citala sam tvoju pricu, kuzim koji je tvoj point...


ali se i opet ne slazem da planu poroda treba pristupiti tako kruto i cvrsto...

edukacija - da, naravno, svakako! ispitivanje, ucenje, iznalazenje raznih solucija na razne moguce probleme - i to da, svakako, neizostavno!

ali - primarni cilj, po meni, je - krenuti u porod otvorene duse i cista uma - pratiti svoj ritam, ritam svog tijela, svog djeteta. nijedna trudnoca nije ista, ni jedan porod nije isti, ne mozes ocekivati da ces u drugom, trecem, petom porodu znati kako ces se osjecati samo zato jer je za tobom jedan, dva ili cetiri poroda - tako je isto nelogicno i pretjerano ocekivati da ces bez ikakvog iskustva poroda znati unaprijed sto hoces i kamo te porod vodi...

a osjecati se ponosno i sretno i svakako - nakon bilo kojeg poroda - to je neupitno. cini mi se besmisleno ocekivati i iscekivati savrseno isplaniran i po planu odradjen porod i samo se tada osjecati kao superhero :/

i ako porod ne ide onako kako je isplaniran - upravo je tu poanta onog sto govorim (prati tijek poroda i prepusti mu se...) - tvoje je da ga dozivis do maksimuma, kolikogod ti sam proces to dozvoljava... i da uvijek, u svakom slucaju budes zadovoljna "poslom" koji si odradila...


nadam se da se razumije sto hocu reci