 |
|||
Ići raditi nakon godine dana ili ostati doma
Bok mamice,
dugo se nisam javljala, no redovno sam vas pratila.
Mojim malcima bliži se prvi rođendan i ja sam se našla pred dilemom: da li ići raditi (opcija koja mi je mrska) ili pokušati ostati na porodiljnom i vidjeti koliko dugo ćemo preživjeti sa porodiljnom naknadom od 1.600 kn.
Zanimaju me vaša iskustva, možda nešto uspijem isplagirati he-he !
svima
moj moto: ostajem doma, ako Bog da preživit ćemo nekako!
za sada još nismo gladni, a da je nategnuto - jest. ali meni su oni prioritet. premali da idu u jaslice ako nije sila, prenaporni za čuvalicu (i nebi se isplatilo)...
dogodine možda odem na pol radnog vremena. vidit ću.
samo hrabro, može se i skromnije preživit, njima sada trebaš ti!!!
nema šanse da se vratim prije kraja svog porodiljnog (zasluženog)...
dapače, ja istražujem kako bi i nakon porodiljnog još mogla ostat malo doma...ma mora bit neka kvaka
Ja sam ostala tri godine i nije mi žao ni jednog dana, je da se nekih minusa (financijskih) nećemo još neko vrijeme riješiti, ali izgurali smo.
hvala, cure, i mene ste ohrabrile! suncokret, mi smo već sad natukli minusa da ne znam kako dalje
ja otišla raditi s godinu i mjesec dana... mislim da nisam ništa loše učinila niti da sam ih zakinula na nešto... svoju ljubav ili sl.
Meni su bili premali za kolektiv sa godinu dana pa sam sačekala da se približe drugom rođendanu i tek tad se vratila na posao (sa njihovih 20 meseci). Tata nije bio za ni tada ali sam ja već počela da pucam po šavovima i iskreno jako mi je prijao povratak na posao
Dupla duplice držite se
Uf, ja sam počela pucati po šavovima negdje oko njihove treće godine i tada sam se osjetila i spremnom za razdvajanje, danas mi posao dođe kao odmor i divim se ženama koje su stalno doma-mislim da ja to ne bi mogla.clumsy mom prvotno napisa
ja već sad razmišljam da ću ići na pola radnog vremena nakon godine dana,i iz financijskih a i iz drugih razloga,pošto sam trenutno u krizi sama sa sobom smatram da bi mi dobro došao povratak u školu jer volim svoj posao a i one bi mogle bez mene 2 dana u tjednu nekih 5,6 sati.
ja imam samo jedno dijete, ima 15 mjeseci. mislim da nikako jos nije speman da bude veci dio dana bez mene.
od svoji cura koje imaju djecu dobi kao moje vidim da za dijete najbolje funkcionira baka servis, jer je to najmanja trauma za dijete, ali kod ans to ne dolazi u bozir jer je jedna baka jako daleko, a moja mama ne moze izdrzati taj ritam. osim toga, stara je i zasluzuje malo mira i odmora.
financisjki cemo nekako izdrzati, znalo nam je biti i gore pa se ne tuzim.
Duška, ma ti ćeš i moći s tako zahvalim radnim vremenom. I meni bi godilo malo se maknuti. Zato razmišljam dogodine možda ić na pola radnog vremena, kada dečki napune dvije. Ako mi se bude dalo. Volim ja bit doma s njima, ima puno čari u tome...
možda i ja do prve godine odlučim ostati još kod kuće ali iz ove perspektive mislim da ću ipak ići na pola rv.
Ja bih jako rado ostala doma najmanje do njihove navršene druge godine, ali ne znam hoću li to financijski moći.. :/
Zato se trudim biti do 1.5 godine i nadam se da ću uspjeti!
Mala djeca uvijek trebaju najviše mamu, a i mamama se teško odvojiti
Ali o tom po tom, mojima je 6 mjeseci tek..
i moje su cure tek 4,5 mjeseci al ja razmišljam uvijek unapred o svemu pa tako i o povratku na posao.baš zato što smo im sad najpotrebniji i nebi išla raditi puno radno vrijeme već pola,odnosno dva dana u tjednu 5,6 sati.mislim da bi to mogli pregurati bez mame.
Ja ostajem do 3. rođendana doma, čak možda i duže (jučer sam bila u CZSS radi nekih drugih stvari pa mi je predloženo da podnesem zahtjev za dopust do 4. godine radi njege djeteta s težim oboljenjem - prihvatila sam, čekam rješenje).
Iskreno, meni je jako teško što sam stalno doma s djecom, još jedan minus je činjenica da smo nevozeći i treba nam dosta s busom do grada pa smo uglavnom u kvartu, ali s druge strane sa Stelom idem 2x tjedno na vježbe i doma ju masiram. Mislim da je prventveno u njenom interesu da sam joj na raspolaganju za odlaske na vježbe jer je toliko isfrustrirana doktorima da jedino ja dolazim u obzir za to. Firma mi je izvan grada, treba mi oko sat i pol da stignem na posao, što znači da bih djecu trebala ostavljati u vrtiću već oko 6.15 da stignem na vrijeme. Isto tako dolazili bismo doma u 19h. A kad bih u tom stisnutom rasporedu ubacila Stelino ozdravljenje??? U velikoj sam nedoumici da dam otkaz kad istekne porodiljni, jer iako je šef korektan i pošten, plaća na vrijeme ali... možemo preživjeti i bez nje neko vrijeme.
Čak bi mi dobro došlo da imam nekoliko mjeseci slobodno kad djeca krenu na proljeće u vrtić (naravno ako bude mjesta) jer bih onda mogla položiti vozački i malo doći k sebi od ovog čamljenja doma (koje traje već preduuuuuuuuuugo - više od 3 godine).
Kako ćemo financijski?... pa isto kao i do sada, porodiljna naknada je sramotna, kao da je i nije bilo na računu kad poplaćam kredite i kupim neku sitnicu. MM će ako treba raditi još više dok ja ne riješim vozački i ne nađem novi posao, do tada bismo prošli vrtićke bolesti i prilagodili se novom ritmu.
Ovo sve zvuči jako jednostavno jel da?
Mamasch, kakav si ti borac! Samo napred, ispred sebe imas zaista ozbiljne poduhvate, a od srca ti zelim da Steli bude bolje. To je najvaznije.
Pa i ne mora biti komplicirano! Bitno da ti imaš ideju, smjer i pozitivan stav, i sve će dobro sjest. A zašto bi dala otkaz? Ako si do 4. godine ionako doma s njima, do tada će već narasti i moći ćete s njima u normalan ritam. Bar ne žuri s otkazom. To uvijek možeš.
Duplice, još ne znam da li ću moći ostati doma do 4. ročkasa. Ostajem do 3. jer imam zakonsko pravo na to, a ovaj zahtjev do 4. rođendana tek je podnešen. To znači da bih pred kraj porodiljnog trebala, ukoliko mi odobre dopust još godinu dana, razgovarati sa šefom o mogućnosti da me čeka radno mjesto, jer ipak sam odsutna već 3 godine (čuvala sam trudnoću) i to je dug period čak i za najsuosjećajnije poslodavce :/ . Moje radno mjesto je njemu jako važno (poslovna tajnica) i opseg posla se jako povećao tako da baš treba nekoga u uredu (do sada je to sve radila šefica, ali ona i sama ima puno svoga posla i baš im je teško bez mene - jedno vrijeme su imali nekoga na zamjeni ali sad je taj tip slomio nogu i opet su bez pomoći...).
U svakom slučaju, želim zadržati posao i zbog staža i zbog toga što sam svjesna da takve poslodavce treba svijećom tražiti, ali s druge strane sad mi je najvažnija dobrobit i zadovoljstvo moje djece, pogotovo Stele (bolnica i bolest su itekako ostavili traga na njenoj psihi), a i plaća nije bila baš kolika bi mogla biti.
Iskreno, možda je ružno reći u ova burna vremena kad se posao teško pronalazi i zadržava, ali ne bi mi bilo jako žao kad bih dobila otkaz. Pa nisam nesposobna, našla bih nešto drugo! Jedino preostaje onaj osjećaj zakinutosti za zarađivanje i ravnopravno sudjelovanje u kućnom budžetu, kao i svakodnevna suradnja s drugim ljudima, uzbuđenje zbog dobro obavljenog zadatka. No, sad mi je svakako na prvom mjestu sreća SiS-a, a dobro je to što imam podršku vas duplica i ostale ekipe sa Foruma i iz Rode. Stvarno, da vas nema trebalo bi vas izmisliti!
I ja sam se prije godinu dana pitala isto ovo.Na kraju sam ipak išla raditi,a djecu su čuvali baka i deda do 2 god.Sada smo krenuli u vrtić i stalno su bolesni,malo-malo pa na bolovanje.Mojim malcima bliži se prvi rođendan i ja sam se našla pred dilemom: da li ići raditi (opcija koja mi je mrska) ili pokušati ostati na porodiljnom i vidjeti koliko dugo ćemo preživjeti sa porodiljnom naknadom od 1.600 kn.
Neznam,sada si nekako mislim da bi možda bilo bolje da sam ostala s njima,pa da ove vrtićke "radosti"prolaze kao već malo veći(otporniji).Međutim,bojim se da mi to razmišljanje i nije baš realno,budući je 1600kn stvarno vrlo malo.
Možda bih danas razmišljala ipak malo drugačije.Vratila bih se na posao,ali ne puno radno vrijeme
S obzirom da je moje radno mjesto škola, i to glazbena, s obzirom da hnos traži da sva djeca idu u jednu smjenu, prijepodnevnu, za moj posao ostaje samo druga smjena. I to si raspored mogu praviti sama, kako meni odgovara. Mm radi svaki dan do pola 5 popodne, ja bi odlazila na posao oko 3 i tih sat i po bi bebe pričuvala baka, jedna ili druga, teta ili netko drugi. Prevelika mi je razlika u plaći i naknadi za rodilje, a tih sat i pol bez roditelja će preživjeti. U vrtić ili jaslice ih nikada neću dati, jer kod nas rade samo prijepodne, a tada sam ja kod kuće i tada ćemo vrijeme provoditi u igri, učenju, šetnji, svemu što im želim pružiti. Tako da je moj odgovor, ja idem raditi od početka sljedeće šk.god., a to je s njihovih 11 mjeseci.
marice, super ti se posložilo!
ja planiram iza Nove godine na pola radnog vremena...Tada će im biti 16 mjeseci, već smo krenuli u jaslice 2 sata dnevno na adaptaciju, zasad su super prihvatili.
ja se vračam kad napune godinu dana!imam super radno vrijem(ljetno mislim) od 8-12h i og 18-21h!jedan dan radim ujutro a jedan popodne!!
i živim na minut od knjižnice(tu radim)!tako da sam blizu u slučaju da nešto zatreba!!
ali zato će mm biti na porodiljnom!
Ane, tebi je stvarno super!
ana, kako je kiki?
Ja još čekam rješenje od CZSS-a za dopust do 4. ročkasa. :/
mamasch kiki je suuuuper!!!jede ko veliki i smije se i priča....ma odličan!!!,ali je manji od svog brace ali je zato žilaviji!!
što se tiće mog radnog vrimena...to je ljetno radno vrijeme, a inaće se radi od 8-15(ja ću ići u 14h) i od 14-20h!
meni super...točno sam 150 metara od gradske knjižnice!!!spas!!
Ja sam se vratila na posao nakon godinu dana, nisam planirala ali zvali su me nenadano iz druge ustanove koju sam toliko čekala tako da nisam mogla odbiti. Bila mi je koma, kad sam saznala da moram ići raditi srce mi se slomilo pri pomisli da ću ih morati ostaviti. Igrom slučaja kolegica koja ima curicu dva dana mlađu od mojih je dobila odgodu godinu dana sa posla zbog svoje curice i preuzela brigu o njima, tako da je adaptacija prošla bez suza, malci su maženi i paženi kao da su kod mene doma a ja sam se malo vratila u život otkad radim, osim što mi je umor stalno za petama. Bez obzira na težinu odluke u datom trenutku sad sam jako zadovoljna da se sve tako posložilo, jer sve super funkcionira, a i posao mi je 10min od kuće.
Eh da, nekako mislim da je raniji odlazak na posao lakši mamama koje imaju radno mjesto relativno blizu doma, ali ovo moje... ma muka živa, doslovno sat i pol od kuće. Znači, u vrtić u pola 7, dolazak doma s djecom u najmanje 18h (nisam vozač). Ma
mamasch, budeš već nekako ...
twins mama, dobro ste to izgurali - a kolegici svaka čast za imat njih 3-je jednogodišnjaka! ja to nisam htjela ni pokušat - prijateljica me pitala da uzmem i njegov malca kad je trebala ić radit, ali i ova moja dva hahara (dobro, 4) su mi ponekad too much izazova...
Duplice mi smo ti odgajateljice tako da je nama troje djece odmor kad se sjetim da sam ih imala 18 u grupi tako malih.
bravo cure.
uvijek vam se divim za vaš poziv...a pogotovo otkad radim u vrtiću i vidim što taj poziv zaista jest i što može biti ako se sa srcem obavlja...
Upravo tako draga moja, posao je jedna priča a majčinstvo druga i ne mogu biti toliko objektivna kad su moja djeca u pitanju. Zato sam im i tražila najbolju skrb, da nije tako ispalo ostala bi s njima doma do druge godine minimalno.
Šta si i ti u vrtiću?!
Jedini problem mi je umor,kad dođem po njih oni su naspavani, nahranjeni i puni akcije i nadasve željni pažnje a ja jedva na nogama, no i to pregrmim kao i svih ovih mjeseci do tad. Neznam kako al uvijek mi preliju svoju energiju i iskoristimo dan najbolje što možemo.
Ja se nadam da cemo i mi izdrzati da ja budem s malcima do trece godine doma...
Idem ovih dana javiti se poslodavcu. Nemam namjeru vraćati se na posao kada napune godinu dana (a to je za mj. dana). Mislim da bih skviknula od umora. Malci su sve pametniji i sve zahtjevniji
Ja sam prvo mislila da nema sanse da ostanem doma 3 godine, nisam bas neki tip za biti doma, ali, evo, dogurali smo i do njihovih 20 mjeseci, a ja jos doma. I ostat cu doma sigurno do kraja godine, jer bi ih na jesen dali u vrtic, malci ce imati 2 g i 3 mjeseca (pod uvjetom da ih prime, jer je ovdje strasan pritisak na sve vrtice u kvartu). Onda bih ja bila jos paralelno doma, jer ce vjerojatno krenuti razne vrticke bolestine, a glupo mi se vratit na posao, pa onda svako malo doma na bolovanje. Ionak me dugo nema. Tako da cu, sve mi se cini, ostati doma do kraja. Pripitomila me kuca.
Ja sam počela raditi ovaj mjesec na pola radnog vremena, tj. s njihovih 16 mjeseci, a oni su u jaslicama.
Radila sam pon, uto ostale dane bolovanje, onda 2 tjedna u komadu(wau!) i sad sam opet na bolovanju. Baš sam bila sve lijepo izorganizirala na poslu i onda doma
Nije ugodno javiti se šefu da opet uzimaš bolovanje, ali najavila sam im da će tako biti pa moraju preživiti. A znaju i sami da s mamom do 3će godine zivota djeteta ne mozes ozbiljno racunati. držimo se
Iskreno govoreći, i ja bih najrađe ostala doma cijeli porodiljni. Baš nam je lijepo.
Izgubila sam kondiciju. Jučer sam podrezivala ruže i počupala malo korova u vrtu, i odmah kao da me traktor pregazio.
Pa skviknula bih nakon 2 dana odlaska na posao. (Koji izgovori..)
Ja sam se vec pocela raspitivati kad i na koliki godisnji mogu ici kad se vratim na posao
Evo obavila i to, razgovorala s poslodavcem i sve 5! :D Mogu se vratiti kada budem htjela.
Mislim da će to biti kada blizići napune 2 godine.
super, Girice!
sad sam te skužila tko si
i ja sam mislila ić raditi s njihove 2 godine, ali sam se predomislila...tako je bilo s prvim klincima, tada sam i imala porodiljni 2 godine, i to mi je bilo okej....ipak, sada ću još uživati doma s njima.
Ne čudi me da ćeš ostati doma 3 godine
Pozdrav!
ja slijedeci tjedan pocinjem radit - cure ce imati skoro 13. mjeseci - čuvat će ih tete čuvalice doma pa se nadam da ćemo uspijeti sve posložiti
definitivno se vrećam na posao 20.5. kad cure navrše godinu,mislim da ćemo biti ok, a jednostavno sam primorana jer sa jednom plaćom ne možemo na kraj.
Sretno curkama koje se vraćaju na posao, uskladit ćete se sa obavezama samo da uhvatite malo ritam a i promjena će vam dobro doći.
Ja sam se iznenadila kad sam shvatila da sam zapravo sretna jer sam se vratila na posao i da mi je vrijeme s klincima ispunjeno jer mi toliko nedostaju kad nisu kraj mene a opet mi taj predah od njih puno znači.
ovo mogu samo potpisati!!!!!
Svim mamama koje idu raditi - sretno!
Meni osobno to ne bi odgovaralo. Djeca su mi samo jednom mala, a znam što tada mama znači. A i ne planiram ponovo roditi, tako da mi je to zadnji puta..
A i imam ih ipak troje! Da ne spominjem kako je i mom prvašiću drago da sam doma i da imam vremena i za njega. Baš se sve poklopilo.
Zato sam sretna da imam tu mogućnost još jednu godinu biti doma.
hm... znači li da mi koje smo krenule raditi s godinu dana ne znamo koliko je važna mama u dobi od 1-3 godine, girice?
Puno je jednostavnije odgovoriti na pitanje ići naposao ili ne kad znaš da te sigurno čeka posao nakon 1,2,3 godine porodiljnog i kad znaš da financijski sve stoji stabilno, nego kad moraš između djece i financija odabrati financije, a da te pri tome ne pojede grižnja svijesti. :/
Nije nimalo lako ni mamama koje su doma ni onima koje su išle raditi. Prve su najčešće na VI sa financijama (osim onih čiji muževi imaju zaista velike plaće), dok su druge zakinute za ljepotu cjelodnevnog druženja sa djecom dok su mala i dok otkrivaju svijet.
Ja sam ostala doma do zadnjeg dana porodiljnog, sretna sam zbog toga jer sam između ostalog mogla Steli biti podrška i učiniti najbolje što mogu za liječenje njezine noge, ali s druge strane smo toliko u dugovima i toliko smo materijalno zakinuti za neke osnovne stvari da sad već ne mogu dočekati da počnem raditi i da vratim nešto od samopoštovanja što je nestajalo svakog 20.tog kad bi mi sjedala mizerija od naknade.
Na sve to ostala sam bez posla jer sam sve skupa 4 godine doma, i - što je sasvim razumljivo - šefovi su bili prisiljeni naći neokga da radi umjesto mene.
Što se tiče financija, zašto to uopće spominjati, kad smo u minusu neću ni reći koliko, pa da se samo još i sekiram..
nisam mama blizanaca, ali imam dijete vježbača i ostala sam kod kuće 2 pune godine preko CZSS, a nakon 2.rođendana sam se vratila na pola radnog vremena i moram reći da mi je to super rješenje: radim od 7-11, vratim se kući oko 12, 12:30, pokupim mlađu iz jaslica, stignem skuhati ručak dok spava, poslije spavanja pokupim i stariju iz vrtića (nekad i prije spavanja, ali onda ili od spavanja nema ništa ili obje zaspu tek popodne, pa luduju naveče) i još imamo cijelo popodne na raspolaganju. financije su nam se osjetno popravile
možda bi i nekoj od vas dovoljno poboljšanje financija bio povratak na pola radnog vremena
eh, da, moj posao je takav da kad su bolesene radim od kuće, ne moram na bolovanje i svi sretni - posao bude obavljen, a opet sam i uz djecu
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom