 |
|||
Kako su reagirali roditelji na sretne vijesti
Ja sam danas rekla svojima, nisam im htjela reći sve dok se nisam uvjerila da je sve u redu. Mama je samo hihotala od sreće, a tati sam rekla da je dobro to što će postati did, ali je loše što će spavati s babom. Samo su se hihotali...
Pomislila sam u jednom trenutku da mi je drago što oni žive u Dalmaciju, a ja u zg, jer mi je bilo malo neugodno, jer sam definitivno znaju da se Mm i ja sexamo.Znam da nisam pri sebi
Naši su zaplakali. Naročito mame.
Ajme, moji su doslovno poludjeli i podjetinjili od sreće, jer sam bila na IVF :D
Mama i tata se plakali od srece!
haha ja se još sjećam telefonskog razgovora sa mamom kad sam joj rekla da sam trudna (žive daleko).
To je bilo presmiješno. Namjeravala sam otići do njih ili čekati neki određeni trenutak kad ću im reći, no za vrijeme tog telefonskog razgovora mi je nekako postalo žao da već znaju neki moji prijatelji, a roditelji još ne.. Pa sam usred neke druge teme iz vedra neba bubnula da će postati opet baka (ima već dva unučića, od brata jednog i od sestre jednog). Ona je zašutila pa nakon par sekundi pita tko - sestra? ja kažem ne. brat? ja opet ne. Onda malo duži muk u kojem je skužila i onda drhtavi glas i totalna spetljancija, nije znala šta bi mi rekla pa je poklopila od uzbuđenja
Nazvala me nakon 2 minute kad je došla k sebi pa me pitala da ko je tata
prva reakcija mojeg tate je bilo ....pa vi ste kao zečevi
cijelu trudnoću smo proživjeli zajedno i na kraju su nakon poroda plakali kao mala djeca
ja neću ni pisati reakcije svojih roditelja jer me sram - oba puta su bile preodurne :/
Upravo sam razgovarala s mamom - žive u dalmaciji. Rekla mi je da se tata jučer nije mogao javiti na telefon jer se rasplakao. Ona mi ga jučer nije htjela dati, a kad mi ga je dala onda je se samo smijao. Rasplakala sam se...
Moj tata...u mojih 29 godina vidjela sam ga da plače valjda 3 puta - kad mi je umro did, pa kad ga je bolio zub, pa kad mi je umrla baka, prije pola godine...Tako mi je žao što nije doživjela moju T, ali znam da me negdje s neba gleda, da je sretna i da me čuva.
Upravo sam razgovarala s mamom - žive u dalmaciji. Rekla mi je da se tata jučer nije mogao javiti na telefon jer se rasplakao. Ona mi ga jučer nije htjela dati, a kad mi ga je dala onda je se samo smijao. Rasplakala sam se...
Moj tata...u mojih 29 godina vidjela sam ga da plače valjda 3 puta - kad mi je umro did, pa kad ga je bolio zub, pa kad mi je umrla baka, prije pola godine...Tako mi je žao što nije doživjela moju T, ali znam da me negdje s neba gleda, da je sretna i da me čuva.
mi smo mojima donjeli test za trudnoću i pokazali, a moja je mama rekla- a joj!!!! termometar, baš vam hvala, stavit ćemo ga u hodnik
a ja- pa mama... to je test za trudnoću!!!!!! tata je već plakao!
a tata od MM je nakon što je vidio test ( ja sam biola 5 tjedana trudna), rekao- šta, jel sin????
ma presmješno!!!!
Mi smo reakcije naših roditelja snimali kamerom!!!!
tak oda se sad svi imamo čemu smijati
anki prvotno napisa
Joj anki, a kad su vidjeli bebu sigurno se sve promijenilo
anki:
oba puta su bile preodurnejoj, anki! kako je to grozno! u takvom divnom i sretnom trenutku biti tako zločest!
nemam ni ja baš bajne roditelje, pa te razumijem... uh!
moji su prvi put bili sretni, a drugi put je mama bila - pa, ne znam ni sama kakva, ravnodušna možda, uglavnom, nije baš nešto lijepo reagirala...
moji su bili oduševljeni,a odkad se mali rodio da ne pričam :D ludi su za malim
od MM roditelji :/ (i općenito ta starija generacija u njegovoj familiji)
draže bi im bilo da se kuja okotilane vole me jer sam bosanka i to mi daju do znanja (a dajem i ja njima
jedino mu žao dragog al bitno da se mi slažemo,ne?
da, onda je sve otišlo u drugu krajnost.ali to ne znaci da sam im ja oprostila...no, to su sad teme za neki drugi depresivni topic.
Joj anki, a kad su vidjeli bebu sigurno se sve promijenilo
ajmo vi s lijepim reakcijama! natjerajte nam suze na oci! :D
Nikad necu zaboraviti to jutro ... ja i MM u kupaoni, ja mu guram test pod nos a on smajl od uha do uha i u glas govorimo 'kome cemo prvom reci?'
Ja sam cekala 8 da javim mami jer me bilo strah da se zena ne bi po putu na posao negdje spucala, uglavnom plakala je od srece preko telefona i ona i sestra su jos mjesecima kasnije imale onaj tupavi osmjeh kad god bi me vidjele.
A njegova nije rekla nista, ali doslovno ni bu ni be ...
mi smo mislili da će majke (njegova i moja) pustiti koju suzicu,
ali su se svo četvero smijali, smijali, smijali... i obavijestili pola Hrvatske u roku od pola sata
moje sestre kažu da su se tupavo smješkale danima iza toga... pogledale bi jedna drugu i nabacile osmijeh od uha do uha
Moji se isto ne prestaju smijati. Iako sam im rekla da još nikome ne govore, isto mislim da su u roku pola sata rastrubili svoj rodbini. A za svekrvu da ne pričam - bila je oduševljena, sigurno je svima već rekla.
A najbolje od svega je što moj stari uvijek rastrubi. On kao kaže u povjerenju nekoj od svojih sestara, a ima ih 4, i onda one međusobno to prepričavaju, a ja bih uvijek doznala od pok. bake da one nešto znaju - npr. kada sam odlučila udati se.
Muško, Dalmatinac, pa brbljivac
Moja mama je bila skroz sretna, pa bi onda opet bila zabrinuta, i tako se to malo izmjenjivalo neko vrijeme jer sam ja bila na pol faksa kad sam zatrudnila.
A stari,
ma boli te kiki za njihove reakcije
jel te hrane i oblače ?
pa nek od...skakuću
moji su bili sretni ali nekako suzdržani obzirom da sam im rekla kad sam bila 5 tj. trudna, jer kao rano je , ko zna šta će biti - al mene je bilo baš briga, htjela sam svima reći odmah, pa šta bude. njegovi su se isto držali suzdržano al sretno (razlog isti, al oni su uvijek takovi, pa me to ne zamara previše)Zato smo mi skakali od sreće :D .
moji su vristali od srece, sestra posebno koja je odmah izjavila da ju/ga prisvaja, a njegovi takoder, sveki je plakala preko telefona dok je svekar bio malo suzdrzaniji, ebiga ipak je dalmatinac, nema pretjeranih izljeva emocija.
U svakom slucaju tjednima smo svi slavili
Prvi put - pa ti nisi normalna, još ste premladi, gdje ćete živjeti...
Drugi put - niste normalni, pa u dječjoj sobi nema mjesta za još jedan krevet!
Treći put - pa niste normalni, tko danas ima više od dvoje, šta ako .....
Ovako i moji i njegovi. Njegova mama ovaj puta ne razgovara samnom, pa ne mogu čuti njezino velepoštovano mišljenje, ali čula sam da ne želi uopče čuti za bebu, niti je vidjeti kad se rodi.
Na to sve ja mogu reći samo
naši su bili presretni. v je prvo unuče i kod jednih i kod drugih.
mi smo njima rekli ful rano rano i ja sam željela da to do daljnjega ostane među nama. nisam imala potrebu ni želju to dijeliti s drugima tako rano.
i njima je to najteže palo jer bi od sreće najradije to na sva zvona razglasili a ne mogu.
[quote="Eci"]
Njegova mama ovaj puta ne razgovara samnom, pa ne mogu čuti njezino velepoštovano mišljenje, ali čula sam da ne želi uopče čuti za bebu, niti je vidjeti kad se rodi.[quote]
Oprosti eci al meni je ovo :shock: i :shock: . ne mogu to razumjeti!
al kao što ti kažeš bitno je da ste vi sretni a njih tko šiša.
kako su reagirali? suzama.... (radosnicama)
(........tek su kasnije počeli s tisući-i-jednim pitanjem....)
Moja mama je prvi put plakala a tata je odma slozio tulum i napio se ko avion
Posto smo prvu bebicu izgubili, drugi put su biti malo suzdrzaniji jer su se brinuli ali ipak su bili sretni. Od MM roditelji su onak, sretni, ali su to inace ljudi koji bas ne pokazuju emocije pa nije bilo ni suza ni zagrljaja...
PRVI PUT: mater se počela cerekati od sreče. tati smo dali trudničku da vidimo oče li skužit šta je to. a on je reka: šta ste mi dali ovaj molitvenik?
za krepat....
DRUGI PUT: mama u šoku kad je čula da su blizanci...ali u pozitivnom šoku.u početku nije virovala doktoru pa ga je sto puta pitala jel siguran da su blizanci, a tata je već krenija u potragu da meni i MM kupi novi stan jer će nam ovaj (64 kvadrata) uskoro bit premali.uglavnom sve za 5.
eci e pa ko je šiša...ona je na ogromnom gubitku.(svekrva)
eci stvarno krava najobičnija
Uostalom kaj me briga kaj netko drugi misli, to je naše ne njihovo...
A kod mene
Prvi put: svi sretni i presretni, prvo unuče bla,bla...
Drugi put:moji onako, u stilu "kaj opet?", nije bilo baš oduševljenje kao prvi put, a svekiji uopće nisu pokazivali oduševljenje, čak je sveki izgledala oduševljenije kad je po drugi put bila trudna kćer od njene vjenčane kume. Imam osjećaj da je ona očekivala da ćemo napraviti razliku od 7-8 godina među djecom, naime tako su MM i sestra razlika.
Ali kao što sam već rekla, to je moj i MM-ov život i uopće me nije briga kaj netko misli. I da svi su mislili da nam se ovo drugo zalomilo
moji su ostali hladni. i sad mi je hladno oko srca kad se toga sjetim. :/ a unuke sad kao kap vode na dlanu nose. :?
Da i za moje svako su svi mislili da se zalomilo. Prvo sam ih uvjeravala da mi zaista želimo troje djece, ali njima to i dalje nije jasno, pa sam odustala.
Opčenito sam skužila kad bilo kome kažem da čekam treće, svi misle da se desilo. Ili čestitaju na hrabrosti. Ne znam šta je tu tako čudno.
čestitaju na hrabrosti?!
Ma joj neki ljudi stvarno nemaju ništa pametno za reći pa gluposti klepeću...
eci ostala sam u soku, tuka jedne.
Ali to su svekrve, ponekad imam osjecaj da su pretjerano zaljubljene u svoje sinove i da mi niti jedna nece biti dovoljno dobra, a i da nema njih zivot bi nam bio pretjerano jednostavan.
lucylu upravo tako.....
Slažem se. I hvala na podršci!
mojima je malo žao što nisu blizanci jer se boje da zbog godina ne stignem roditi četvero!!!!
nas je troje i mama često kaže kako su mogli imati još bar jedno
Vidim da većina roditelja je vjest dočekala s oduševljenjem. Moja mama kad je čula da sam trudana (prvi put) bila je presretna a svekrva me je forsirala na pobačaj.
Drugi i treći put moje mame na žalost nije biloal znam da je gore na nebu bila presretna.
Kad sam imala spontani moja svekrva je bila presretna.
Sad još nitko ne zna osim MM koji je sretan (i to mi je jedino važno) i kolegice s posla kojoj se ne bi mogla izmotavati niti bi joj htjela lagati jer smo dobre (i ona je bila sretna kad je čula). Svekrvi svekru ne mislim još ništa govorit jer ne želim slušati njihove gluposti.
Gogica - čestitam!
A tvojoj svekrvi
Moji su bili presretni jer vec godinama nije bilo unuka...i onda se zaredamo seka i ja u razmaku pola godine.
Od MM (jedinac) sta reci nego da jedva cekaju
Mi smo mojoj mami javili odmah, morala sam provjeriti dali sjedi. Bila je oduševljena. Naime ona obožava djecu a ja sam jedinica (nije mogla imati više djece). Moj tata i mama od MM nisu više s nama, a njegov otac je pio s dečkima u birtiji cijelu moju trudnoću, ali je unuka vidio samo jednom i više ne pita za njega. Ma tko ga uopće treba.
Eci i Gogica 24
I moji i njegovi su skakali od sreće. Tata je već preko telefona shvatio zašto ga zovem da dođe s mamom kod nas na kavu (usput "kava" navečer). Mami je trebalo nekoliko sekundi da shvati u šta gleda (5 x je pitala šta je to što ima u rukama, jer ju je tata doveo kod nas na prevaru da ne shvati razlog) onda me šokirano pogledala, vrisnula - trudna si, skočila i počela me grliti. Onda su došli i njegovi kod nas (kojima smo rekli ranije taj isti dan a reakcija je bila ista) i tu su nazdravili i obilježili trenutak fotkicama. Još i danas par tjedana prije termina svaki put kad me vide moji (a vide me skoro svaki dan) to je veselje i iščekivanje.
Mislim da nikad neću razumjeti tu hladnoću i ravnodušnost koju sam doživjela, jako me to boljelo i dugo sam bila pogođena time, trebalo mi je vremena da to prebrodim, a bojim se da će i 2. put biti tako.
Jednostavno to ne mogu razumjeti, nikako.
Sva se rascmoljim kad čitam ove lijepe priče tu.
moja mama-
očuh-
svekar-
sveki- :D :D :D :D
ja- :shock:
MM-
svekijima rekli za ručkom, svekar se skoro udavio zalogajem, a sveki odam izvadila kristalke i 500 god stari konjak 8) .
sveki još dugo nije mogao doć sebi.
mojima dali slikice sa uzv-a (dugo nisam htjela govoriti nikome, bila sam oko 9-10 tjedana trudna)
a nekidan, sjedimo kod mojih i pitam ja J. što to mama tu ima,
pokazujući na pupak, a moj tata kao iz topa :"seku!" a okice mu se zasjajile...morala sam ga razočarati.
Moji su reagirali sa veseljem isto ako i njegovi ali niš posebno. No, sada kad se rodio - moji su pobenavili - imaju već dvoje unučadi koje baš ne smiju previše gledati, dirati i slično ( jer su oni u ulozi svekra i svekrve) ali zato sada Ivo ima punu pažnju
hm... moja mama je rekla "bravo, čestitam" i onda otišla pogledati sapunicu do kraja :?
al' bar su njegovi imali prave "baka i deda" reakcije.
isto tako
Ja nisam izdržala i javila mami na mobitel tri minute nakon što su mi na tel. rekli nalaze bete. Kao stara veteranka i bivša plavuša, umjesto da joj kažem da sam trudna, ja bubla da mi je beta 900, a ona naravno :? Važni je napomenuti da je šetala Zg i u pozadini hućao tramvaj i da joj ništa nije bilo jasno jer je znala da taj mjesec nismo bili u postupku. Kad je udahnula odjednom je dobila čudotvornu snagu za prepirku i to kako odmah moram otvoriti bolovanje.
Otac je obično po strani kad se komunicira na tel. i on joj je nakon par dana objasnio da je u mom slučaju puno bolje da radim, jer mi je posao dosta fleksibilan, nego da sidim kući i tučem glavom o zid čekajući da prođe vrijeme. Kad me konačno čuo na tel. zavrkavao me da će me narast ogromna guza od papanja.
Kako je dugo čekana trudnoća, a starci mi obožavaju dicu i mater se jadna prije godinu dana čak i pomirila s time da neće postati baba (što je meni bilo totalno šokantno) i kako sam imala jedan spontani, mislim da će provesti 8 mj na apaurinima.
Dosta drugih ljudi kojima smo rekli su se rasplakali. Sveki dan je danas u planu, a mislim da će i ona rasuziti. Nju smo čuvali da ju ne opterečujemo previše sa šokovima. Makar je još uvijek jako rano, nekako smo hrabri i vjerujemo da će ovaj puta biti sve OK
Njegovi ostali bez teksta, nisu očekivali da će 'već' postati deda i baka...
Moji - suze u očima, smile od uha do uha, odmah rakiju na stol pa je MM s budućim djedom odmah i bezuvjetno nazdravit za bebu (i tako svaki put kad bi se zatekli kod njih...), i onda je krenulo: nesmiješ ovo, nesmiješ ono, moraš ovo, moraš ono, kad sam ja tebe nosila...
Ja sam ležala u Petrovoj, mama i seka su doletile u Zg brzinom svjetlosti, tata je poslao ružu (telefonski razgovori su bili izuzetno kratki, svaki puta bi mu zadrhtao glas), ta dva tjedna strepnje dali je sve u redu smo proveli zajedno, a kada smo dobili konačnu potvrdu bilo je :D na entu.
Sveki je bila presretna, preplašena i dosadna (stalno je zvala u bolnicu, a kad sam došla doma svaki dan je provjeravala što radim dali mi M pomaže, dali mi nešto treba, jaaaako rano je izrazila želju da ide samnom u rodilište), njen dečko je odmah rekao da će to biti mala djevojčica, svekar je pustio suzu, od sreće naravno.
Moram li napomenuti da je I prvo unuče?
Školjkice
Za trudnoću sam saznala dok sam bila na seminaru i od voditelja sam dobila na poklon šarene bebi cipelice. S tim cipelicama sam došla svojima, čekajući povoljan trenutak i dok je mama prepričavala što je čula da je rekla susjedine šogorice svekrvina sestra od poznanika, izvadila sam cipelice i pokazala ih bez riječi.
Iste sekunde se prolomio vrisak: POSTAT ĆU BAAAAAKAAAAA!
Tata je bio sretan, ali puno suzdržaniji.
MM je svojoj mami javio sretnu vijest preko telefona, a ona je odgovorila: "Moram ići, kuham, zaprljala sam ruke!" i nije se javila skoro mjesec dana nakon toga.
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom