BEZ NADE ZBOG BIROKRATIZIRANE PROCEDURE
I SPOROG SUDSKOG POSTUPKA SAMO RIJETKI NEZBRINUTI MALIŠANI
U HRVATSKOJ NAĐU UTOČIŠTE IZVAN DJEČIJIH DOMOVA
Godišnje 500 parova neuspješno
pokušava posvojiti 1500 djece
SLAMKA SPASA Na širem području Splita tijekom protekle četiri godine je posvojeno tek 14 djece, a lani nijedno. Posvojitelji se žale na sporost u lišavanju prava bioloških roditelja
piše Diana BARBARIĆ
Premda u 14 domova socijalne skrbi u Hrvatskoj živi prosječno 1500 djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, velik dio nema čiste papire za posvojenje, a kad ih konačno i stekne put do molbe do posvojenja je jako dug i najčešće ne završava sretno. Naime, omjer posvojenika i posvojitelja je takav da za jedno slobodno dijete konkurira sedam posvojitelja, a godišnje centrima za socijalnu skrb stigne 500-tinjak molbi za posvojenje.
Mučan povratak
Glavni razlog zašto većina djece u domovima nije slobodna za posvojenje, kažu upućeni, jest činjenica što njihovi biološki roditelji blokiraju postupak ne želeći se odreći roditeljskog prava iako im je oduzeta roditeljska skrb.
U takvoj situaciji šokantno su prošloga tjedna zazvučale izjave ravnateljica domova u Čakovcu i Zagrebu kako neki posvojitelji, nakon mukotrpne procedure, znaju na koncu vratiti posvojeno dijete u ustanovu.
Događa se tako da isti mališani bivaju dvaput oduzeti, najprije biološkim roditeljima, a potom i nemarnim posvojiteljima, kojima posvajanje djeteta zvuči egzotično poput kupnje kućnog ljubimca. Pa, kad mogu Madonna i Angelina Jolie, što ne bi i oni...
Edita Maretić, ravnateljica splitskog Doma za djecu "Maestral", kaže kako od 123 djece u ustanovi trenutačno postoji tek troje mališana koji imaju čiste papire za posvojenje.
Dvoje su već tinejdžeri od 13 i 14 godina i ne spadaju u najpoželjniju skupinu, a treće dijete je četverogodišnjak s posebnim potrebama, što je također otežavajuća okolnost.
Kako doznajemo u splitskom Centru za socijalnu skrb, tijekom protekle četiri godine je na području Splita, Kaštela i Solina posvojeno tek 14 djece, a lani nijedno!
Milijun vrata
— Do posvojenja djece teško dolazi zbog sporog sudskog postupka oko lišavanja osoba roditeljskog prava, iako među njima ima i psihičkih bolesnika.
Smatram da bi se problem ublažio osnivanjem specijaliziranih obiteljskih sudova, jer se predmeti godinama vuku po sudu, što nije pošteno prema djeci.
Ima ih koji su po 15 godina u domu, a što su dulje u ustanovi, manja je šansa za njihovo posvojenje — tvrdi ravnateljica Maretić.
— Ne mogu zamisliti da postoje ljudi koji posvojeno dijete vraćaju! Kad se prisjetim što smo sve supruga i ja prošli kako bismo posvojili djecu, to mi je neshvatljivo — kaže nam jedan poduzetnik, čija je kuća na širem splitskom području prije dvije godine postala i dom dvjema djevojčicama od tri godine i pet godina.
On i supruga u braku su već dvadesetak godina. Najprije su desetak godina činili sve kako bi postali biološki roditelji.
Kako im je svaki neuspješan pokušaj da postanu roditelji bio strahovito razočaranje i nakon što su se iscrpili dugotrajnim liječenjem, odlučili su se za posvojenje.
Dobra veza
— Od trenutka kad smo odlučili posvojiti dijete, pokucali smo na milijun vrata, poslali 120 molbi na sve centre za socijalnu skrb, osam mjeseci smo prolazili razna testiranja stručnih službi Centra da bismo uopće dobili zeleno svjetlo za posvojenje.
Iako nismo postavljali nikakve uvjete o djetetu koje bismo posvojili, jer smo bili svjesni da nismo na tržnici, bilo nam je svejedno hoćemo li dobiti dječaka ili djevojčicu, hoće li dijete biti starije ili mlađe, plavo ili crno, zdravo ili bolesno. Samo da je dijete...
Na kraju nam je jedna dobra veza, bez koje bismo vjerojatno još uvijek bili na listi čekanja, pomogla da konačno postanemo roditelji, i to dviju djevojčica odjednom — zaključuje naš sugovornik.
Posvojitelji čak i stranci
Posvojitelj može biti osoba u dobi od 21 do 35 godina, starija od posvojenika najmanje 18 godina. Iznimno, može biti starija od 35 godina, ali dobna razlika između posvojitelja i posvojenika ne smije biti veća od 45 godina. Posvojitelj je u pravilu hrvatski državljanin, a može biti iznimno i stranac, ako je to od osobite koristi za dijete.
Dijete mogu posvojiti bračni drugovi, jedan bračni drug ako je drugi roditelj, te osoba koja nije u braku, ako je to od osobite koristi za dijete. Poznat je slučaj saborske zastupnice Milanke Opačić, koja je posvojila djevojčicu, premda nije udana. Posvojenje se može zasnovati do 18. godine djetetova života.
clanak u slobodnoj
Odgovori s citatom
.
