperkinetički sindrom" ili "minimalna cerebralna disfunkcija". Češći je kod dječaka.


Osnovne karakteristike tog poremećaja su:

nemogućnost održavanja usmjerene pozornosti
impulzivnost
hiperaktivnost.

Tim danskih znanstvenika je uspoređivanjem medicinske dokumentacije 834 djeteta sa dijagnosticiranim ADHD-om i 20,100 djece bez tog poremećaja rođenih između 1980. i 1994. godine, došao do slijedećih rezultata.

Djeca rođena između 34. i 36. tjedna trudnoće imaju 70% veću vjerojatnost za razvoj ADHD-a od djece rođene na termin (od 38.-42. tjedna). Djeca rođena prije 34. tjedna imaju čak 3 puta veći rizik za razvoj navedenog poremećaja.

Također su došli do podatka da i djeca rođena na termin, ali niske porođajne težine isto imaju povećani rizik za razvoj sindroma hiperaktivnosti. Djeca porođajne težine od 1500 do 2499 g imaju 90% veću vjerojatnost, a za djecu tešku između 2500 i 2999 g vjerojatnost je 50% veća u odnosu na djecu iznad 3000 g porođajne težine.

Od 834 djeteta sa ADHD-om, 90% su bili dječaci. Dijagnoza je obično bila postavljena u dobi od 2. do 18. godine života. Također kao rizične faktore zamijetili su još i: samohrano roditeljstvo, lošu ekonomsku situaciju obitelji te mlade roditelje.

www.sciencedaily.com