JL - 68900 pretile djece u hrvatskoj

[sorciere]

http://www.jutarnji.hr/nedjeljni_jut...djeca,55863.jl

Datum objave 23.12.2006 18:44
Zadnja izmjena 23.12.2006 18:44
Pošalji na mail Ispiši Komentiraj

--------------------------------------------------------------------------------
Nedjeljni jutarnji

Čak 68.900 pretile djece u Hrvatskoj
Piše: Suzana Ciboci

--------------------------------------------------------------------------------


Prema rezultatima praćenja prehrambenih navika školske djece, 11 posto djece ima povećanu težinu, a pretilo ih 5,5 posto


U Hrvatskoj je pretilo ili ima povećanu tjelesnu težinu oko 68.900 djece u dobi od sedam do 15 godina. Prema rezultatima pražćenja prehrambenog stanja školske djece, 11 posto djece je povećane težine, a pretilo je 5,5 posto.

Uz nepravilnu prehranu, tome pridonosi i nedovoljna tjelesna aktivnost djece koja se više očituje u gradovima, a u pojedinim gradskim sredinama broj pretile djece je tijekom zadnjih pet godina gotovo udvostručen.

Hrvatska djeca, naime, neredovito uzimaju obroke, sve se manji broj, osobito u višim razredima osnovne škole, hrani u školskim kuhinjama, svako drugo djete ne jede prije polaska u jutarnju smjenu, a velika većina ne jede kuhanu hranu bogatu raznovrsnim namirnicama.

Anketa o prehrambenim navikama djece pokazala je da djeca viših razreda tijekom nastave najčešće nešto za jelo kupuju u obližnjim trgovinama, kioscima ili u automatima postavljenim u školskim zgradama. U većini slučajeva to su grickalice, slatkiši i gazirani sokovi. Na taj način u organizam unose znatne količine masti i šećera, a vitamina i minerala gotovo ništa.

Jedna prosječna čokoladica, primjerice, sadrži oko 250 kcal, kao i limenka Coca-Cole, za čiju energetsku potrošnju dijete težine od 40 kilograma treba voziti bicikl 1 sat i 15 minuta. No samo 33 posto školske djece ima redovitu tjelesnu aktivnost dok njih oko 23 do 39 posto u dobi od 11 do 15 godina televiziju gleda više od četiri sata dnevno, 12 do 19 posto dječaka za kompjutorom provodi tri i više sati, a isto toliko sati pišu domaću zadaću sjedeći za radnim stolom.

Iste te kalorije koje sadrži jedna čokoladica, ističe dr. sc. Darija Vranešižć Bender, dipl. ing. biotehnologije, obično zamijeni zdravi dio obroka koji se zbog zasižćenosti šećerom, jednostavno, ne pojede.

Upravo zato je mijenjanje prehrambenih navika hrvatske djece važan segment Akcijskog plana za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine za razdoblje od 2007. do 2011. godine čiji su prijedlog izradili Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo zdravstva. Plan je usklađen s Globalnom strategijom o prehrani, tjelesnoj aktivnosti i zdravlju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koja je pretilost proglasila globalnom epidemijom 21. stoljeća.

Ako se ne poduzmu hitne mjere prevencije i liječenja, predviđaju da će do 2025. godine 50 posto svjetske populacije biti pretilo. WHO predlaže, među ostalim, uvođenje zabrane reklamiranja pojedinih vrsta prehrambenih proizvoda poput raznih grickalica, slatkiša i pića te uvođenje posebnih poreza na takve namirnice.

Uz nezdravu prehranu, djecu mame i aparati sa slatkišima i gaziranim sokovima u školskim zgradama. Letonija je prva zemlja Europske unije koja je ove godine zabranila nezdravu hranu u školama. Proizvodi poput gaziranih pića, čokoladica, čipsa i žvakaćih guma od početka studenog ne smiju se prodavati u trgovinama i kafićima letonskih škola. Aparati sa slatkišima, upozoravaju stručnjaci, trebali bi biti izbačeni i iz hrvatskih škola.

- Grickalice, slatkiši i gazirani sokovi, koje djeca uzimaju u velikoj mjeri, sadrže visoki udjel šećera i masti, a njihovo unošenje u organizam tijekom djetinjstva povlači za sobom rizik od kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, karijesa, debljine, dijabetesa, osteoporoze i povećane smrtnosti. Danas se mnoge od tih bolesti, do sada poznate kao ‘staračke’, nazivaju pedijatrijskim bolestima jer se smatra da imaju korijene u najranijem djetinjstvu.

Također, pretilost djece poprima razmjere epidemije, stoga je sasvim izvjesno da je taj problem nastao zbog prekomjernog unosa energije, odnosno masnoća i šećera, uz istodoban izostanak odgovarajuće tjelesne aktivnosti - kaže dr. Vranešić-Bender, uz Ivu Alebić autorica nedavno objavljene knjige “Hrana pod povećalom”.

Šećeri brzo ulaze u krvotok, naglo podižu razinu šećera u krvi, izazivaju povećano lučenje hormona inzulina i brzo oslobađaju energiju zbog svojeg jednostavnog molekularnog sastava. Nakon uzimanja hrane koja obiluje jednostavnim šećerima, brzo pada razina glukoze u krvi, što pojačava potrebu za slatkišima, slatkim napicima, šećerom pa se začarani krug ponavlja - više slatkiša traži još novih slatkiša.

Jedenjem čipsa, pizze, grickalica u organizam se pak unosi suviše zasićenih masnih kiselina koje mogu dovesti do pada koncentracije, pojave depresivnog raspoloženja, osjećaja umora i pospanosti. Ujedno, organizam ostaje uskraćen za hranjive tvari koje su odgovorne za optimalno funkcioniranje.

- Slatkiši daju obilje energije, ali su siromašni vitaminima, mineralima i antioksidansima. Svrstavaju se u nepoželjne namirnice koje štete zubima i kostima te nepovoljno utječu na probavu.

Djeca, koja su vrlo angažirana u igri, po dolasku kući postaju tužna, razdražljiva, a raspoloženje im se vrlo brzo popravi ako popiju slatki sok ili pojedu čokoladu. Tako iz prehrane izbacuju druge namirnice, gubi se objektivan osjećaj gladi. Iako svjesni ozbiljnih posljedica, roditelji ipak imaju neodoljivu potrebu da ugode djeci pa se stoga odlučuju za manje prikladne namirnice.

No sva gazirana pića mogu u djece izazvati nadutost i grčeve. Jedna limenka obojenog gaziranog pića s kofeinom znači jednak unos kofeina u dječji organizam kao i šalica crne kave. Stoga djeca koja u velikoj mjeri piju slatka gazirana pića s kofeinom imaju problema sa snom, do kasno ostaju budna, ali imaju i problema s koncentracijom pri učenju - upozorava splitska dijetetičarka Olja Martinić.

Dr. Darija Vranešić-Bender iznosi podatak da djeca danas piju 30 puta više gaziranih pića i jedu 25 puta više slatkiša nego 1950. godine što ukazuje da je situacija alarmantna. Godišnja stopa porasta učestalosti pretilosti u djetinjstvu stalno raste te je sada do deset puta viša nego 1970. godine.

- Djeca su osjetljivija na toksine i alergene iz hrane jer je detoksikacija putem jetara slabija nego u odraslih. Također, djeca konzumiraju veliku količinu hrane u odnosu na ukupnu tjelesnu masu pa jednaka doza štetne tvari može biti znatno opasnija za dijete nego za odraslu osobu.

Stoga je potrebno pažljivo birati namirnice koje ćemo ponuditi djetetu. Netretirano voće, povrće, voćni sokovi te kvalitetni izvori ugljikohidrata, bjelančevina i masti trebaju biti osnova jelovnika svakog djeteta i adolescenta.

Preporučuje se da djeca imaju 5 do 6 obroka dnevno kako bi se osigurala potrebna količina glukoze nepohodna za rad mozga i živčanog sustava jer su dječja jetra manja od jetara odraslog čovjeka pa je manja i rezerva glikogena - navodi dr. Vranešić-Bender.

Kako je vrlo teško kod djece sasvim ukloniti Coca-Colu, čokoladu i čips, stručnjacima je teško izreći opžu preporuku jer ona ovisi o dobi djeteta i tjelesnoj aktivnosti.

Međutim, sasvim sigurno jedna čokoladica (30 g) ili 2 dl gaziranog, ili zaslađenog napitka, ili mala zdjelica grickalica neće naškoditi zdravom i aktivnom djetetu školskog uzrasta. No, savjetuju stručnjaci, bolje je odabrati manje masne varijante poput slanih štapića ili krekera dnevno ili još bolje tek nekoliko puta tjedno.

Službene preporuke, doduše, uopće ne spominju konzumaciju takvih proizvoda, budući da oni sadrže tzv. prazne kalorije, odnosno ne sadrže ništa osim velike količine energije u obliku šećera i masti.

ZAŠTO SU ŠTETNI?

GAZIRANI SOKOVI

• 1 dcl coca-cole sadrži 10 g šećera, kofein, konzervanse i antioksidanse poput benzojeve, limunske i ortofosforne kiseline čiji unos zbog lošeg utjecaja na zdravlje treba ograničiti kada je god to moguće. Fosforna, limunska, karbonatna kiselina u gaziranim sokovima oštećuje zubnu caklinu i smanjuje gustoću kostiju što dovodi do osteoporoze

SLATKIŠI

• bomboni, lizaljke, čokolade isključivo sadrže šećer koji brzo ulazi u krvotok, naglo podiže razinu šećera u krvi, izaziva povećano lučenje hormona inzulina i brzo oslobađa energiju. Nakon konzumiranja hrane koja obiluje jednostavnim šećerima, brzo pada razina glukoze u krvi, što pojačava ponovno potrebu za slatkišima
• keksi sadrže velike količine masti i masne kiseline koje loše djeluju na srce i krvne žile

GRICKALICE

• čips i štapići sadrže masne kiseline koje mogu dovesti do pada koncentracije, pojave depresivnog raspoloženja, osjećaja umora i pospanosti. Ujedno, organizam ostaje uskraćen za hranjive tvari, koje su odgovorne za optimalno funkcioniranje. Sadrže i dosta soli koja može biti uzrok povišenog krvnog tlaka zbog djelovanja klora na organizam

[mamazika]

Ne znam što misle pod prosjekom, ali 100 g čokolade sadrži oko 600 kcal.