Porodjaj i evolucija

[ronin]

Ma cure ja mislim da mi jesmo povlaštene što živimo u doba u kojem živimo.Samo nažalost,što se poroda tiče,živimo u krivoj državi.
Ono što je vani rutina,a to je opcija prirodnog poroda i poroda kod kuće kod nas je još ekstremizam,nažalost.

Ali opet,s druge strane,nikako se ne bih htjela vraćati u doba kad je moja baka rađala mog tatu...u selu u brdima 15 km udaljenog od najbližeg gradića,sa razarajućim trudovima od dva dana i krivo okrenutom bebom.....skoro je umrla...djed je biciklom gazio 15 km do doktora koji ju je uspio poroditi jer to seoskoj babici nije uspjelo.A vidite,da je umrla moj se tata,a ni ja ni moja djeca ne bi rodili i onda mi teorija o sisavcima jednostavno ne znači ništa.

Što ustvari hoću reći svojim postom....mislim da se mi cure nekad prepucavamo bezveze...sve mi ustvari želimo jedno te isto;dostojanstvo žene na porodu i pravo na odabir da rodimo na način koji to želimo.
Mislim da se tu sve slažemo....a gubimo se u pokatkad bespotrebnim raspravama,treba naprosto zapeti i činiti ovo što uostalom i čini naša draga Roda....boriti se da dobijemo ono na što bi trebale imati pravo i što mnogo žena u bijelom svijetu već ima.
Jedna od vas kaže-bolje je ovako,na to druga replicira-je,ali što ako...a ustvari mislim da bismo i te kako trebale koristiti blagodati 21.st ali na način kako to NAMA odgovara.

[mamuška]

ronin za predsjednicu!!!!

[ronin]

mamuškica moja draga....uvijek me uspiješ nasmijati!

[Felix]

podijelila sam topic. naslov nije najsretniji ali nisam imala inspiraciju.

[vertex]

Pa super ako ne zagovaraš, nitko zdravog razuma ne zagovara bespotrebne intervencije, ali činjenica je da medicina danas gotovo i ne prepoznaje koncept prirodnog poroda i da gotovo sve intervencije koje se naprave, naprave se zdravim ženama i zdravoj djeci i u porodima koje se samo treba ostaviti na miru.

Opet ne razumijem. Je li ovaj forum mjesto na kojem se smije samo ponavljati jedno te isto a sve ostalo je hereza?

Krajnosti može biti u oba smjera.
Moja ideja je vrlo jednostavna: iako sam sisavac, neću otići u usamljenu kuću na Mosoru i daleko od svih sama roditi svoje dijete, nadajući se da spadamo u blagoslovljenih 85%. U porod ulazim sa svim svojim emocionalnim, psihološkim, mentalnim iskustvima iako prepoznajem da je to vrijeme u životu u kojem smo najbliže iskonskom u nama. Ne mislim da vodim ljubav kao životinja niti da rađam kao životinja, iako ima dodirnih točaka.
Ukoliko moje dijete ili ja spadamo u manje sretnih 15% (što uopće nije mali postotak) bit ću presretna da živim u današnje vrijeme, kao što je rekla ronin.

Gdje se iz ovog gore može iščitati da odobravam ometanje prirodnog tijeka normalnog poroda, da smatram da žena nije sposobna za rađanje i da je treba tretirati kao bolesnika?

Kao da se ovdje odvija više razgovora paralelno...

[MGrubi]

evo kopiram s jednog drugog foruma:

akle, mi smo bili na predavanju Andree Robertson "Roditi sigurno - roditi prirodno" i moram reci da nam se jako svidjelo.
MD je bio odusevljen i sad se totalno zagrijao za cijelu stvar.
Iako sam vecinu stvari vec znala zbog nekoliko godina citanja na Rodi i netu, uvijek se pokupi neka nova i zanimljiva informacija, a neke stvari sad smatram jos bitnijima.

No prvenstveno sam zeljela dobiti priliku da pitamo nekog kompetentnog, a nepristranog (mislim da vecina hrv doktora to, na zalost, nije) STO SA BLIZANCIMA!?!?!?


Evo "nekoliko" stvari koje sam si ja zapamtila kao bitne i/ili zanimljive :

- 80-85% zena moze bez problema roditi prirodnim putem, bez intervencija (taj postotak ukljucuje i blizanacke trudnoce)
(za preostali postotak je u velikoj vecini vec prije poroda poznat med.razlog zbog kojeg prirodan porod nece biti moguc)

- upravo te intervencije, nama prikazane kao neophodne ili korisne, cesto dovedu do potrebe za dodatnim intervencijama, te do komplikacija do kojih ne bi doslo da se zeni omogucilo da rodi prirodno i svojim tempom

KAKO NAS ORGANIZAM DOZIVLJAVA ODLAZAK U BOLNICU:

-svi sisavci radaju u svojim gnijezdima, tamo gdje se osjecaju najsigurnije
(npr. krave cesto se ne zele oteliti samo ako ih se gleda, jobile trkacih konja nikako se ne smije ometati, jer tad dolazi do komplikacija - zbog iste igre hormona kao i kod nas)

- jedino mi, umjesto kad osjetimo trudove, da se smirimo, i zavucemo u nase "gnijezdo" pojurimo u bolnicu, jer su nam rekli da cemo tamo biti najsigurniji

- ali nase tijelo to ne misli!

- dolaskom u bolnicu ono dozivljava vrstu soka i cesto koci porod, tako da izlucuje adrenalin

- sto je visa razina adrenalina to je niza razina oksitocin (hormon ljubavi), a on nam potice trudove i otvaranje, te salje signal mozgu da nam treba endrofin kako bi nam olaksao bolove

- dogada se da zenama pri dolasku u bolnicu stanu trudovi ili se uspore, a isto tako i otvaranje

- osim sto nam smanjuje razinu hormona neophodnog za radanje, pocinje stiskati misice maternice koji se nalaze na njenom izlazu i inace sluze za zatvaranje i stezanje maternice nakon poroda

- sad imamo dvije vrste misica koje rade - prve koji tiskaju bebu van i jedna koji ju drze unutra - bolovi su jako jaki, a efekta nema

- to nije nista cudno, jednostavno, nase tijelo nije sigurno da tu zeli roditi i spremno je bebu drzati na sigurnom


DRIP I EPIDURALNA

- posto trudovi nisu onakvi kakve bi med. osoblje zeljelo, idu nam "pomoci" s dripom, a on je umjetan oksitocin i nase tijelo ga ne prepoznaje na isti nacin kao prirodan

- inace kod lucenja prirodnog oksitocina, nas mozak dobiva informaciju da mu treba pomoc, jer nas jako boli, te zapocinje povecano lucenje endrofina, koji je prirodan opijat i umanjuje nam bolove, te nakon poroda izaziva poseban osjecaj

(Andree Robertson je to usporedila sasa sprinterima, koji u trku krenu sa puno snage i trce ko ludi, no u jednom trenutku se tocno moze vidjeti kako im je tesko i kako vise nemaju snage, osijecaju se kao da ne mogu vise, ali s obzirom da imaju iskustva, oni znaju ako izdrze jos samo malo i "probiju zid" da ce moci istrcati do kraja – tj. znaju da ce im biti poslan dodatan endrofin i posluziti im kao vjetar u leda.
U tim trenucima oni su jako koncentrirani i ne vide nista oko sebe (to bi trebalo omoguciti i zenama pri porodu), te na kraju utrke mozda isti tren nisu ni svijesni sto su postigli, ali ubrzo to uvidaju i preplavljuje ih jedan jako poseban osjecaj, opet izazvan endrofinom, iako su fizicki iscrpljeni)

- dakle, kad nam daju drip, nama trudovi postaju jaci, ali nema endrofina koji ce nam to ublaziti, pa nam velikodusno daju epiduralnu (+nema kretanja!)

- sve sto smo primili tokom poroda uslo je i u bebu, a to bas nije najzdraviji pocetak zivota

- hormoni su nam totalno zbrckani…


POLOZAJ TIJELA PRI PORODU

- zene prije nisu radale lezeci na ledima (niti danas radaju u svim kulturama ili ako imaju izbora)

- to je najgori moguci polozaj za zenu i bebu

-ako zena stane i rasiri noge (moze biti uspravno, poluskvrcanih nogu, klecati…nije bitno, glavno da joj pase) kosti zdjelice se razmaknu (zaboravila sam, mislim da se radilo o neka 2 cm…)

- ako zena lezi zdjelica je fiksna

- ako se uz rasirene noge jos i nagne prema naprijed (podize se, mislim da je to trticna kost i onaj kraj nase kraljeznice – ostatak naseg repa i stvara se jos dodatnog prostora (mislim da oko 1.5cm)

= rasirimo li noge i nagnemo se prema naprijed stvaramo bebi dodatnih 25% prostora za prolaz kroz nasu zdjelicu!!!!!+ posto stojimo i sila teza mu pomaze pri izlasku, te su nase kosti cijelo vrijeme gibljive



KRETANJE PRI PORODU, DRIP, CTG

- za dizanje iz kreveta je rekla da se jednostavno dignemo, jer nam to nitko ne moze za zbilja zabraniti
(na komentar jedne osobe da je njena prijateljica bila vezana 14 sati, je Andree Robertson ostala zgranuta i rekla da je to jednostavno barbarski)

- da nije tocno da se ne smijemo kretati tj. stajati ili sjediti ako imamo drip ili ctg

- da povedemo partnera i da njegov glavni zadatak bude da nam stvara mirno okruzje, da ne dopusti da nas uzrujavaju i da nam rade nesto sto mi ne zelimo

- prigusiti svijetla (za smanjenje stresa, spustanje adrenalina…)

- ako ne dopustaju, onda nas partner moze samo prekriti nekom tkaninom

- ovaj je konkretan prijednog dala:
da se dignemo iz kreveta, sjednemo na stolicu uz krevet, naslonimo se rukama na njega, a ispod si stavimo jastuk, a partner nas prekrije plahtom, kucnim ogrtacem ili bilo cim sto moze posluziti i da se koncentriramo, a on da sve (nepotrebne stresove)drzi dalje od nas.
-tako ce nam navodno teze prici i napraviti nam nesto bez naseg znanja i protiv nase volje


- da ne zurimo u bolnicu, vec da doma ostanemo sto duze

VAGINALNI PREGLEDI TOKOM TRUDNOCE
- inace za vaginalne preglede tokom trudnoce je isto ostala u cudu i rekla kako se u australiji oni ne smiju raditi, jer se tako samo povecava mogucnost infekcije, te da bi taj doktor koji na svakom pregledu radi vaginalni bio tuzen za sexualno zlostavljanje

- cure su joj objasnile da oni to rade jer kao moraju provjeriti da li se otvaramo, te da nam da taj nacim nabijaju osjecaj odgovornosti i krivnje, te da stvaraju osjecaj kod zena da je to zbilja neophodno, jer inace dovode u opasnost svoju bebu

- ona je ponovo rekla da to nema smisla, jer samim tim pregledima povecavamo sansu za komplikacije

- da je vecina prvorodki itekako dobro zatvorena

- da kod drugo i viserodki nije nista neuobicajeno da su malo otvorene i da to uopce nije nista strasno

-da sada u australiji sad doktori moraju traziti pristanak pacijenta za svaku stvar

- da sad rade na tome da se vaginalni pregledi potpuno izbace iz ginekoloske prakse

- da ne potpisujemo parir pri dolasku u rodiliste kojim im dajemo pravo da sami interveniraju

-da je ta praksa prije postojala i u australiji

-dokazano je da oni nemaju nikakvu pravnu osnovu to traziti od nas pri dolasku

Mi smo ju bas bili pitali za duplice, jer sve sto je rekla zvucalo je jako lijepo i vecinu toga sam znala, ali nisam znala da li ista od toga mogu primijeniti na duplice.

Evo sto je ona rekla:

- da ne vidi nikakav smisao odlaska u bolnicu samo zato sto se radi o blizanackoj trudnoci
(nekoliko puta je u cudu pitala "Ali zasto?"

Netko joj je objasnio da je to kod nas praksa cim se utvrdi bliz. trudnoca i ukratko rekao kako se tretira, no njoj je i dalje to bilo cudno i neopravdano

- da ako je trudnoca uredna, do poroda ostanem doma, da jednostavno ne idem u bolnicu i nekoliko puta ponovila MD "Keep her out of hospital as long as you can! Keep her out of hospital!"

- da je blizance u principu lakse roditi jer su manji (po njoj epizotomija je sasvim nepotrebna…)

- da se kod blizanaca nikako ne bi smjela koristiti epiduralna, jer je za drugog duplica vazno da se rada iz okomitog polozaja kako bi mu sila teza pomogla da se okrene prema dolje
(sad mene zanima da li svi oni porodi u kojima se prvi bebac rodi vaginalno, a drugi na carski, zbilja moraju uvijek zavrsavati tako, ili bi se dobar dio njih rodio vaginalno samo da je mama bila u okomitom polozaju i da su im dali sansu da se okrenu)

- na nase pitanje sto sa rezanjem pupcane vrpce je odgovorila da ce nam vjerovatno prvom odmah prerezati, ali da ona doma ima snimljen POROD BLIZANACA U VODI GDJE NI JEDNOM NISU PREREZALI PUPCANE VRPCE, ali da mi to u Hrvatskoj vjerovatno necemo uspijeti dobiti s obzirom na to sto je cula.

Evo, nadam se da nije predugacko ili dosadno za citanje.
Predavanje je trajalo nesto vise od dva sata i bilo je zbilja zanimljivo ispricano, pa je ovo samo mali dijlelic.

dakle pravilnim položajem tijela dobiva se najmanje 3,5cm dodatnog prostora za prolazak bebe , a ne klizmom 8)

[Felix]

i nije 25% nego 28%
vertex, svi smo manje vise na istom tragu. jedino sto pokusavamo naglasiti da kod nas rade rutinske intervencije koje povecavaju mogucnost komplikacija, do kojih ne bi doslo da se zenu pusti da radja prirodno.
odgovarala sam na tvoj post o 'uzasima' poroda u primitivnim zajednicama i u proslosti. dakle i onih 85% i onih 15%. obzirom da navodis da su prezivjele taj 'uzas', zakljucila sam da govoris o 85% normalnih nekompliciranih porodjaja

[vertex]

Felix, nisi me dobro razumjela.
Meni osobno porod nikako nije užas, pomalo sam zaljubljena u svoje porode i sretna sam da sam žena i da mogu to doživjeti.
Nisam govorila ni o primitivnim zajednicama, već o npr. Evropi kroz zadnja stoljeća pa možda i tisućljeća. Unaprijed sam rekla da ne znam kako je bilo, ali nagađam da je takav neposredni odnos prema porodu, koji se nalazi u proučavanim plemenima, u Evropi vjerojetno odavno izgubljen, a ne samo u novije doba bolničkih poroda. Odnos prema seksu i spolnosti je prolazio razne, često čudne i neprirodne faze, i nisam sigurna kako je bilo rađati ženama opterećenim pritiscima raznih vrsta lažnog morala, društvenih pravila i čega već sve ne. Nisam povjesničar i ovo su samo moji dojmovi, ali mislim da je lako moguće da jedna prvorotka iz nekog Evropskog grada nije bila baš previše u doticaju sa svojim instinktima i da nije imala pojma što znači rađati jer se o tome nije govorilo. U tom smislu je bila moja primjedba da je moguće da su mnoge žene i tad porod doživljavale kao jedan užas koji treba proći nekoliko puta u životu, ono "preživjeti" je u ovoj rečenici bilo figurativno. Vjerojatno je onima na selu bilo lakše.
Ali ne mislim ni da je smrt pri porodu bila baš mala opasnost, opet govorim o ovom prostorima kroz zadnja stoljeća. U jednoj sam knjizi našla podatak kako je smrtnost na porodu strašno smanjena kad je uvedena praksa da liječnici prije poroda operu ruke! Tamo je bio naveden postotak i ime liječnika koji je tu praksu začeo, iako su mu se kolege smijali. Ne znam jesu li babice u srednjem vijeku ( prije nego što su se upetljali liječnici) prale ruke prije poroda, ali nekako sumnjam.
Ukratko, mislim da je jasno da ova moja razmišlanja nisu u okvirima "za" ili "protiv" nego su jednostavno razmišljanja.

[Foška]

meni je negdje u glavi da je i Marija Terezija svoju djecu porađala sjedeći na stolcu. izrodila je hrpetinu djece, ako se dobro sjećam, pa joj valjda to nije bio baš neki užasni užas.

čini mi se i da se stolac (ili je to bio stolčić, hmm?) koristio u starom Egiptu.

[vertex]

Eto, sad sam baš zapela, ali sam malo posjetila temu o neinterventnom porodu po Michelu Odentu pa vidim da i on govori o "stoljećima i stoljećima kulturološki kontroliranog porođaja", pa mi se čini da to potkrepljuje moje razmišljanja.
Nije poanta samo u čučanju ili ne-čučanju, govorim o kompletnom odnosu prema porodu.

[ronin]

Baš ste me kao povjesničarku zaintrigirale....

Zašto sam u prošlom postu na neki način zagovarala ideju prirodnog porođaja "obogaćenu"znanjem moderne medicine(znači prirodno,ali sa osiguranjem zlu ne trebalo...)?Zbog iskustva koje nam daje povijest.

U starom vijeku medicina je bila na prilično visokoj razini(ukupno gledajući povijest medicine kao takve).Na higijenu se u staroj Grčkoj i Rimu strogo pazilo i automatski se smanjio ukupan broj infekcija a samim time i smrtnosti u porodu. Nje je nažalost bilo prema današnjim mjerilima mnogo i nije bilo neobično da majka umre u porodu,a čak se vrlo često događalo prvorotkama da rađaju mrtvorođenu djecu.
Ipak,stari vijek bio je razdoblje kada se ljudi nisu sramili vlastitog tijela,vlastite seksualnosti i s time ni porod nije doživljavan kao nešto "prljavo" i sramno.Pa i svima znane doule potječu upravo iz Grčke.
U Rimu je bila slična situacija;znamo da je i sam Cezar rođen carskim rezom a da je i majka preživjela(iako je zbog velikih komplikacija u porodu bio teški padavičar...)

Spomenule ste Egipćanke:siromašne su rađale u čučećem položaju,dok su imućne koristile modificiranu verziju porodnog stolčića-tako je i Kleopatra rodila malog Cezariona.

U srednjem vijeku situacija se stubokom promijenila-seksualnost i sve povezano sa "ženskim stvarima"smatralo se nečim nečistim i prljavim i automatski je rezultat bio katastrofalna smrtnost u porodu-npr.u 12.st je jedna od pet žena umirala u porodu(jasno se sjećam predavanja na faksu kad nam je prof.Goldstein pokazivao demografske dijagrame u kojima je bilo šokantno očito smanjenje ženske populacije između 20 i 30 godina upravo uslijed smrti u porodu).Također su osnivane ubožnice gdje su se rađala i gojila "neželjena"djeca začeta u "grijehu".Zbog straha od osude okoline žene su se vrlo često odlučivale na neasistirane porođaje koji su u većini slučajeva završavali smrću djeteta.

Jedini su izuzetak u srednjem vijeku bili Arapi koji su bili najbolji liječnici tog doba,sa pravim pravcatim bolnicama u svim gradovima(svaki europski dvor koji je držao do sebe tada je imao liječnika Arapina).

Spomenuli ste Mariju Tereziju?To je već era prosvjetiteljstva gdje je i medicina bila na nešto višoj razini,posebno ako se radi o habsburškoj carici-rodila je (na stolčiću)16 djece,14 preživjelo.(dvoje mrtvorođenih,unatoč "kraljevskom"tretmanu).

O današnjici znate sve....i više od mene...ali ipak,znajući koliko je žena umrlo u prošlosti u nečemu što sisavci rade prema instinktima(što je s nama,imamo li stvarno "Evino prokletstvo?") ja sam sretna što živim i rađam u 21.stoljeću(a vjerujte mi nisam se veselo provela na porodima,daleko od toga).Onoga dana kad u našoj zemlji dobijemo mogućnost izbora da rodimo kako želimo,a u svako doba istovremeno imamu svu moguću skrb moderne znanosti,reći ću-to je to.

[zrinka]

ronin, bas lijepo pises :D
mozes napisati neki rad s prikazom polozaja za radjanje kroz povijest?

a naseg portala nesto o lezecem polozaju
http://www.roda.hr/tekstovi.php?Teks...t2ID=&Show=908

Suvremena opstetricija je iznikla u Francuskoj u 17.st., kada su muški liječnici ušli u rađaonicu i zauzeli tradicionalnu ulogu primalje. Po prvi puta se od žena tražilo da rađaju ležeći na leđima, tako da bi liječnici mogli lakše upotrijebiti kliješta. Tradicija kaže da je ta praksa počela kada je Luj XIV. tražio da njegova ljubavnica podnese trudove u tom položaju tako da bi skriven iza zavjese mogao bolje promatrati rađanje svog djeteta.


Od toga je vremena, opstretičar – s instrumentima u rukama, imajući kontrolu – uvijek stajao ispred pasivne, na leđa položene žene. Zapravo sama riječ “opstetricija” je izvedena iz latinskog ob + stare, što znači “stajati ispred”. Leđni položaj i prisilna pasivnost koju on nameće majci danas je u industrijskim društvima postao sveopće prihvaćen. Isto je sa zamjenjivanjem babica liječnicima, što ukazuje na duboko obezvrijeđivanje majčinske osjetljivosti i brige koju primalje kao žene mogu podariti drugim ženama

a evo jos jedan zanimljiv tekst
http://www.roda.hr/tekstovi.php?Teks...251&PHPSESSID=

Porod "s nogu"

Porođaj u Hrvatskoj — najljepše vrijeme u životu? Ne, još uvijek nešto što je najbolje zaboraviti... Od primitka u neugledne, siromašne ustanove, nazivane rodilištima, do smještaja u prekrcane prostorije s neudobnim krevetima, pokidanom posteljinom, ormarićima koji se ne mogu zatvoriti, kontakta s medicinskim osobljem, koje uz časne i rijetke izuzetke trudnice i rodilje uglavnom doživljava kao razmaženu smetnju... itd. I sve je to još divno i krasno dok ne počne sam čin rađanja.

Mnoge žene danas i ne znaju da je rađanje u krevetu započelo u razvijenim europskim zemljama koncem devetnaestog stoljeća, usporedno s razvojem porodiljstva, koje je zbog intervencija usmjerenih na spašavanje života majke i djeteta zahtijevalo ležeći položaj rodilje. Što je bilo dotad? Dotad su, još od postanka svijeta žene, baš kao i svi dvonožni sisavci, ma kako se groznom ta usporedba činila, rađale stojeći i čučeći. Od devetnaestog stoljeća, baš zbog razvitka porodiljstva, odnosno stručnog osoblja kojemu je bilo zgodnije biti među nogama žene, rađanje u krevetu, odnosno u najneugodnijem mogućem položaju za rodilju, postalo je obvezom. Žene u prošlom stoljeću jednostavno nisu mogle birati položaj u kojem će donijeti na svijet svoju djecu.

Srećom, barem u razvijenim europskim zemljama i SAD-u to ludilo, gledajući povijesno, nije dugo trajalo. Tek jedno stoljeće, jer već krajem dvadesetog stoljeća javljaju se glasovi za pravo žene na odabir položaja pri rađanju. Tako je već danas u mnogim europskim i američkim bolnicama posve ukinuto brijanje (uvedeno navodno zbog mogućih bakterija) i klistir (uveden također navodno zbog mogućeg onečišćenja stolicom), a sve češće se ženama omogućuju alternativni načini rađanja, odnosno porođaj stojeći, čučeći, na laktovima i koljenima te porođaj u vodi.

U hrvatskim se bolnicama tek u posljednje vrijeme od svih alternativnih načina rađanja trudnicama omogućuje porođaj u vodi. Odnosno, to je zasad moguće u Zagrebu, Rijeci i Osijeku. Splitsko je rodilište po običaju iza svih, baš kao i što se tiče prisutnosti partnera porođaju ili jednostavno mogućnosti da otac vidi svoje dijete nakon porođaja. Primjerice, partner žene koja u Splitu rađa carskim rezom, ako se ne koristi nelegalnim metodama upada u sobe rodilja, vrlo vjerojatno neće vidjeti svoje dijete sve dok ono ne dođe kući.

No, vratimo se tehnikama rađanja. Stojeći položaj pri rađanju dopušta ženi da za čitavo vrijeme porođaja stoji i hoda. Šokantno, zar ne? Ali na taj su način žene širom svijeta rađale i prije stoljeća sedmog. U čučeći položaj se žena obično spušta pri kraju stojećeg položaja, da bi dijete što lakše izišlo, dok su za sjedeći položaj prije više stotina godina konstruirani i posebni stolci u kojima su žene rađale. Na taj je način slavna Marija Terezija rodila nekoliko svoje djece.

Zagovornici alternativnih položaja rađanja, među kojima su naravno i brojne žene, ističu kako se vraćanjem starim metodama rađanja znatno skraćuje trajanje porođaja (koje kod prvorotkinja smještenih u krevet zna iznositi i nevjerojatna dvadeset i četiri sata), a i trudovi su jači i učestaliji. Što se porođaja u vodi tiče, koji je i u Hrvatskoj u posljednje vrijeme sve češći, tvrdi se da je takav način porođaja najmanje bolan za rodilju, a za dijete najmanje šokantan. U toploj se vodi rodilja osjeća dobro i opušteno, pa porođaj traje kraće, a rjeđe se koriste i sredstva protiv boli te rezanje međice (koje se, usput rečeno, u razvijenim zemljama također sve češće izbacuje, te se umjesto njega vraća starom dobrom načinu prirodnog pucanja tkiva, za koje žene koje su ga iskusile tvrde da puno prirodnije i brže zarasta). Dijete će u vodi prodisati nešto kasnije nego kada se iz maternice izvuče izravno na zrak, ali će porodni šok zbog prelaska iz tople u toplu vodu pa tek zatim na hladni zrak biti znatno manji.

Sam porođaj u vodi izgleda tako da se dolaskom u rađaonicu rodilja smješta u veliku kadu u kojoj je temperatura vode između 34 i 36 stupnjeva Celzijevih. Rodilja u kadi pod stručnim nadzorom rađa dijete, koje se maksimalno nakon trideset sekundi vadi iz vode. Sam završetak porođaja, znači vađenje posteljice i pregled, obavlja se na stolu za porođaje u rađaonici.

Naravno da porođaj u vodi, baš kao ni porođaj u kući, koji je uz pomoć babice također sve češći u razvijenim zapadnim zemljama, ne dolazi u obzir pri bilo kakvim komplikacijama vezanim uz trudnicu ili trudnoću. Također pri porođaju u vodi moraju biti dostupni (u blizini, ne u vodi, zbog mogućeg strujnog udara) svi uređaji koji se inače koriste u suvremenom porodiljstvu, zatim porođaj u vodi može se obavljati isključivo u rodilištima, nikako kod kuće, i uz prisutnost stručnih osoba.

Stoga, ako ste potpuno zdrava trudnica i odlučite se za zasad jedinu alternativnu metodu rađanja omogućenu vam u Hrvatskoj, naravno ne u Splitu, znajte da ćete, ako je sve u najboljem redu, iz bolnice izići najbrže za tri dana, a ne, kako se u posljednje vrijeme uvriježilo u razvijenim zemljama, za šest do dvanaest sati nakon porođaja. Ali to je već neka sasvim druga priča.


Porođaj kroz stoljeća

U staroj Grčkoj postojalo je nekoliko škola rađanja, uglavnom se rađalo ležeći ili sjedeći, ali i klečeći. Ženama su pri porođaju pomagale babice, a grčki su liječnici porađali i održavali na životu sedmomjesečne bebe. U Egiptu je za vrijeme faraona postojao porodni stolac za rađanje u sjedećem položaju, dok su u Mezopotamiji žene rađale čučeći.



Piše: Mila BULIMBAŠIĆ-BOTTERI
Izvor: Slobodna Dalmacija
Objavljeno: 29. srpnja 2004.

[zrinka]

Onoga dana kad u našoj zemlji dobijemo mogućnost izbora da rodimo kako želimo,a u svako doba istovremeno imamu svu moguću skrb moderne znanosti,reći ću-to je to.

i da, sa ovim se slazem

[ronin]

zrinka
Prikaz položaja rađanja kroz povijest ustvari je više u domeni antropologije nego povijesti,ove informacije koje znam "pokupila"sam iz raznoraznih knjiga,ne iz točno određene.
Ali bilo bi zanimljivo....kad uhvatim malo vremena napraviti ću jedan presjek-od Neandertalaca do 21.st(no bojim se,tek poslije Uskrsa).

[zrinka]

ronin, super
bas bi bilo zanimljivo

[lalah]

zrinka
Prikaz položaja rađanja kroz povijest ustvari je više u domeni antropologije nego povijesti,ove informacije koje znam "pokupila"sam iz raznoraznih knjiga,ne iz točno određene.
Ali bilo bi zanimljivo....kad uhvatim malo vremena napraviti ću jedan presjek-od Neandertalaca do 21.st(no bojim se,tek poslije Uskrsa).

i ja se unaprijed radujem
baš zanimljivo
držimo te za riječ

[TinnaZ]

hoćemo tekst za portal :D

Da se nadovežem na citat, u današnje doba je u navedenom problem i sva nakarada oko današnjih poroda proizilazi iz toga. Kod nas je postotak obrnuti 85% žena rađa sa raznoraznim intervencijama koje vode da, itekako i do komplikacija, a možda tek 15% rađa prirodno.
Dakako da ćemo koristiti privilegiju medicine, to nas uostalom dobro i košta svaki mjesec, ali ne želim da kao ustupak moram dati svoju slobodu odlučivanja, svoj integritet i smatram da je situacija kako danas stvari stoje kod nas - skandalozna i barbarska.
[code]zasto 85% zena mora patiti zbog nepotrebnih intervencija? zbog 15% zena kojima treba neka intervencija? [/code]

Ono što je MGrubi na početku napisala: mislim da imamo instinkt i dalje, isto kao i svi ostali sisavci, i da ga slušamo bili bismo u omjerima 85:15 u korist prirodnih poroda. Međutim ne slušamo ga pa nam je omjer 85% poroda sa intervencijama. Po tome smo zaostali neuki barbari, daleko od drugih zemalja, i filozofija poroda nam je ispod granica razuma, možemo se sakriti i pred nejneciviliziranijim plemenima.

Zašto moram dati svoju slobodu kao ustupak da bih sačuvala sebe i svoje dijete ako smo kojim slučajem u onih 15%?

[Tiwi]

Može ubit bebu? Radi forisranja, ili?
Znam da imam neki osjećaj da moram izbjeć drip al ne kopčam zašto :/ .
Ma umjesto da puste ženu da odradi svoj "posao" (ne mislim u ružnom smislu), tj da rodi kako se rađalo tisućama godina (pod uvjetom da sve štima sa bebom i njom), oni divljaju sa medikamentima.
Fuj.

Bila sam bolesna pa mi treba stoljece da sve procitam... ALI na ovo moram odmah odgovoriti..

Da. Moju bebu je skoro ubio. I zbog toga smo morali na SC. Ja sam jos uvijek jako ljuta na doktore, njihovo pozurivanje onog sto je trebao biti sasvim normalan porod, a pogotovo na taj prokleti drip pod obavezno (samo zato jer nije zgodno da rodim usred noci ako bas ne moram)

[Eci]

tiwi ak ti nije nezgodno, daj molim te objasni.
Znam i ja da nikakvi medikamenti nisu dobri, ali ne znam točno što se može zakomplicirati kod dripa i kakve mogu biti posljedice?
Meni su ga svaki puta dali tek kod izgona, dobivala sam ga svega par minuta.

[TinnaZ]

Imaš topic Drip - zašto je loš i koje su moguće posljedice

[MGrubi]

Meni su ga svaki puta dali tek kod izgona, dobivala sam ga svega par minuta.

dakle u potpunosti si mogla roditi bez njega

[Eci]

Meni su ga svaki puta dali tek kod izgona, dobivala sam ga svega par minuta.

dakle u potpunosti si mogla roditi bez njega

Da, čim su mi ga dali trudovi su se poremetili, nisam jasno osječala nagon za tiskanje... Ali bilo je gotovo u 2-3 tiskanja.
Možda mi je zato sin (zadak) imao krvarenje u mozgu, morali su ga reanimirati itd.

[TinnaZ]

joj Eci

[vertex]

Ah, ronin, baš ti hvala!

[anchie76]

Znam i ja da nikakvi medikamenti nisu dobri, ali ne znam točno što se može zakomplicirati kod dripa i kakve mogu biti posljedice?

Evo opis posljedica http://www.netdoctor.co.uk/medicines/100002519.html

What is it used for?

• Starting (inducing) labour
  
  
  Stimulating labour when the contractions are considered too weak
  
  
  Preventing or controlling heavy bleeding due to delivery of the placenta after childbirth (post-partum haemorrhage)
  
  
  During caesarian section
  
  
  Management of certain types of miscarriage

Warning!

• Syntocinon should not be started if you have been given a vaginal prostaglandin in the previous six hours.
  
  
  The frequency, strength and duration of contractions, as well as the baby's heartbeat, will need to be monitored while you receive this medicine.
  
  
  If high doses of this medicine are needed over a long period of time it may cause too much water to be retained in your body and the concentration of sodium in your blood to drop. Your doctor or midwife will take various measures to avoid this and may restrict the amount of fluid you can drink.

Use with caution in

• Women over 35 years of age
  
  
  Women with a small pelvis for whom vaginal delivery may be difficult
  
  
  Women who have previously had a caesarian section
  
  
  Heart disease
  
  
  High blood pressure caused by pregnancy
  
  
  Situations when the womb begins to contract less strongly

Not to be used in

• Cases when the baby is short of oxygen (foetal distress)
  
  
  Unusually strong uterine contractions
  
  
  Cases where there is an obstruction that would prevent vaginal delivery
  
  
  Situations when starting labour is inadvisable or vaginal delivery is not possible
  
  
  This medicine should not be used if you are allergic to one or any of its ingredients. Please inform your doctor or pharmacist if you have previously experienced such an allergy.
  
  If you feel you have experienced an allergic reaction, stop using this medicine and inform your doctor or pharmacist immediately.

Side effects

Medicines and their possible side effects can affect individual people in different ways. The following are some of the side effects that are known to be associated with this medicine. Because a side effect is stated here, it does not mean that all people using this medicine will experience that or any side effect.

• Nausea and vomiting
  
  
  Spasms of the uterus
  
  
  Bleeding
  
  
  Abnormal heart beats (arrhythmias)
  
  
  Skin rashes
  
  
  Fall in blood pressure (causing dizziness, lightheadedness, feeling faint)
  
  
  Difficulty in breathing
  
  
  Shock (blood pressure too low to maintain blood supply to the tissues)
  
  
  High doses may cause very strong contractions of the womb, resulting in tearing of the womb, tissue damage or distress to the baby
  
  
  Water intoxication and low levels of sodium in the blood may occur if high doses are used for long periods (symptoms include headache, loss of appetite, nausea, vomiting, abdominal pain, lethargy, drowsiness, unconsciousness and seizures)

The side effects listed above may not include all of the side effects reported by the drug's manufacturer.

[TinnaZ]

idem ovo skopirati na topic o dripu, i žicati nekoga da prevede

[aries24]

Syntocinon should not be started if you have been given a vaginal prostaglandin in the previous six hours.

:shock:

pa zar ga oni ne šibnu pod normalno i u takvim slučajevima, dakle kod indukcije gelom???

[zrinka]

ne znam
meni nisu, samo gel kod prvog poroda
srecom, samo bi mi jos i drip trebao

[MGrubi]

nešto o povijesti primaljstva:
http://www.udrugaprimalja.hr/content...3=0&G4=0&ID=41

Povijest primaljstva


Porodništvo ili primaljstvo jedna je od najstarijih medicinskih struka. U povijest primaljstva stoljećima je ugrađivano iskustvo i vještina brojnih primalja, a kasnije i njihova nastojanja da svojim školovanjem pridonesu kvalitetnijem radu i boljem statusu struke. Prateći povijesni razvoj društva i medicine, može se jasno uočiti da su zakonodavstvo, broj primalja i briga o rodiljama bez sumnje bili jedan od znakovitih pokazatelja razvojnog stupnja pojedine sredine, naroda pa i čitave epohe.

U staroj Grčkoj poziv primalje bio je priznat pa je primjerice Sokratova majka Fenarete bila u čitavoj Ateni poznata primalja. Otac medicine Hipokrat u svojim tekstovima piše i o trudnoći pa tako spominje znakove trudnoće, a dijagnostiku trudnoće upotpunjuje i unutarnjim pregledom. U njegovim spisima ima i mnogo podataka o patologiji trudnoće i porođaja. On poznaje eklampsiju, opisuje prsnuće vodenjaka i posljedice koje iz toga slijede, ispad pupkovine, ovijanje pupkovine oko djeteta, razne nepravilne stavove i položaje djeteta. Zalaže se za okret na glavu, a opisuje i embriotomiju ako porođaj ne ide. Hipokrat spominje i simptome abortusa imminensa i habitualnog abortusa i njihove uzroke.

Kulminaciju razvitka antičkog porodništva predstavlja aleksandrijska škola kojoj pripada i najpoznatiji porodničar Soran iz Efeza. On je djelovao u Rimu. Napisao je oko 30 djela od kojih je sačuvana glavnina spisa o ženskim bolestima i porodništvu.

U Rimu su primalje - obstetrices - uživale veliko poštovanje. Njihova dužnost nije bila samo da pomažu kod porođaja, već su i liječile medikamentima, njegovale žene i djecu, nastupale na sudu kao vještaci. U jednom se spisu iz tog doba navodi da primalja mora biti trezvena, mirna, hladnokrvna, umjerena, ne smije biti brbljiva niti praznovjerna, ne smije izvoditi abortus za honorar, mora njegovati svoje ruke.
Ni Hipokrat ni Soran uopće ne spominju carski rez.

Na području Hrvatske nađen je u Vranjicu kraj Solina spomenik primalji Eliji Soteri iz antičkih vremena, što je najstariji spomen primalje u našim krajevima.

U srednjem vijeku u medicini su vodeći Arapi. Čuveni liječnik Avicena napisao je važna djela o trudnoći i porodništvu. Međutim, u Europi je primaljstvo bilo na niskoj razini. U najstarijem primaljskom pravilniku iz 1452. iz Regensburga govori se o tome da primalje moraju biti poštene, razborite itd., dok o medicinskoj pomoći nema uopće govora. Dozvolu za rad dobivale su od biskupa. Vođenje porođaja bilo je isključivo u domeni primalja, a liječnici ili kirurzi davali su savjete i ordinirali iz daljine.

U Europi, Dubrovnik prednjači po organiziranoj socijalnoj skrbi za nezbrinutu izvanbračnu djecu i njihove majke. Tu je 1432. godine osnovano sirotište jer je u gradu bilo puno napuštene djece. Sirotište se ubrzo razvilo u rodilište za nezakonitu djecu. Trudna se žena mogla doći prijaviti pod šifrom, roditi dijete i kasnije ga ostaviti na odgajanju. Rodilje su dobivale i novčanu pomoć od četiri groša dnevno. U Zagrebu se 1454. godine spominje primalja Elizabeta Škrobotica, a 1455. i primalja Kuša. Primalje su u to vrijeme bile nepismene, neškolovane žene, koje su svoju vještinu stjecale iskustvom. Primaljstvo tada nije bilo ni lak ni bezopasan posao. Postoje podaci da su primalje, ako bi u porođaju nešto pošlo po zlu, ili bi dijete bilo nakazno, često osuđivane kao vještice.

Tek je u Regensburškom pravilniku iz 1555. godine napomenuto da se u slučaju teških porođaja primalje moraju obratiti liječnicima, da moraju polagati ispit, da moraju dobivati plaću od gradske uprave itd. Važnim napretkom u 16. stoljeću smatra se i to što i muškarci počinju pomagati pri porođaju. U to vrijeme, 1598. godine, udruga pariških primalja osniva u bolnici Hôtel-Dieu rodilište i prvu europsku primaljsku školu koju je vodila pariška primalja Louise Bourgeois koja je napisala nekoliko primaljskih udžbenika.

U Hrvatskoj je prve primaljske tečajeve održavao u 18. stoljeću varaždinski liječnik Ivan Krstitelj Lalangue koji je 1777. godine izdao prvi primaljski udžbenik za seoske žene koje se žele baviti primaljstvom, pod naslovom Kratek navuk ot meštrie pupkorezne... To je ujedno i prvi udžbenik za primalje na hrvatskom jeziku, a pisan je kajkavskim narječjem. Lalangueovo djelovanje nastavak je onih pozitivnih akcija koje su uslijedile nakon 1770. godine kada je carica Marija Terezija izdala zakon o javnom zdravstvu koji je vrijedio i za Hrvatsku. Njime su regulirani i izobrazba, kvalifikacija i rad primalja.
Propisano je da svaka primalja mora položiti ispit pred županijskim liječnikom i zatim dobiti dozvolu od županije za vršenje svoga zvanja. Prije nego su dobile dozvolu, primalje su se morale zakleti da će savjesno obavljati svoju dužnost, da će se pokoravati pretpostavljenima, napose liječnicima u javnoj službi, da će kod svakog težeg slučaja pozvati liječnika, da neće propisivati lijekove za različite bolesti, da neće uskratiti pomoć siromašnim rodiljama, da će se odazvati na svaki poziv, da se neće dati zavesti na vršenje podmetnuća, odstranjivanje, podmetanje ili mijenjanje djeteta, da će u slučaju životne opasnosti krstiti dijete još u majčinoj utrobi i da će držati kao tajnu sve što saznaju prilikom vršenja svog zvanja.

Najstarija primaljska škola u Hrvatskoj osnovana je 1786. godine u Rijeci pod vodstvom riječkog kirurga Jakoba Cosminija. Održala se samo godinu dana jer kao privatna nije imala potporu države. Tek je 1821. godine u Zadru počela s radom prva primaljska škola, temeljem dekreta cara Franje I. Bilo je to u času kada je čitava pokrajina Dalmacija imala samo jednu izučenu primalju. Prvi predavač primaljstva na toj školi bio je Giuseppe Dell Oro, imenovani profesor anatomije i kirurgije. Tu je predavao i poznati liječnik Ante Kuzmanić, magistar primaljstva i vidarstva, koji je napisao i 1875. godine izdao primaljski priručnik Šezdeset učenjah iz primaljstva za primalje. Ovu su školu Talijani ukinuli odmah nakon okupacije Dalmacije 1918. godine. Otvorena je opet tek 1948. godine.

U Zagrebu je na traženje Zemaljske vlade i posredovanjem bana Ivana Mažuranića i ukazom cara Franje Josipa od 26. listopada 1876. godine otvoreno Kraljevsko primaljsko učilište. Bilo je to krajnje nužno zbog tragičnog stanja u porodništvu kojem je uzrok bila nestručna pomoć rodiljama: u 10% porođaja umrla bi majka ili dijete, a u 20% porođaja dolazilo je do trajnih posljedica za zdravlje majke ili djeteta.
Primaljsko učilište počelo je s radom 1877. godine u sklopu Opće i javne bolnice sestara milosrdnica gdje je otvoreno rodilište kao vježbalište za učenice primaljstva.
Prvi ravnatelj Učilišta bio je profesor doktor Antun Lobmayer, ujedno i ravnatelj rodilišta. Već prve godine izdao je udžbenik pod naslovom Učevna knjiga za učenice primaljstva. U početku je školovanje ustrojeno kao petomjesečni tečaj koji je tijekom vremena prerastao u četverogodišnju školu. Školovane primalje postupno su promijenile tragično stanje u hrvatskom porodništvu, a osobito kada je ravnateljem učilišta 1905. godine postao doktor Franjo Durst, koji je do neslućene kvalitete doveo naše porodništvo i ginekologiju, a sve to u nevjerojatno skromnim uvjetima.

Za potrebe hrvatskog zdravstva školovane su i četiri generacije viših primalja na Višoj medicinskoj školi u Zagrebu (zadnja generacija upisana je 1981. godine.). Kontinuitet školovanja primalja prekinut je 1987. godine kada je školovanje za primalje ukinuto, nakon 110 godina uspješnog djelovanja ove škole. Ubrzo je na ginekološkim odjelima i rodilištima uočen nedostatak ovog kadra te je nakon protesta mnogih uglednih liječnika ginekologa i na traženje strukovnih udruga 1991. godine opet otvorena Škola za primalje u Zagrebu, nažalost samo srednja, a daljnje školovanje je primalji onemogućeno nepostojanjem Više škole. To je jedina škola u državi koja kontinuirano školuje primalje, dok se u našim većim gradovima one školuju povremeno, prema potrebama lokalnog zdravstva.

Primalja obrazovana na srednjem stupnju vrlo je važan dio zdravstvenog osoblja, ona je dobro obrazovana, ali nije samostalan zdravstveni radnik i nema pravo na privatnu praksu. S obzirom na velik napredak perinatalne medicine, uvođenje mnogih novih dijagnostičkih i terapijskih postupaka, potrebna joj je naobrazba na visokoškolskoj razini kako bi temeljito ovladala strukom, kako bi, poput primalja u europskim zemljama, mogla samostalno voditi trudnoću i porođaj u bolnici i u kući te prepoznati patološku trudnoću i trudnicu na vrijeme uputiti specijalistu.
Prema direktivama Savjeta Europe i Council Directives for nursing and midwifery obrazovanje i medicinskih sestara i primalja ne smije biti na razini nižoj od trogodišnjeg studija. Reforma zdravstvenog sustava u Europi u cilju podizanja standarda kvalitete zdravstvene zaštite, a u suglasju s kojima se provodi reforma Hrvatskog zdravstva kao imperativ postavljaju promicanje kvalitete obrazovanja medicinskih sestara i primalja. Ovakav pomak u kvaliteti moguć je jedino povećanim brojem sati nastave na trogodišnjem, a prema potrebi i četverogodišnjem studiju kao i kvalitete sadržaja nastave, posebice kvalitetnog obavljanja praktične nastave na kliničkim odjelima sveučilišnih bolnica. Konferencija u Alma-Ati 1978. godine kao i tri skupštine SZO (WHA 42.27 1989. godine, WHA 45.5 1992. godine i WHA 49.1 1996. godine) naglašavaju važnost doprinosa sestara i primalja u unapređenju zdravlja i pozivaju zemlje članice UN-a da poduzmu korake ka jačanju ovih profesija.Direktive Eu 80/154/EEC i 80/155/EEC odnose se na primalje, propisuju standarde školovanja primalja i obavezne su za sve članice.

Glavni ciljevi koji se time žele postići su jačanje uloge primalje u okviru javnog zdravstva, promocija zdravlja žena i obitelji i smanjenje mortaliteta i morbiditeta majki i djece. Diplomirana primalja radi prema etičkim i stručnim načelima zdravstvenog djelatnika, u skladu s kodeksom struke, nacionalne i međunarodne udruge primalja i utvrđenim standardima struke. Radi pošteno, stručno i dosljedno te pruža usluge koje kakvoćom odgovaraju normama propisanim programom koji se temelji na smjernicama World Health Organisation (WHO) i International Confederation of Midwives (ICM), koji je za države članice, među koje spada i Hrvatska obavezan. Pored toga, visoko obrazovane primalje potrebne su u bolnicama te kao stručne nastavnice u srednjim strukovnim školama.

Visoko obrazovane i humanistički odgojene primalje, koje poštuju život, učinkovito će pridonositi zdravlju naših žena, majki i djece te pronatalitetnoj politici Republike Hrvatske.

[ronin]

Mala dopuna teksta koji je navela Mgrubi(dok ne napišem sve na jednom mjestu)

Dakle:iako ni Hipokrat ni Soran ne spominju carski rez,smatra se da je prvi puta u povijesti uspješno izveden još u željeznom dobu.
Tu su u medicini prednjačili stari Kelti,za koje pouzdano znamo da su izvodili nevjerojatno uspješne operacije glave,sa bušenjem lubanje u mladosti a da je pacijent doživio pedesetu godinu(za ondašnje vrijeme duboka starost).Na osnovu nekoliko prirodno mumificiranih (isušenih)ženskih tijela otkriveni su uzdužni šavovi na trbuhu koji se mogu protumačiti jedino kao posljedica operacije vađenja bebe sa sretnim ishodom.
To su mogli i zbog izrazite vještine davanja anestezije,bili su vrsni travari izrazito upućeni u narkotička djelovanja pojedinih trava,u prvom redu bunike od koje je pacijent zapadao u tvrdi san popraćen halucinacijama,ali BEZ osjećaja boli.

Što se Cezara tiče on je zasigurno rođen carskim rezom,to jest povijesna činjenica.(prisjetite se engleskog naziva za carski,pa i našeg;car=Cezar)

[Tiwi]

Eci cure su dale dosta odgovora (ne stignem bas biti puno na netu) ali evo samo da ti i ja odgovorim iz svog iskustva.
NAime, sve je u mom porodu do dripa bilo super, i otvaranje i spontano puknuce vodenjaka i lijepi trudovi... a onda drip. Pa pojacaju jednom pa dva put, pa je smjena a oni setaju okolo i nitko ne kuzi da meni nije dobro, trbuh ko kamen, porod je prestao biti porod (jer do tada me bol truda zapravo nije ni boljela, bar ne lose ili neizdrzivo) i postao je trauma. Trbuh je otvrdnuo poput kamena, bebi su jako pali otkucaji srca, koliko - nitko mi nikada nije htio reci (a papira iz ctg-a je bilo da se vukao po podu ) Trbuh su mi jedva omekanili, nekakvim injekcijama a za bebaca su se jako uplasili i zavrsila sam na hitnom carskom. Eto. Bez veze.

[TinnaZ]

joj Tiwi , možeš li svoje islustvo staviti ovdje:

http://www.roda.hr/rodaphpBB2/viewtopic.php?t=31444

[Felix]

Nisam govorila ni o primitivnim zajednicama, već o npr. Evropi kroz zadnja stoljeća pa možda i tisućljeća. Unaprijed sam rekla da ne znam kako je bilo, ali nagađam da je takav neposredni odnos prema porodu, koji se nalazi u proučavanim plemenima, u Evropi vjerojetno odavno izgubljen, a ne samo u novije doba bolničkih poroda. Odnos prema seksu i spolnosti je prolazio razne, često čudne i neprirodne faze, i nisam sigurna kako je bilo rađati ženama opterećenim pritiscima raznih vrsta lažnog morala, društvenih pravila i čega već sve ne. Nisam povjesničar i ovo su samo moji dojmovi, ali mislim da je lako moguće da jedna prvorotka iz nekog Evropskog grada nije bila baš previše u doticaju sa svojim instinktima i da nije imala pojma što znači rađati jer se o tome nije govorilo. U tom smislu je bila moja primjedba da je moguće da su mnoge žene i tad porod doživljavale kao jedan užas koji treba proći nekoliko puta u životu, ono "preživjeti" je u ovoj rečenici bilo figurativno. Vjerojatno je onima na selu bilo lakše.
Ali ne mislim ni da je smrt pri porodu bila baš mala opasnost, opet govorim o ovom prostorima kroz zadnja stoljeća. U jednoj sam knjizi našla podatak kako je smrtnost na porodu strašno smanjena kad je uvedena praksa da liječnici prije poroda operu ruke! Tamo je bio naveden postotak i ime liječnika koji je tu praksu začeo, iako su mu se kolege smijali. Ne znam jesu li babice u srednjem vijeku ( prije nego što su se upetljali liječnici) prale ruke prije poroda, ali nekako sumnjam.
Ukratko, mislim da je jasno da ova moja razmišlanja nisu u okvirima "za" ili "protiv" nego su jednostavno razmišljanja.

ma naravno, sve ok. ima nas jos zaljubljenih u svoj porod

koliko sam upucena, babice nisu radile toliko vaginalnih pregleda koliko ih vole raditi lijecnici. ovo o cemu pricas, to je bilo pocetkom 20.stoljeca kad su zene pocele radjati u bolnicama i lijecnici su isli od zene do zene i radili vaginalne preglede bez pranja ruku :shock: babice opcenito na porod gledaju drugacije i cesto ces naci da babica uopce ne radi vaginalni pregled jer po ponasanju zene moze tocno odrediti u kojoj fazi poroda se nalazi. a ako ju i dira, ona ima samo jednu zenu istovremeno, a ne njih 10.

porod je npr u srednjem vijeku bila zenska stvar, tu se nisu uplitali muskarci nego samo zene i babice - nekako vjerujem (nemam dokaza) da je bilo manje podlozno laznom moralu i sl. jer su oko rodilje bile samo zene koje su isto tako rodile i znaju kako je to. i da, vjerujem da je na selu bilo lakse.

u ranije doba je svaka bolja kuca imala svoju stolicu za radjanje, manje imucni su si medjusobno posudjivali te stolice

[TinnaZ]

pocetkom 20.stoljeca kad su zene pocele radjati u bolnicama i lijecnici su isli od zene do zene i radili vaginalne preglede bez pranja ruku

do danas smo promijenili što - samo pranje ruku :? Mislite li da je pranje ruku dovoljno da se ovakav pristup ocijeni sigurnim, ide od žene do žene, gura ruku u vaginu, ok pere ruke, odnosno mijenja rukavice.