http://www.vecernji.hr/home/manager/748530/index.do

Manager.hr

26.02.2007 15:07

U SJENI PRONAĐENIH OSTATAKA 200 JUNADI KOD ĐAKOVA
Moramo li se bojati hrane koje jedemo
Autor Sanela Majdandžić

Pronalazak krajnje neodgovorno odbačenih ostataka 200 junadi u blizini Đakova, otvorilo je pitanje i kod nadležnih inspecija i svakodnevnih potrošača, što se točno dogodilo i gdje je meso junadi završilo.
A radi se o velikoj količini junećeg mesa, zbog čega je i sam ravnatelj Agencije za hranu, unutar kojeg funkcionira sustav za žurno uzbunjivanje, doc. dr. Boris Antunović, najavio pomno praćenje cijelog slučaja.

"Ukaže li se potreba za tim, mi ćemo reagirati u javnosti ne bi li se promijenile prehrambene navike ili povećala opreznost tijekom kupovine junetine", istaknuo je.

Prošle je godine hrvatska Agencija za hranu zabilježila u 70 slučajeva nazočnost sastojaka opasnih po zdravlje ljudi. Proizvodi s takvim sastojcima pronađeni su na policama naših trgovina ili su, na našu sreću, uočeni tijekom kontroli na granici.

Tako je nedavo zaustavljena isporuka korejskih inox lonaca za kuhanje jer su otpuštali nikl, u slatkoj mljevenoj paprici iz Srbije uočena je nedopuštena plijesan, a slovenske gume za žvakanje imale su više bojila od dopuštenog.

Miješane pizze iz Estonije sadržavale su pak povećan broj mikroorganizama. Sve ove pojave provjerava i javnost upozorava Agencija za hranu koja od prošle godine ima i Sustav za žurno uzbunjivanje kako bi se što više smanjio broj štetnih proizvoda koje konzumiramo.

Kada se uoči štetnost nekog proizvoda kojeg smatramo hranom, prema zakonodavstvu Europske Unije, u javnosti se objavljuje vrsta proizvoda koji sadrži tu štetnu tvar. Objavljujemo i zemlju porijekla ovog proizvoda, dok iIme proizvođača ne objavljujemo.

To je iz razloga jer se objavom imena proizvođača može utjecati bitno na mijenjanje navika potrošača, stvaranje crnih listi proizvođača što posredno može utjecati na otpuštanje radnika radi gubitaka, a koji nisu izravno krivi za spomenuto, pojašnjava ravnatelj Antunović.

Svijet je postao globalna tržnica, a proizvodi koje konzumiramo, uz imperativ zdravstvene ispravnosti, ipak u sebi nose različite sirovine, sastojke, aditive.

Kad se najmanje nadamo u tanjurima nam završe sastojci koji nam oštećuju zdravlje, nerijetko mogu vrlo brzo izazvati i smrt. Dobar primjer za to je bila nedavno ljuta paprika iz Brazila sa visokim sadržajem kancerogenih aflatoksina, koja je uzdrmala inspekcijske službe cijelog starog kontinenta, te navela na potrebu snažnijeg sustava kontrole i uzbunjivanja kvalitete hrane.

Alberto Marcuso, talijanski stručnjak za hranu ukazuje da talijanski sustav za nadzor i uzbunjivanje javnosti ima 20 regionalnih službi te 228 lokalnih jedinica. U Hrvatskoj postoji samo jedna središnja agencija što je nedovoljno za tako zahtjevan posao.

Problem naše zemlje osim još slabo razvijenih kapaciteta nadzora i provjere hrane jest i nedovoljna spoznaja što se s proizvodima koji su povučeni iz konzumacije na kraju događa.

Odnosno da li su u cijelosti zbog štetnosti uništeni ili su ipak obanjivanjem zaklona i inspekcija našli svoj put do stola potrošača.