"Danas sam napisla pismo za roditelje i brata a sutra cu za mm i jednu prijateljicu pa nek ostane ako se desi ne daj Boze nesto lose samnom."


Eeeeeeeeeeej!!! Hajde to lijepo pocijepaj i sjedi napisi pismo koje ces jednog dana citati Luki; o tome kako te strah, ali kako ga jedva cekas.
Ja, koliko sam upratila - ti si jedna od najmladjih ovdje - krshna, jaka, trudnoca ko po loju....

Iskreno, ja mislim da je tebe najvise strah toga sto si, uslovno receno, sama, daleko od svojih. Ima li sanse da ti mama ili neko blizak (pored, naravno TM-a) dodje biti uz tebe tih dana?

Pusa i molim te nemoj tih crnih misli.