Smrt djevojčice zbog nepružanja pomoći kod astmatičnog napad

[TinnaZ]

Što mislite o ovome?

Ispiši

Počinje suđenje liječnici i medicinskoj sestri za smrt astmatične djevojčice Piše: Stojanka Lesički
Foto: Stojanka Lesički
Prvo ročište protiv djelatnika Hitne pomoći koje su dežurale u noći 27. listopada 2005. kada se ugušila Tena Šurina

KRIŽEVCI - Godinu dana nakom smrti 11-godišnje astmatične djevojčice Tene Šurine počet će sudski proces protiv medicinske sestre N. T. i doktorice D. P., koje su dežurale u Hitnoj pomoći križevačkog Doma zdravlja 27. listopada 2005., kada je na poziv Tenine majke odbijen kućni posjet djevojčici koja se gušila.

Potvrdio nam je to jučer Darko Pavičić, općinski državni odvjetnik iz Križevaca, rekavši da je prvo ročište pri Općinskom sudu u Križevcima zakazano za 21. studenoga. Prema Pavičićevim riječima, protiv medicinske sestre i liječnice podignuta je optužnica za teško kazneno djelo protiv zdravlja ljudi, a zbog nepružanja medicinske pomoći, za što je moguća kazna zatvora do 10 godina. Do otezanja s procesom došlo je zbog vještačenja Zavoda za sudsku medicinu, koji je sudu nalaz dostavio tek u lipnju, odnosno sedam mjeseci nakon smrti djevojčice.

Inače, prema riječima Terezije Kolar, ravnateljice Županijskog doma zdravlja, još nije završen ni postupak o okolnostima smrti djevojčice koji se vodi pri Ministarstvu zdravstva.

Ipak, iako su sestra i liječnica bile suspendirane do završetka postupka pri Ministarstvu zdravstva, obje rade. Prema riječima ravnateljice Kolar, na posao su vraćene u siječnju zbog nedostatka kadra. Liječnica i dalje radi na Hitnoj, no sestra N. T., koja navodno nije liječnicu ni izvijestila da je zatražen posjet, kako je to utvrđeno istragom, sada radi na odjelu ginekologije.

Mirjana Šurina, majka preminule Tene: Da je Hitna došla barem na pola puta, Tena bi bila živa

KRIŽEVCI - Nakon što sam čula da su liječnica i medicinska sestra vraćene na posao, mislila sam da će se sve zataškati, no kad sam danas primila poziv na ročište, odahnula sam. Počela sam se nadati da bi pravda ipak mogla pobijediti, odnosno da će odgovorni za smrt moje Tene ipak odgovarati. Da je Hitna došla barem na pola puta, Tena bi danas bila živa jer ona je pretprošle godine u Zagrebu preživjela još teži napad, o čemu imam medicinsku dokumentaciju - rekla nam je majka Mirjana Šurina.

Ispiši

Liječnica i sestra: Nismo krive za smrt djevojčice Piše: S. Lesički
Foto: Stojanka Lesički

KRIŽEVCI - Ispitivanjem svjedoka danas je počelo suđenje Dubravki Puljević i Nevenki Turčinović, liječnici i medicinskoj sestri križevačke Hitne pomoći, zbog nepružanja medicinske pomoći u slučaju smrti 11-godišnje djevojčice Tene Šurine.

Podsjetimo, Tena Šurina iz sela Raščani kod Križevaca umrla je lani 27. listopada na putu u koprivničku bolnicu nakon što je, prema tvrdnjama majke Mirjane Šurine, Hitna pomoć iz Doma zdravlja Križevci odbila doći u kućni posjet djevojčici koja se gušila od astmatičnog napada. Majka je danas na sudu ponovila da je Tena prethodni dan bila dobro i normalno boravila u školi. Istaknula je da je počela teško disati iako je nakon iznenadnog noćnog napada astme djevojčici dala sve potrebne terapije, nakon čega je prvi put kućni posjet zatražila oko 4 sata ujutro.

- Dežurna sestra odgovorila mi je da nepotrebno paničarim i da primijenim terapiju, odbivši doći. Za nekoliko minuta opet sam zvala i ponovila da ništa ne pomaže i da se dijete guši moleći neka dođu barem na pola puta. Opet se javila ista sestra i odbila kućni posjet - rekla je majka, i dodala da su ih na Hitnoj u Križevcima dočekala zatvorna vrata, a boce za kisik dovlačili su u ordinaciju iz susjedne prostorije.

Sestra Turčinović i dr. Puljević samo su izjavile da se ne osjećaju krivima, a svjedokinja Ankica Lebinski, druga dežurna sestra te noći, ustvrdila je da nije čula za drugi poziv majke iako je bila u prostoriji sa sestrom Turčinović. Dodala je i da nije čula da je sestra Turčinović rekla majci da ne paničari.

Svjedokinja Lebinski napomenula je i da misli da nitko od osoblja nije obavijestio liječnicu koja je u tom trenutku bila u liječničkoj sobi, iako je naknadno ustvrdila da je uobičajeno da se sestra o potrebi intervencije konzultira s liječnikom kad je on prisutan.

Lebinski je doddala i da bi se ponovno, po onom što je tada čula od kolegice, u njihovu žargonu poziv majke Šurina okvalificirao kao hladan. U vrijeme kada se dogodila kobna situacija križevački Dom zdravlja nije imao registrator telefonskih poziva. Majci Tene Šurine trebalo je 15-ak minuta da kćer doveze na Hitnu, a da je Hitna došla, djevojčica bi za to vrijeme i dalje kod kuće bila priključena na električni inhalator.

Iduće svjedočenje na kojem bi trebali svjedočiti dr. Zlatko Kućanda, voditelj Županijske hitne pomoći, i sudski vještaci sutkinja Nemec zakazala je za siječanj.

Ispiši

Liječnici i sestri po 18 mjeseci zatvora Piše: Stojanka Lesički
Foto: Stojanka Lesički

Medicinska sestra Nevenka Turčinović i liječnica Dubravka Puljević osuđene su zbog nepružanja pomoći kod astmatičnog napada

KRIŽEVCI - Djelatnice križevačke Hitne pomoći, sestra Nevenka Turčinović i liječnica Dubravka Puljević, zbog nepružanja pravodobne medicinske pomoći 11-godišnjoj djevojčici Teni Šurini iz Raščana kod Križevaca nepravomoćno su osuđene na po godinu i pol bezuvjetnog zatvora.

Tena Šurina bolovala je od akutne astme kod koje iznenada može doći do pogoršanja, kao što se to i dogodilo u noći 27. listopada 2005. Majka Mirjana tada je nazvala Hitnu da dođu u kućni posjet jer se djevojčica guši. Međutim, kako tvrdi, sestra Turčinović rekla je da joj ponovi terapiju i da ne paničari, odbivši izlazak na intervenciju. Odbila je i drugi majčin poziv kada je zamolila da Hitna dođe barem na pola puta kako bi djevojčica što duže kod kuće mogla biti priključena na električni inhalator. Majka je potom djevojčicu sama prevezla na Hitnu.

Nakon intervencije medicinske ekipe, za koju su sudski vještaci utvrdili da je bila korektna, ali zakašnjela, djevojčica ipak umire zbog gušenja u kolima Hitne pomoći na putu za koprivničku bolnicu. Sutkinja Mirjana Nemec obrazložila je prilikom izricanja presude da je sud poklonio vjeru opisu traženja pomoći majke Šurine, a ne sestre Turčinović, koja se unatoč tome što su na telefonskom ispisu izlistana dva poziva Hitnoj, branila izjavom da je ona s majkom razgovarala samo jednom.

Pritom, kako je isticala u svojoj obrani, po majčinim navodima nije mogla naslutiti da je potrebna hitna intervencija. Što se tiče drugookrivljene liječnice Puljević, sud je, kako je to pojasnila sutkinja Nemec, uzeo u obzir da ju sestra nije obavijestila o razgovoru s majkom niti zatražila njeno mišljenje u pogledu intervencije. Sud, međutim, nije prihvatio obranu liječnice “da ona uvažavajući važeće pravilnike o Hitnoj medicinskoj pomoći nije bila dužna biti obaviještena i donositi odluke o izlasku na intervencije”.

Inače, kazna za ovo teško kazneno djelo protiv zdravlja ljudi je od 3 do 10 godina zatvora, no prema riječima sutkinje Nemec, i sestri i liječnici je ublažena zbog okolnosti da su dugogodišnje zdravstvene radnice koje su dosad korektno obavljale svoj posao. Sestra Turčinović nije bila na izricanju presude, dok je liječnica Puljević suznih očiju izišla iz sudnice nakon izricanja presude.

- Moju djevojčicu ništa ne može vratiti. No, zadovoljna sam što je proces okončan zatvorskim kaznama jer mislim da bi to moglo pozitivno djelovati na rad Hitne pomoći. Čujem da se već i sada nešto počelo mijenjati, a nabavljen je i registrofon koji će moći svjedočiti na koji je način pacijent i kakvu intervenciju tražio - izjavila je Mirjana Šurina, majka preminule djevojčice. Dodala je da je ipak ostala iznenađena istom visinom kazne za liječnicu, budući da liječnica nije bila informirana o zahtjevu za izlazak na intervenciju.

115 minuta užasa
4.00 sati: 11-godišnja Tena Šurina u noći 27. listopada 2005. dobiva teški astmatični napad. Majka pokušava s primjenom uobičajene terapije, no stanje se ne popravlja.

4.12 sati: Prvi put zove Hitnu pomoć i kaže da je Teni jako loše, da se guši. Sestra joj kaže da ponovi terapiju i da ne paničari te odbija izlazak na intervenciju.

4.15 sati: Majka drugi put zove Hitnu moleći da dođu barem na pola puta, no sestra ponovno odbija odlazak na intervenciju.

4.17 sati: Sestra ne obavještava liječnicu niti u knjigu protokola upisuje pozive.

4.20 sati: Majka po izrazitoj magli iz 11 kilometara udaljenih Hrašćana dovozi djevojčicu u Križevce.

4.40 sati: Djevojčicu prebacuju u vozilo Hitne pomoći, no usprkos reanimaciji, ona umire.

5.55 sati: Tena Šurina službeno je proglašena mrtvom u bolnici u Koprivnici.

U liječničkoj komori, Sindikatu i ministarstvu nemaju podatke o broju presuda protiv liječnika
Nepoznato je koliko je liječnika kazneno gonjeno
ZAGREB - U sustavu hrvatskog zdravstva ne postoje jedinstveni podaci o tome koliko je liječnika kazneno gonjeno i osuđeno zbog različitih kaznenih djela. Iako bi sudovi trebali dostavljati Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) pravomoćne presude protiv njenih članova, to se ne provodi u praksi. Zbog toga u HLK nemaju podatke o tome koliko je liječnika i zbog čega kazneno gonjeno i osuđeno.

- U nekoliko smo navrata tražili da nam temeljem Zakona o liječništvu dostavljaju pravomoćne presude, ali bez uspjeha. Stoga ćemo još jednom uputiti naš zahtjev - kaže predsjednik HLK Hrvoje Minigo. Temeljem sudske presude Komora može pokrenuti postupke i pred svojim tijelima, ali i odbiti dati licencu osuđenom liječniku. - Do sada je bilo takvih slučajeva, a, primjerice, sjećam se da je jednom liječniku zbog počinjenja kaznenog dijela odbijen zahtjev za licencu - kaže dr. Minigo. Dodao je kako u Komoru još uvijek nije stigla presuda protiv liječnice u križevačkom slučaju.

- Znam za taj slučaj jer je Ministarstvo zdravstva od nas zatražilo da provedemo stručni nadzor. No, naše povjerenstvo nije našlo elemente krivnje u tom slučaju - rekao je dr. Minigo. Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić kaže kako se ne sjeća da je bilo tko od njegovih članova osuđen na zatvorsku kaznu. I u Ministarstvu zdravstva su potvrdili kako nemaju podatke o osuđivanim liječnicima. (A. Šantek)

Odvjetnici osuđenica bez komentara
Iako smo u sudskom hodniku čuli da se nakon izricanja presude odvjetnik liječnice Ivica Mazalin sutkinji obraćao izrazito povišenim tonovima, nama nije želio dati nikakav komentar, osim da će se žaliti na presudu.

Odvjetnica sestre Tatjana Figač-Gregurić nije prisustvovala izricanju presude niti ju je željela komentirati na naš telefonski upit, najavivši samo žalbu na presudu križevačkog Općinskog suda.

[Riana]

ne znam što reći. uzalud izgubljen život, radi čega?

[TinnaZ]

Izvor:

Jutarnji.hr

intenzivno sam pratila slucaj kad je objavljen u medijima, neposredno nakon sto je djevojcica preminula...ne mogu da se ne zapitam kakvi nam to ljudi rade u zdravstvu???kome predajemo u ruke vlastiti zivot kad nam je lose????

neka su kaznjene, obje.. i treba cesce tako, pa bi mozda medicinari shvatili da nisu bogovi nego ljudi u sluzbi koja se zalaze za pomoc onima kojima je to potrebno

[Vrijeska]

Navodno postoji i druga strana priče ...
To su mi rekli zdravstveni djelatnici koji su liječili preminulu djevojčicu

Obiteljsko zanemarivanje itd.

No, naravno, ne opravdavam nepružanje pomoći!

[Brunda]

Ne želim ulaziti u detalje cijele priče, ali gubitak djeteta na ovakav način mi je stravičan. Ne bih to preživjela

[TinnaZ]

Obiteljsko zanemarivanje itd.

No, naravno, ne opravdavam nepružanje pomoći!

šta sad zanemarivanoj djeci ne treba pružiti hitnu medicinsku pomoć u konkretnoj situaciji kada im je život ugrožen

[mamazika]

Moja prijateljica u Americi ima kćeri alergičarke (na hranu) i po liječničkoj preporuci ima doma injekcije adrenalina ako se od nečeg počnu gušiti.
Kod nas toga nema (bar ne na recept), a da je ta mama imala takvu injekciju (to su one pripremljene, samo se piknu i daju, ne u ampulama) vjerujem da ju je mogla spasiti.
Sjećam se da je prije par godina netko htio da te injekcije uđu u promet, ali eto ništa od toga. Vjerojatno ih se može kupiti za velike novce.

[Audrey]

Ako sam dobro shvatila, liječnica ovdje odgovara radi 'zapovjedne odgovornosti', tj. zato što je bila nadređena spomenutoj sestri, a liječnica tvrdi da o pozivima roditelja nije bila obaviještena, i da je sve što im je sestra rekla bilo bez konzultacije s njom. Ako je tako, koliko je njezina kazna dobro odmjerena? S jedne strane, ti kao nadređeni trebaš držati 'svoje ljude' pod kontrolom, a s druge i 'tvoji ljudi' su samo ljudi, mogu biti svojeglavi (nemojte mi reći da u ordinacijama i bolnicama niste nailazili na takvo osoblje), imati loš dan, biti čak i zlobni...
Ako je to što liječnica tvrdi istina, po meni je nije trebalo kazniti jednako oštro kao sestru. Je li sestra dovoljno oštro kažnjena, o tome se da diskutirati.

Inače, najžešće osuđujem nepružanje pomoći djetetu. U stvari, bilo kome, ali moj je stav da su djeca ipak nešto posebno, i da je tu bolje stoput reagirati na lažnu uzbunu nego jednom se oglušiti na pravu .

[martinaP]

Moja prijateljica u Americi ima kćeri alergičarke (na hranu) i po liječničkoj preporuci ima doma injekcije adrenalina ako se od nečeg počnu gušiti.
Kod nas toga nema (bar ne na recept), a da je ta mama imala takvu injekciju (to su one pripremljene, samo se piknu i daju, ne u ampulama) vjerujem da ju je mogla spasiti.
Sjećam se da je prije par godina netko htio da te injekcije uđu u promet, ali eto ništa od toga. Vjerojatno ih se može kupiti za velike novce.

Mislim da se mogu naručiti iz inozemstva, postoje i doze za djecu. Cijenu ne znam. To imaju ljudi alergični, npr. na ubode osa, kod kojih ubod može izazvati anafilaktički šok.

[kloklo]

...ali moj je stav da su djeca ipak nešto posebno, i da je tu bolje stoput reagirati na lažnu uzbunu nego jednom se oglušiti na pravu .

Potpisujem te... jadno, jadno dijete

[Vrijeska]

Obiteljsko zanemarivanje itd.

No, naravno, ne opravdavam nepružanje pomoći!

šta sad zanemarivanoj djeci ne treba pružiti hitnu medicinsku pomoć u konkretnoj situaciji kada im je život ugrožen

Napisala sam gore da ne opravdavam nepružanje pomoći!

Roditelji se nisu brinuli oko djetetove bolesti prije ...
Ne želim ulaziti u detalje, ali svi dobro znamo da niti novinarima nije uvijek za vjerovati.

[TinnaZ]

nisam reagirala na tebe, nego na te kolege koji su rekli da ima i druga strana priče, da je dijete bilo zanemarivano. Pa i ako je bilo kakve to veze ima sa nepružanjem pomoći.

[mamazika]

Sestra nije ta koja može/smije odlučivati u takvoj situaciji.
Liječnica nije bila obaviještena.
Po meni treba kazniti onog tko radi takav raspored u Hitnoj, tj. da ne dežura liječnik na telefonu nego sestra.

[MGrubi]

Inače, najžešće osuđujem nepružanje pomoći djetetu. U stvari, bilo kome, ali moj je stav da su djeca ipak nešto posebno, i da je tu bolje stoput reagirati na lažnu uzbunu nego jednom se oglušiti na pravu .

stvar je takva, da ako je bio lažan poziv, netko mora platiti cca 1000kn za put Hitne

ne vidim kako je doktorica kriva :?
druga stvar da je setra nju kontaktirala . ali ovako?
kriva je sestra jer nije tražila drugo mišljenje, i organizator Hitne

[ninni]

tragedija je užasna i krivac mora odgovarati, ali strašno mi je i nedoupstivo da je liječnica dobila istu kaznu kao i sestra ako stvarno ništa nije znala. a ako ćemo po zapovjednoj odgovornosti onda bi u zatvor trebali i ravnatelj doma zdravlja i ministar... čini mi se da bi studenti prve godine prava donosili bolje i pravednije presude neko dobar dio naših sudaca.

[ninni]

sorry na tipfeleru - nedopustivo

[TinnaZ]

Kako se plaćaju liječničke pogreške

Slučajevi mladog Rabljanina Miroslava Maškarina, koji je ostao bez noge u rutinskoj operaciji slijepog crijeva, i djevojčice iz Ferdinandovca, koja je umrla od sepse, te osuda na zatvorsku kaznu liječnice i medicinske sestre zbog smrti djevojčice iz Križevaca oboljele od astme, visoko su senzibilizirali javnost za pitanja liječničkih pogrešaka ili komplikacija koje dovode do tragičnih ishoda za pacijente i njihove obitelji.
Jedini naš odvjetnik specijaliziran za medicinsko pravo Miroslav Mađarić, koji se na tom području usavršavao u SAD-u, smatra da bi Hrvatska trebala preuzeti model većine europskih zemalja i SAD-a, gdje se sve rješava između medicinskih ustanova i osiguravatelja, koji nadoknađuje štetu u slučaju medicinskih pogrešaka.

»Ako se kod nas moraju obvezno osiguravati odvjetnici i javni bilježnici, ne vidim razloga da to ne bi trebali liječnici i medicinske ustanove«, kaže Mađarić i napominje da bi to bilo bolje i jeftinije rješenje nego osnivanje odštetnih fondova koje si mogu priuštiti bogatije zemlje kao što je Finska.
U SAD-u ne postoji kaznena odgovornost liječnika, a odštete su vrlo visoke i za europske prilike. Najviša poznata odšteta je bila 116 milijuna dolara za stopostotnu invalidnost djeteta nastalu kod poroda. Da su to nezamislivi iznosi u Europi, pokazuje primjer jedne Amerikanke koju je teže ozlijedio Austrijanac u prometnoj nesreći u Češkoj. U Češkoj je za to dobila naknadu od 900 eura, što je, prema postojećoj praksi, 0,04 posto odštete koju bi dobila da je stradala u Americi.

Novi zakon o obveznim odnosima kod nas znatno je proširio mogućnosti nadoknade neimovinske štete zbog fizičkih i duševnih boli, odnosno, po novome, povrede prava osobnosti. Osim toga, u parnici se može »izboriti« i renta do pretpostavljenog trajanja radnog vijeka, naknada za tuđu pomoć i njegu te odšteta roditeljima zato što im je dijete postalo invalid. U jednom slučaju kod nas sud je stradaloj studentici medicine četvrte godine dosudio rentu do 65. godine u visini plaće liječnika specijalista jer se pretpostavljalo da bi studentica došla do tog stupnja obrazovanja.

Vrlo iskusni pravni praktičari i teoretičari upozoravaju na vrlo rizičan način obrane Miroslava Maškarina, za kojeg njegova odvjetnica traži 14 milijuna kuna. To je nerealno, jer se neimovinska šteta dosuđuje i prema gospodarskim mogućnostima države, tvrdi jedan pravni stručnjak koji napominje da bi, osim milijun ili dva za neimovinsku štetu, Maškarin na sudu mogao dobivati oko 3500 kuna mjesečno za izgubljeni dobit zbog nemogućnosti bavljenja svojim zanimanjem do kraja radnog vijeka, oko 1500 kuna invalidnine, oko 3600 kuna na mjesec za tuđu njegu i pomoć, a njegovi roditelji i eventualno sestra mogli bi dobiti po 220.000 kuna zato što im je uži član obitelji postao invalid. Neki iskusni stručnjaci upozoravaju i na opasnost da Maškarin na sudu dobije oko dva milijuna kuna za neimovinsku štetu, što znači da bi izgubio spor za 12 milijuna kuna. U tom bi slučaju morao nadoknaditi odvjetničke troškove riječkom KBC-u, koji bi se mogli popeti i na milijun kuna.

Od 70 do 750.000 kuna
Vrhovni sud je 2002. godine donio orijentacijske kriterije za utvrđivanje visine neimovinske štete, kojih se sudovi u pravilu pridržavaju. Primjerice, utvrđuje se da je za fizičke bolove naknada po danu od 70 do 370 kuna, za strah od 2200 do 30.000 kuna. Naknada za duševne boli (sada povreda prava osobnosti) zbog smanjenja životne aktivnosti (kada netko više ne može voziti automobil, baviti se sportom ili svojim zanimanjem) ovisi o stupnju invaliditeta. Kreće se od 75.000 kuna za desetpostotni invaliditet, do 750.000 kuna za stopostotni, ali se dosuđuje i više, ovisno o okolnostima slučaja.
Redakcija, Vjesnik - 30.1.2007

[TinnaZ]

bez obzira da li je presuda korektna ili nije, pozitivno je da se uopće nešto počelo događati po pitanju odgovornosti u zdravstvu, mada mi je čudno da je liječnica dobila istu kaznu kao i sestra koja je uopće nije informirala o pozivu.
Po sistemu zapovjedne hijerarhije, onda se i za ravnatelja trebala utvrđivati.
Ili su novinari nešto ispustili.

U svakom slučaju mučno, grozno, dobro da su roditelji imali snage pokrenuti postupak.