Linda:
Koliko su i u kojoj količini štetni kupljeni konzervansi ili vinobran? Jesu li po sastavu svi isti, bez obzira na proizvođače? Postoji li prirodan način konzerviranja?
Evo najkraćeg mog objašnjenja.
Konzervans je najčešće natrijev benzoat , vinobran je kalijev metabisulfit. Jedno i drugo čista kemija.
Ne bih ovdje navodila dozvoljene količine jednog i drugog jer će možda doći do krivog tumačenja, nego je bitno drža<ti se uputstva na deklaraciji na pakovanju istih.
Prirodno konzerviranje je malo teže ali moguće .
Konzerviranje sa askorbinskom ili " C " vitaminom nije dobro ako će biti termičke obrade, jer je vitamin C na višoj temp. nestabilan- uništava se ( dozvoljena temp. je 35-40 stup.)
S obzirom da sokove trebaš čuvati na balkonu, ja bih napravila slijedeće.
Na litru tekućine dodala bih 1 kg. šećera, limunske kis. po ukusu. Kad se to otopi zagrijala bih to do vrenja ( a da ne provri ) i tako držala 15-tak min.
Prethodno oprati boce i njih staviti u pećnicu na 100 stupnjeva, držati tako 15-20 min.
Vrel sok sipati u vrele boce i dobro zatvoriti.( Postoje i boce koje imaju sistem sa hermetičkim zatvaranjem ) To postepeno hladiti ( pokriti nekim krpama.
Ako imaš veće količine soka za cijelu godinu, jedan dio napravi bez konzervansa i troši prije, a u drugi prije sipanja u boce u vrel sok dodaj konzervans ali manje od preporučenog.
Treća varijanta dio soka hladanog, sipati u plastične boce i zamrznuti.
Za djecu zamrznite, a odrasli pijte sa konzervansom