"KORAK DO NOVOG STOLJEĆA: Gospodarska izložba u Zagrebu 1891."
MUZEJ GRADA ZAGREBA 15. III. – 1. V. 2007.
Ove godine Muzej grada Zagreba slavi stogodišnjicu rada, koja će se različitim programima obilježavati tijekom cijele 2007. Izložba "Korak do novog stoljeća" prvi je izložbeni projekt u tom nizu, a njime želimo upozoriti javnost na važnost zagrebačke Gospodarske izložbe održane 1891. godine. Projekt će vrednovati gospodarski, politički, urbanistički i modernizacijski utjecaj Gospodarske izložbe na grad Zagreb, vidljiv i danas. Ujedno će ukazati na potrebu istraživanja, prezentacije i očuvanja gospodarske baštine. Na izložbi će se prezentirati 250 atraktivnih predmeta kroz pet tematskih cjelina.
Autor projekta je Goran Arčabić, povjesničar koji više godina proučava gospodarsku povijest grada Zagreba 19. i 20. stoljeća. Na projektu sudjeluju suradnici iz Beča, Budimpešte, Praga i Trsta, koji će prikazati utjecaj velikih izložbi na razvoj četiriju srednjoeuropskih metropola, nekada dijelova jedinstvene Habsburške Monarhije.
Projekt se temelji na istraženoj izvornoj arhivskoj i muzejskoj građi, a pri njegovoj realizaciji koristit će se sredstva suvremene muzeološke prezentacije, koja uključuju trodimenzionalnu računalnu animaciju.
Izložba je planirana kao projekt za međunarodnu muzejsku razmjenu.
IZLOŽBA "KORAK DO NOVOG STOLJEĆA"
o prvi je veliki izložbeni projekt Muzeja grada Zagreba u 2007., godini u kojoj Muzej slavi 100. obljetnicu djelovanja
o međunarodni je projekt na kojemu sudjeluju suradnici iz Beča (Wien Museum), Praga (Muzeum hlavního města Prahy), Budimpešte (BTM Kiscelli Muzeum) i Trsta (Civico Museo di storia ed arte Trieste)
o planirana je kao projekt za međunarodnu muzejsku razmjenu
o na edukativan će, zanimljiv i dopadljiv način posjetiteljima u Hrvatskoj i inozemstvu prezentirati dio hrvatske gospodarske baštine i urbane povijesti grada Zagreba
o namijenjena je sljedećim ciljanim skupinama posjetitelja: građanstvu, djeci, učenicima i studentima, turistima te stručnoj javnosti
o ukazuje na stoljetnu tradiciju brojnih poduzeća i tvrtki koje su izlagale ili sudjelovale pri realizacije Gospodarske izložbe 1891. pa ih ujedno reklamira
o zbog svega navedenoga, izložbu će popratiti tisak i elektronski mediji
O IZLOŽBENOM PROJEKTU "KORAK DO NOVOG STOLJEĆA"
Svjetskom izložbom u Londonu 1851. započeo je trend priređivanja velikih gospodarskih izložbi, iz kojih je iznikla suvremena manifestacija EXPO, na kojoj se Hrvatska redovno predstavlja. Regionalne i svjetske izložbe postigle su vrhunac u drugoj polovini, a osobito krajem 19. stoljeća. Na tim izložbama izlagači su se brojali u desecima tisuća, a posjetitelji u milijunima.
U Hrvatskoj, tada dijelu Austro-Ugarske Monarhije, najveća izložbena manifestacija te vrste priređena je u Zagrebu 1891. godine. Organizirana u čast 50-godišnjice djelovanja Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva, izložba je postala prvorazrednim društvenim događajem u Zagrebu i Hrvatskoj.
Izložba je ukazala na uspon gospodarstva i sve izraženiji rast industrijske proizvodnje, u čemu su prednjačio Zagreb, postavši do početka 20. stoljeća veleindustrijskim središtem.
Izložba je dala snažan pečat modernizaciji grada. Prvom većom javnom uporabom električnog osvjetljenja, puštanjem u promet konjskog tramvaja, otvorenjem Botaničkog vrta i uređenjem aleje od tadašnjeg Južnog kolodvora (Zapadni kolodvor) do Sveučilišnog trga (Trg m. Tita), na kojemu se odvijala izložbena manifestacija, Zagreb je dobio neka od tipičnih obilježja srednjoeuropske metropole. U urbanističkom pogledu, izložba je otvorila put konačnom oblikovanju zapadnog kraka zagrebačke Zelene potkove, na kojemu je četiri godine kasnije svečano otvorena zgrada Hrvatskog narodnog kazališta.
ZANIMLJIVOSTI VEZANE UZ GOSPODARSKU IZLOŽBU 1891.:
o Zagreb je imao oko 40 000 stanovnika, a tijekom tri mjeseca trajanja izložbe grad je posjetilo oko 450 000 ljudi iz Hrvatske i inozemstva
o velik broj posjetitelja izložbe potaknuo je izdavanje prvog zagrebačkog turističkog vodiča pod naslovom "Kažiput za urođenike i strance"
o pjesma "Lijepa naša domovina" inaugurirana je na izložbi kao hrvatska himna
o za vrijeme trajanja izložbe u promet je pušten konjski tramvaj (konjka), što je bio važan korak u modernizaciji javnoga prometa, jer su dotad putnike prevozili isključivo fijakeri
o za vrijeme trajanja izložbe u Zagrebu po prvi puta u većoj mjeri korištena električna rasvjeta. Kako grad do 1907. godine nije imao električnu centralu, struju je proizvodio lokomobil pokretan parnim strojem.
o otvoren je Botanički vrt
o za potrebe izložbe uređena je aleja od današnjeg Zapadnog kolodvora do budućeg Sveučilišnog trga (Trg m. Tita), koja je i danas glavna prometnica od zapada prema centru grada
o održavanje Gospodarske izložbe potaknulo je izmještanje stočnog sajmišta s prostora ispred zgrade Sveučilišta (Pravni fakultet), čime su stvoreni preduvjeti za oblikovanje jednoga od najljepših trgova u Zagrebu i izgradnju Zemaljskog kazališta