kod nas je "skok" trajao prvih 6 tjedana i onda je odjednom sve postalo puno lakše. nikada nisam primjetila da imamo taj klasični skok u razvoju kada bi trebao biti (ali bolje da se ne hvalim jer bi me moglo zadesiti :/ ).
u početku sam bila luda od muke. čak sam zapisivala točno kada se prišteka i odšteka, kada spava itd. kako bi skužila nekakav red, a sada mi je to sve smiješno. više uopće ne znam kada sisa i jel ima neki ritam. prištekam ga kad mi padne na pamet ili kada mislim da bi mogao biti gladan jer on više ne plače zbog gladi pa ni ne znam kada je gladan. strpi se još malkoc pa će ti kao i meni rjeđe i kraće papati. onda će ti biti krivo što ne sisa dugo kao prije da možeš malo oko ubiti dok on papa