e da mi je jedan JJ ovdje...

[ana.m]

jel im dajete slobodu izbora i dokle to seze...

ne dajem. u rijetkim trenucima kad sama i pozeli obuci nesto sto joj nisam naumila za taj dan, udovoljim njenoj zelji, ako odgovara vremenu.

imam li tad pravo zamahati da " ona zna sto zeli ali ne zna sto joj treba" zastavicom

osobno to ne smatram samo svojim pravom, nego i (roditeljskom) obavezom.

odlucila je ne spavati popodne...

:? takve stvari kod mene nisu dane na odlucivanje. dozvolim jos 15-30 min rastezanja. poslijepodnevno spavanje nastojim odrzati (zavisno od obaveza).

sama si slaze meni

ja kuham, pa ja slazem meni za CIJELU obitelj, kod nas nema jedenja a la carte. no, ako joj se nesto odredjeno ne svidja (recimo neko odredjeno povrce ne voli) onda ga ne mora jesti.

Potpisujem.

[litala]

htjedoh reci da je puno jednostavnije odgajati na drugi nacin - ono da sve odluke donose roditelji...
i zapravo se pitam jesmo li takav nacin odgoja razvili jer je ona samo tako i htjela ili zato sto smo joj mi to dopustili, najcesce negdje izmedju...

onako, nekako ovlas citajuci, izgleda mi da to sto ja u globalu ni s jednim od njih troje nemam problema s te tri osnovne stvari (odjeca, spavanje, jelo) proizlazi iz toga da sam roditelj koji donosi sve odluke... :/

mozda i jest u tome tajna, ja sam definitivno previse u tome da bih mogla objektivno suditi, ali kolikogod se trudila, ne mogu naci gdje sam i kada ja to slamala njihove volje i zelje i potrebe...

i zbilja je jedina stvar - to sto trazim da se za rucak pojede sto je skuhano (osim one epizode i slucaja da nesto od toga bas izrazito ne vole - prekjucer sam noi vadila grasak iz rizi-bizi...), trazim zato jer ne kuham rep od grdobine s umakom od vinskog octa, nego jela koja oni vole i jedu...

ponavljam, tako mi sve skupa djeluje... jos pogotovo sto imam troje djece, pa da mi se nijedno nije zalomilo da bude tako izrazito puno svoje volje :/


ili mi muz pravi suradjujucu djecu

[flower]

a ja mislim da je i u stavu - ako se tako postavis, onda ce tako i biti. i definitivno u muzu

8)

[flower]

i negdje je kratki spoj - ne znaci da djeca koja nesuradjuju su super i genijalnih roditelja, kao i obrnuto i u svim varijacijama...

da vratim na temu - tri podrucja kompetencije djeteta - spavanje, jelo i oblacenje...

kako ide i gdje su zamke...

[Hana_Sara]

Nema pravog i krivog djeteta za batine.
I ne postoji metoda "onog cije ime ne smijemo spomenuti da ne bi vise stucao" koju mozes primijeniti od A do Z i koju primjenjuju svi roditelji jednako na svako dijete. Svaki roditelj drugacije pristupa svakom djetetu, koristeci njegovu jednu filozofiju iz kojih nastaju nase brojne metode, koje ne ukljucuju omalovazavanje, vrijedjanje, prijetnje i batine.

s ovim se ne slazem. sorry. doduse, tebi omalovazavanje vrijedanje i prijetnje idu zajedno sa odgojnom metodom po guzi, dok meni one idu sa svakom losom odgojnom metodom. tako da ni ti ni ja to ne odobravamo, ali ti to odmah ukalupljujes u pec, po guzi itd.. tvoje pravo, ali si u krivu

[litala]

a nista flo, u cetvrtom je spas 8)

[BusyBee]

Ma sve pet H_S, vazno je da si ti u pravu! I da ti je savjest mirna.

[mama courage]

ima 3 stvari (od onih bitnijih)koje sama odredjuje (oblacenje,jelo,spavanje).

e, to me zanima.... jel ovo po juulu il po tebi ?

npr, ako je po juulu, koje BITNE stvari dijete po njemu ne smije/treba samo odlucivati ?

hvala, tko god odgovori.

[zrinka]

npr, ako je po juulu, koje BITNE stvari dijete po njemu ne smije/treba samo odlucivati ?

hvala, tko god odgovori.

koliko se sjecam, on govori o tome da djetetu ne bi trebali mi odlucivati o njegovim fizioloskim potrebama tipa - glad/sitost, da li im se kaki, piski ili ne, i sl.

jer fizoloske potrebe djeteta su njegove potrebe koje mi ne znamo kakve su i ako im se pridaje prevelika paznja od strane roditeklja, to je podrucje gdje onda dijete moze i shvaca da moze manipulirati roditeljima, bilo svesno ili nesvjesno...
ako dijete nema dovoljnu paznju roditelja inace, ali je majka strasno pazljiva sto se tice njegova jela, onda dijete zna odugovlaciti s jelom, ne jesti i slicno da bi dobilo majcinu paznju, majke kojoj je jako vazno koliko je dijete pojelo...onda cetso to budu jedini trenuci kad dijete ima potpunu majcinu paznju...

juul cesto prica o jelu, kao o necemu cemu kao roditelji pirdajemo preveliku paznju (a u tom se ja s jjim slazem - iako, moja djeca su dobri jedaci pa sad, da li su takvi zatso sto nikad jelu nisam pristupila na nacin da nesto moraju, ili ih ucjenjivala s jelom pa imaju tj zasad mislav ima dobar odnos prema njemu) - za razliku od moga djetinstva kojeg se sjecam cesto i po mojoj majci koja je s tanjurem trcala zamnom ulicom da sve pojedem ...no to je tema za neki drugi topic, zar ne ...

[flower]

po juulu il po tebi

juulu

[flower]

sad vidim da pitas o cemu ne bi trebalo odlucivati - o trosenju novca u kuci (znaci odlucivati sto i kad kupiti, ili inzistirati na skupim stvarima), o gledanju tv-a i sl., o tome da li ce jesti slatkise i koliko, o tome da li ce ici u vrtic ili ne i sl...
ali ... ono ima pravo reci svoje misljenje, treba ga saslusati i kroz osobni govor vratiti mu svoje glediste i svoju odluku, a onda ono ima pravo se ljutiti itd...

[larmama]

1. odjeca
Ne znam kad su razmimoilazenja oko obleke pocela, previse je vremena proslo 8), ali je to krenulo s fazom suknjica i barbi boja. Prijateljica mi je rekla da nas to L kaznjava jer smo ju oblacili ko decka. A nismo, imala je ona i rozih stvari , ali isto tako i maslinasto zelenih. Kaj mogu kad su joj tako lijepo pasale uz oci .
Ja jos uvijek biram sto ce obuci, a ako odabere kombinaciju koja je meni neprihvatljiva pokusavam nametnuti svoj odabir. Nekad mi uspijeva nekad ne. Na jedan od mojih pokušaja da ne obuče suknju je odgovorila dobro, a onda ju i ti skini. Taj dan je isla u suknji
Ili more, stalno bi bila u haljinici. Pa smo napravili kompromis da ponesemo nesto sto ce ju vise stititi od sunca, pa to u povratku obucemo. Popodne je obratno. Za slijedece ljeto kupujem haljinice bez bretelica
Iskreno receno mislim da joj zasada ne dajem previse prostora za odabir, kad tako lijepo znam sloziti sto sa cim ide 8). I to me zna povući za razliku od MMa.

2. spavanje
Za vikende u principu ne spava vise popodne, u vrticu spava. U pocetku sam ju pokusavala uspavati popodne, sad vise ne. U principu spavanje vise manje ona diktira. Navikla nas od dojenačkih grčeva i ne spavanja do 3 u noći.

3. jedenje
Jedenje mi je bio najfrustrirajući dio dok je bila manja. Nudim i uvjeravam, ali ne pod svaku cijenu.
I sretna sam što smo uspjeli da voli više manje raznovrsnu hranu, a ne da ju zamrzi.

[anchie76]

"dali su djetetu sve, a vidi kakvo je".

Ukoliko ikad cujete roditelja da kaze tako nesto,mozete biti sigurni da je tu posrijedi igra "zrtve". Poprilicno nezdrav odnos. I nabijanje krivnje djetetu. No problem je u toj cijeloj prici, opet roditelj. Roditelj je taj koji NIJE znao postaviti svoje granice, koji je dopustao svima (djetetu) da mu ih gazi, i onda se zali sto su mu ih nagazili I jos se dijete treba lose osjecati zbog toga jer je pregazilo granice, a kak da je znalo ak mu se nikad nije dalo do znanja gdje su te granice?


Netko je spomenuo da djeca traze granice. Malo bih vise na tu temu. Nije nuzno da djeca traze granice da ih postavljamo oko njih samin (u stilu zabrana 'ne smijes ovo, ne smijes ono') - naravno neke granice cemo postaviti oko njih i kako postaju veci sve manje i manje granica postavljamo oko njih a sve nekako vise oko sebe. I to trazenje granica. Djeca zele znati roditeljske granice, jer jedino tako mogu upoznati roditelja. Znati sto mu je neprihvatljivo a sto nije. Ukoliko dijete ne sazna tu roditeljsku granicu, ono ga nikada nece upoznati. Dakle, zbog toga djeca zele granice - da upoznaju vlastite roditelje, da je i njima lakse funkcionirati s roditeljima, da znaju sto je roditeljima ok a sto nije, a ne da svaki put to bude iznenadjenje. Ne postojanjem roditeljskih granica, dijete ne dobiva priliku za upoznavanjem vlastitog roditelja.

[VedranaV]

1. oblačenje
nije mu to baš važno, ponekad neće tvrde hlače (traperice), ponekad kaže da ga neke grebu, tada vadim druge. ponekad hoće majicu kratkih rukava sa spidermanom, a zima je, pa kažem da može na majicu dugih. po doma ga uglavnom puštam da se skida i oblači kako želi pa se tako dogodi da sam ja u dvije ili tri majice, a on u majici kratkih rukava, toplih ruku i nogu. i obavezno je bez čarapa. a ja bolesnija od njega. kad vidim da mu je zima, svako toliko predložim da obuče čarape, a ponekad kažem da mora, kad osjetim ledene noge.
2. hrana
uh. imamo dogovor da može slatko ali je uviet i da jede nešto zdravo. nakuhala sam se tijesta i šuga, grisa, štrukla, nije da je posebno zdravo, ali bar nema ogromne količine šećera. povrće i voće teško ide, tješim se da nadoknađuje u vrtiću. tamo ide vegete i svega u hranu, a ja kuham bez umjetnog, možda je u tome fora. i u društvu i u ritualu.
3. spavanje
za novu godinu je rekao ajde ti mama odi spavati, a tata i ja ćemo se još malo poigrati :/ (nije tako završilo). i kako voli novu godinu jer ne mora ići tako brzo spavati. a ujutro odvali do 10 bez problema. imam tinejdžera u kući . navečer se zna dogoditi da se ja srušim na krevet, a tata i on se igraju još pola sata, sat. a onda dođe spavati raspoložen kao da je otprilike 10 ujutro. preko vikenda puštam da bude duže budan, a kad se mora dići ujutro ja određujem za koliko treba ići spavati. jednom sam eksperimentirala i rekla da je on glavni i da može ići spavati kad hoće. prvi dan je išao oko 11, pola 12, ako se dobro sjećam, drugi dan sat ranije, a treći je rekao da hoće ići kad i ja. ima drugačiji bioritam od mene, sličniji tatinom, ja sam jutarnji tip, a oni su noćne ptice. onda se to sve više svodi na to da ja postavljam granice za sebe. kad sam umorna, izjavim da idem spavati i odem, bez obzira na druge.

i tako, nemamo čvrsta pravila, ali ipak na nekom mjestu povučem granicu zbog zdravlja. a to mjesto ovisi o okolnostima.

[klia]

Nedavno sam dobila stručan savjet da je za dijete važno postaviti mu granice spavanja odnosno osigurati mu sate kad je biološki san najčvršći. Konkretno, za M. savjetovano mi je da ga stavljam leći ranije (oko 8 ) i neka se ranije ustaje.
Od djeteta koje nije voljelo spavati ni od 11 navečer do 9 ujutro (popodne da i ne spominjem) i koje ni pod razno nije htjelo samo zaspati zahvaljujući vrtićkom redu dobila sam dijete koje sad to čini samo (odnosno ja sam uz njega dok se sam oblači i dok se ne uvuče u krevet, pročitam mu priču ili sl., ali se sam uspavljuje, bez moje nazočnosti u sobi, a kamoli u krevetu).
Poslusala sam savjet i iznenadila se da bez problema zaspi i u 8 i po, a ujutro redovito kasnimo u vrtić jer također spava do preko 8.
I vidim da bolje funkcionira.
Naime, dj. psiholog mi je rekao da se sada formiraju djetetove navike po tom pitanju i da bi, ukoliko se granice ne postave, moglo doći do problema kad krene u školu ako kasno lijega, a mora stići na prvi sat u 8h.
I mogu vam reći da mi to zvuči logično i ne sviđa mi se argumentacija da se to rješava kad postane aktualno.

[flower]

klia, ja sam isto primjetila da njoj fali sna - sad joj ponudim da krene ranije lec i cini mi se bolje (a i mama i tata sestignu igrati mame i tate ) da se opire i buni, ne znam sto bih

da je za dijete važno postaviti mu granice spavanja

to je identicno onome sto sam ja ucila i znala prije princeze ratnice...i onda je krenulo moje razmisljanje po JJ... srecom noc nam nije problem, problem je dan (odnosno nije ni to vise problem - danas je odlucila vise ni u vrticu spavati i imala je generalno pregroznu krizu oko 3 kad su je moji pokupili, ja vidim povezanost u toj njenoj sizi i nespavanju).

sad se otvara i tema (mislim daju je i Anchi spomenula) sto s granicama - nasim, njihovim...

JJ kaze da roditelj prvo treba postaviti sebi granice, a onda tek djetetu i to ih reci kroz osoban govor. Bitno drugacije od stava da su djeca mali razuzdanci koji trebaju jasno postavljene granice.

[klia]

Jedna poznanica - pedagoginja - rekla mi je da je JJ napisao nekakav novi dodatak svojim knjigama gdje je prizemljio neke svoje teze. Nažalost, nemam još podatak kako se knjiga zove ni je li prevedena.
Što moj M više raste, to ja više uočavam važnost granica i pravila.
On nije bio razuzdanko kojemu su granice odjednom zatrebale - nego je bez moga čvrstoga stava , a u ime nekakve slobode odgoja i njegove kompetencije da odlučuje kad se, što se i na kakav način radi - lagano počeo to postajati.

[flower]

onda u iscekivanju dodataka...

[seni]

Čudno, ja valda nisam JJ dovoljno dobro proučila, ali vidim da sam valjda jedina iz kluba 2+ koja mu ne zamjera pisanje knjige na temelju samo jednog djeteta. Pa nisam ja stekla dojam da je pisao na temelju svojih roditeljskih iskustava, više terapeutskih. :?

nisi jedina.
on je pisao na temelju svojih terapeutskih iskustava.

oops, sad vidim da se to odnosi na majke vise djece.

anyway, meni je ta logika prilicno strana. (vise djece - pa ces bolje pisati, pa valjda oni koji imaju 6, su kompetentniji od onih koji kao imaju samo troje)

[marta]

Čudno, ja valda nisam JJ dovoljno dobro proučila, ali vidim da sam valjda jedina iz kluba 2+ koja mu ne zamjera pisanje knjige na temelju samo jednog djeteta. Pa nisam ja stekla dojam da je pisao na temelju svojih roditeljskih iskustava, više terapeutskih. :?

nisi jedina.
on je pisao na temelju svojih terapeutskih iskustava.

oops, sad vidim da se to odnosi na majke vise djece.

anyway, meni je ta logika prilicno strana. (vise djece - pa ces bolje pisati, pa valjda oni koji imaju 6, su kompetentniji od onih koji kao imaju samo troje)

nije tu uopce rijec o kometenciji. ne smatram se kompetentnijom od tebe zato sto ja imam troje, a ti jedno. govorim o tome da u situacijama koje se javljaju u obitelji s vise djece ponekad ne mogu biti ispostovane svacije granice, ili ne mogu biti ispostovane u onoj mjeri u kolikoj mogu biti u situaciji jedno dijete - roditelj.

dakle govorim o stvarima fizike, a ne filozofije.

[seni]

to je tocno.
ali mi je nekako podrazumjevajuce, da se to podrazumjeva (to da sa vise djece ne mogu uvijek biti ispostovane sve granice)

no to mi nije u sukobu sa njegovim stavovima.
na isti nacin na kojem mozes djetetu reci: sada se ne mogu igrati s tobom jer moram napraviti to i to, ili zelim da ides u krevet (ici u krevet nije isto sto i zasopati) jer ja sada zelim sa mamom pogledati film,
mozes hendlati i to da ne mogu svo troje ili petoro istovremeno imati npr. autic ili sto vec.

[marta]

to je tocno.
ali mi je nekako podrazumjevajuce, da se to podrazumjeva (to da sa vise djece ne mogu uvijek biti ispostovane sve granice)

no to mi nije u sukobu sa njegovim stavovima.
na isti nacin na kojem mozes djetetu reci: sada se ne mogu igrati s tobom jer moram napraviti to i to, ili zelim da ides u krevet (ici u krevet nije isto sto i zasopati) jer ja sada zelim sa mamom pogledati film,
mozes hendlati i to da ne mogu svo troje ili petoro istovremeno imati npr. autic ili sto vec.

nisam nigdje ni rekla, ni insinuirala da je to u sukobu s njegovim stavovima. samo da je naglasak knjiga ipak na situaciji s jednim djetetom, a ne petero njih.
i sad cu ipak izvuci taj argument "ja imam vise djece od tebe" pa sam dozivjela i vise situacija, a te a auticem koji svi zele istovremeno su minorne. meni je drago da recimo Maja ne vidi razliku. i istovremen mi je zao sto ju ja vidim.

[Maja]

Ma ja osjetim razliku, ali ne mislim da bi knjiga bila drukčije pisana da je pisana s više djece na umu ili iskustvu.

[seni]

samo da je naglasak knjiga ipak na situaciji s jednim djetetom, a ne petero njih.
i

moze biti. (mislim da razumijem sto hoces reci)
mozda i zato sto imam jedno dijete, nisam to tako percipirala. (sto ti je subjektivnost )

[marta]

Ma ja osjetim razliku, ali ne mislim da bi knjiga bila drukčije pisana da je pisana s više djece na umu ili iskustvu.

Pa to ti kazem. Ja mislim da bi bila drugacije napisana. Mislim da se u knjigama ne spominje niti jedna situacija s vise od dvoje djece (od kojih jedno uglavnom suradjuje, a drugo ne suradjuje), pa iz toga zakljucujem da bi mogla biti drugacije napisana.
Sad cete reci da nije naglasak na situacijama nego na filozofiji, ali ne vjerujem da se neki sustav moze izgraditi u potpunosti pristupajuci problemu/stanju/ideji samo s jedne strane.

[Maja]

Pa ja i ne mislim da se pristupalo s jedne strane. Ne mogu dalje, u gužvi sam strašnoj, sto posto se neću dobro izraziti

[marta]

Sto se guzve tice, potpuno se slazem s tobom, nazalost ne stignem ni ja u tancine razglabati.

[Maja]

To bumo uživo

[marta]

Ma budemo figu, svaka konverzacija koju zapocnem u zadnje vrijeme nakon tri recenice ode na krivi kolosjek....

[dijanam]

Razlika u obiteljima s vise djece nije samo u kvantitetu.
To je kvalitativno drugaciji sustav.

A svaki sustav, kada samo jedna njegova komponenta promijeni nacin funkcioniranja, mijenja svoj nacin funkcioniranja.

Imate li vi koji imate jedno dijete ponekad osjecaj da ste izgubili kontrolu nad situacijom? Da ne mozete uopce vise racionalno misliti i doci do nekog kreativnog i pozitivnog rijesenja. Vjerujem da vecina ima takvih situacija u kojima jednostavno okolnosti ne dozvoljavaju da djelujes kako bi zelio.

Ja imam takvih situacija vise . Znaju me pitati kako s cetvoro. Sto kako? Ponekad viknem: predajem se, pucajte! Ne mogu. Ponekad sam ja agresor pa ih sve zarobim...

I to mi je sve ljudski, zivotni, ne brinem se puno oko toga.

Meni se cini isto da mozda ne bi bilo bitnih promjena kada bi knjiga bila pisana za one koji imaju vise djece. Ono sto ja zamjeram Juulu i njegovu pristupu su:

-stav da roditeljstvo i obiteljska struktura ide progresivno prema boljitku (opcenito me smeta taj pristup da covjecanstvo napreduje)
-stav da je odgajanje djeteta u vjeri lose za dijete

[Zorana]

Dijana, gdje je on to pisao o vjeri? KOliko se ja sjecam, on u knjizi strogo naglasava vaznost da roditelji budu autenticni po svakom, pa i po tom pitanju.

[dijanam]

Zorana, iskopat cu iz knjige (ali ne veceras, malo sam pretjerala) pa cu ti poslati na pp.

Ali na jednom mjestu implicira nesto sto on ne razumije (jer ne moze razumjeti, jer nije vjernik). A to je da katolicka crkva podrazumijeva podloznost zene muzu i djece njima. Sto nije tocno.

Al ja nisam od dugih pisanja, a i isla sam gledati, tema je zapoceta na skroz necem drugom, pa ne bi puno o tome.

[Zorana]

ok
Iako, ako to implicira, mozda bi se na nekom globalnom nivou slozila s tim. Ali, mozda je opet rijec o nerazumijevanju. Ja sam zivjela i odrasla u okolini u kojoj to stvarno tako jeste bilo. I u takvim okolnostima je jednostavno nemoguce razdvojiti sto je utjecaj crkve, a sto je dio tradicije, kulture, drustva ili cegavec. Polozaj zena u Rkc kao organizaciji mi je isto malo "sumnjiv". Ali opet, to su sve neka moja zapazanja koja ne moraju biti objektivna.

[Bambi]

-stav da je odgajanje djeteta u vjeri lose za dijete

U kojem djelu to piše? Čitala sam Vaše k. dijete al nisam naišla na taj podatak, možda mi je promakao, a možda to piše negdje drugdje?! :?