Ovo nema veze s kukuruznom klopom, ali je vezano uz sjedenje:
Nikad nisam stavljala ni jedno svoje dijete da sjedi samo i oko njega jastuke, ili deke. Trudila sam se da ih minimalno posjedam jer sam stalno mislila da im leđa idu nekako ukoso sve dok nisu sami spremni. Andrija je sam sjeo nakon što je kleknuo i pokušao puzati. Od tada sjedi i puže svaki dan sve brže. Sada se sam ustaje uz namještaj i ophodava okolo, ali odbija da ga držim za ruku i vodim. Čim se sam ne drži uz nešto, sjedne ili čućne, pa se spusti na koljena i odpuže di hoće. Važno je ne forsirati, radije sam pričekala i kasnije počela s dohranom.