Najljepše uspomene na razdoblje trudnoće

[mamasch]

Mislim da smo svi imali barem jednu neugodnu uspomenu na razdoblje trudnoće i poroda, pa ajmo malo u veselijem tonu...

- svako jutro u 6 sati izlazila sam iz kuće pustiti tadašnjeg kućnog ljubimca, apricot pudlicu Mazu, na wc, usput sam uzela Jutarnji iz sandučića i udisala jutarnju svježinu. Onda sam si skuhala Nesicu i, uz Mazino mljackanje tijekom njenog doručka, s užitkom prečitavala novine dobrih 2 sata. Nakon toga MAza je redovito legla kraj mene i stavila svoju glavicu na moju bušu i tako bismo otkunjale sat vremena...

- nedjeljom je išao Salto na RTL-u. Redovito sam ga pratila, onako izvaljena na bračnom krevetu sa ooooogromnim trbuhom. Svaki put sam se barem malo upiškila od smijeha.

- kad god sam išla na kontrolu u trudničku ambulantu, preplavljao me osjećaj ponosa što sam trudna i dolazilo mi je da izljubim sve one trbušaste ženskice u čekaonici.

- često samse slikala u različitim razdobljima trudnoće, baš onako iz profila da se vidi kako buša raste.

- pod tušem, pjevušila sam pjesmicu "Zeko i potočić" i redovito dobila bubanje u bušu od strane mog sina. Više mu se sviđalo kad sam zviždukala melodiju, tada je bio miroljubiviji i nije se ritao. Valjda mi je glas previše odzvanjao u kupaonici. Stela nije imala stav o pjesmici.

- imam jednu genijalnu kariranu flanelsku košulju koju sam non-stop nosala i bila sam ko mali mucasti medo u njoj. Danas kad ju ponekad obučem kao da osjetim lupkanje u buši i odmah me preplave nježne uspomene na trudnoću.

- nikad neću zaboraviti sjaj na svom licu tijekom trudnoće.

- koliko god sam mogla sjediti za računalom, bila sam na Rodi i uživala u pričama iskusnih mama, bile su mi kao neka ohrabrilica za moj pohod i da nije bilo Rode bila bih izgubljena na porodu. Rodi velika !!!

(ima toga još, sjetit ću se... )



Ajmo cure, pišite, sigurno ćete se s guštom sjetiti tih slatkih trenutaka!!!

[suzyem]

Jela sam, jela i jela, kuhala i uživala 8)
Poslije sam morala ležati pa sam samo jela, jela a drugi su kuhali

[puhovi obožavaju smokve]

super mi je ova tema! obožavala sam biti trudna i bila sam stvarno blažena. (posebno prvi put kad se još nisam opterećivala nekim stvarima.) bilo bi tu puno toga za ispričati, ali najfascinantnije mi je bilo kako me prvi bebač nije uopće udarao, nego je radio nježne, nježne kružne pokrete kao da me miluje. ni drugi nije radio grube pokrete, ali u prvoj trudnoći me je to fasciniralo, jer sam uvijek slušala od drugih o famoznom "ritanju", boli u rebrima itd.

[LeaB]

Poslije sam morala ležati pa sam samo jela, jela a drugi su kuhali

Zakon!

[suncokret]

Kad sam ih prvi put osjetila-usred noći probudili su me leptirići u trbuhu, to mi je definitivno jedna od najljepših uspomena.

[josie]

jednog sunčanog predproljetnog dana, zabundana u ogromnu pernatu jaknu prolazila sam kraj sniježnog HNK-a prema gradu da se nađem sa prijateljicom.
tamo je bilo nekoliko srednjoškolaca i žicalo prolaznike kune.
jedan je dolepršao do mene, skoknuo da mi ukrade korak i pitao :"e, oprosti, imaš možda kunu?"
doista nisam imala ništa sitnog, pa sam mu to i rekla, uz "žao mi je..", a on meni onako teen-frajerski :"ma nema veze...e i baj d vej - jako si lijepa." i ode.
to mi je jedna od najdražih uspomena iz trudnoće, što je neki nepoznati klinjo kojem trudnice i sl. nisu niti u peti prepoznao ono lijepo što je zračilo iz mene, slatkiš mali

[bubimira]

ja ću napisati jednu smiješnu anegdotu.
jednu večer sjednem za komp (tada sam imala samo dial-up vezu), kažem ja mm idem malo na forum... oko jedan ujutro kaže mm: idemo?, ja kažem:evo još samo malo. oko pol 3 ode mm u krevet, ja kažem: evo sad ću ja za tobom. i ujutro oko 6:30h budi se mm, ide na posao a ja još na rodi.

toliko sam zaglibila i ovisila o forumu! čitala sam valjda sve po redu

[bejb]

obozavala sam biti trudna, sve ali bas sve mi je bilo super

uzivala sam u svakom trenu, al posebno mi se u pamcenje urezao prvi UZV kad smo je vidjeli, imala je 9 tjedana i mahnula je rukicom. plakala sam...

pred kraj, oko 36 tjedna, bili smo na moru. uvijek kad bi se kupala, ona je lupkala i rukicama i nogicama. na vrlo poseban nacin.
Tara se danas obozava kupati i svaki put kad je vadim iz vode na specifican nacin otrese vodu s nogica. to me bas podsjeti na ta lupkanja iz mora.

obozvala sam njene pokrete koji su mi pomicali trbuh. danas joj cesto diram laktove i koljena jer znam da sam njih uglavnom osjetila

[Leina mama]

Mene je u trudnoći fascinirala otvorenost ljudi prema trudnicama. Svima se čini da imaju o čemu pričati s trudnicom i svi su tak nasmijani i prijateljski raspoloženi prema trudnici.

Sjećam se jedne situacije, već sam bila pred sam kraj trudnoće, stojim pred izlogom u Petrinjskoj i gledam nešto u izlogu, a iza sebe čujem nepoznat glas. Slučajno se okrenem, iako sam uvjerena da se ne obraća meni, i vidim nekog radnika s kantom i krpom i lojtrom prek ramena, koji je upravo na putu prema nekom novom prozoru koji će oprati, kako mi u prolazu dobacuje da mi je sad već sigurno jako teško i da će sve biti u redu i poželi mi sretan porod.

Slika tog radnika i sad me prati u sjećanju, i imam osjećaj kao da se moj vlastiti anđeo čuvar na trenutak materijalizirao kako bi me umirio i smanjio neizbježnu nervozu pred porod

[jadranka605]

Moje uspomene su na radove u kući, umor i bolnicu.

Najlipše.
Duje bi svako jutro naslonija glavu na moj trbuh, pokuca i sluša.
Luka bi mu se uvik javija.
Jedno jutro Duje leži tako, Luka pleše unutra, pitam ja Duju: "I, šta kaže" a veli Duje: "Kaže da me voli"

[makita]

Jela sam, jela i jela, kuhala i uživala 8)
Poslije sam morala ležati pa sam samo jela, jela a drugi su kuhali

Legendo! Da nisam već isprobala , rekla bi da si mi uzor

[sandraf]

sa seficom se sjecam kako lezim na ledjima poduprta jastucima i citam Povjesnicarku i gledam trbuh koji luduje. bila sam negdje oko 35. tjedna.

sa sinom se sjecam da sam znala pojesti i odmah trcala legnuti da ga cujem. znala sam lupkati po desnoj strani trbuha i on bi mi odlupnuo.

uglavnom lijepe uspomene vezujem uz njihova lupkanja, nema novca kojim se taj filing moze platiti.

[suzyem]

Jela sam, jela i jela, kuhala i uživala 8)
Poslije sam morala ležati pa sam samo jela, jela a drugi su kuhali

Legendo! Da nisam već isprobala , rekla bi da si mi uzor

Ovo je naravno imalo posljedice, preko 30 kg više! 8)

Al stvarno, trudnoća mi je bila teška i riskantna, morala sam samo ležati, i hrana mi je bila jedina utjeha... tako da nemam nekih ljepih uspomena iz trudničkih dana, samo sam čekala da se porodim..

[anima]

moja omiljena tema
i ja sam obožavala biti trudna, i jedva čekam opet :D jednoga dana
sve mi je bilo super, bila sam si tako lijepa, ženstvena, sexy, ponosna na svoj trbuh (za razliku od sad, kad ga skrivam )...
Baš u blaženom nekom drugom stanju ah, prekrasno...
Također sam uživala u pozornosti, bila sam ful pozitivna i bilo mi je super što su mi svi prilazili nježno, pažljivo, s osmjehom na licu...
I jaako često mislim na to prekrasno razdoblje

[anima]

a što se tiće micanja bebe...kad mi je sestrična bila trudna pitala sam ju kakav je to osjećaj, ona je rekla "ma koji orgazam, ovo je millijun puta bolje", i fakat je bila u pravu 8)

[makita]

žmeni je čisti gušt što mi u drugom tromjesečju treba manje sna pa se budim prije zore i uživam u tišini, svitanju...

[Riana]

definitvno do poroda, trudnoća mi je bila najlijepše razdoblje.
kad sam sa 7 tjedana čula srčeko - nezamijenjivo
kad je trbuh počeo rasti - predivno
iščekivanja prvih pokretaod polovice trudnoće bilo je ljeto i ja sam doma stalno šetala u gaćama i topu, tak da mi se trbuh vidio non stop i svako mlao bi se zaustavila kraj ogledala

uživala sam
ima puno toga prelijepoga - jedva ačeka drugu trudnoću, pa treću...

[summer]

I moja je trudnoca bila super. Skoro svega se sjecam kao lijepoga:

- dana kad sam prvi put vidjela dvije crtice i osjecala se tako nestvarno
- prvog ultrazvuka, prvih pokreta bebe, prvog kupljenog bodija kojeg sam sirila preko trbuha da vidim kako mu stoji
- prve ultrazvuk slicice bebe koju smo skenirali i slali svima zivima
- prvih udaraca tati u ledja dok smo priljubljeni lezali
- svi su me pazili i mazili - kako sam radila do devetog mjeseca trudnoce vise su svi na poslu znali za moga Kresu, cak su na telefonskim konferencijama s partnerima i njega nabrajali kao prisutnog
- onog posebnog osjecaja da smo nas dvoje zajedno, posebni i izdvojeni od svih, u nekom svom svijetu, stavila bih ruke na stomak i iskljucila se iz svega - sad to imamo s dojenjem

Ma jedva cekam slijedecu trudnocu!

[Maxime]

Dugo smo cekali nasu principessu i kada smo krenuli na ICSI u Mariboru, jednostavno sam znala da cu biti trudna - cijeli postupak sam imala vec velik osmjeh na licu a u skladu sa prekrasnom sestrom Jasnom, za vrijeme postupka nosila sam garderobu u njeznim i veselim bojama.

- Dan bete: znala sam da cu biti trudna - ali ipak brojke potvrdjuju trudnocu. Nasa beta 308, brojka koju nikad necu zaboraviti!
- U 6. tjednu trudnoce prokrvarim i ljecnik mi savjetuje mirovanje s obzirom da moje abnormalno radno vrijeme i stresan posao.
- Pospremam svoje stvari u uredu, pozdravim se od kolega i pocinje najljepse razdoblje mojeg zivota.
- Boravimo na moru, putujemo po Europi, kupujem stvari za bebu a moja busa raste i raste ...
- 3D UZV u 16. tjednu pokazuje da cemo dobiti curicu. 'Vidi se iz aviona da nece biti decko' kaze nas doc i smije se od uha do uha.
- Ja opet nemogu vjerovati nasoj sreci ...
- U 21. tjednu trudnoce stizu nalazi amniocinteze - sve 5 - vrijeme za malo slavlje ...
- I opet busa raste, osjecam snazne udarce nase principesse ...
- Jedno vecer nam prijatelj kuha veceru i pita pa dobro ljudi kako ce se vasa cura zvati i tada smo osmislili dve varijante imena za nasu zabicu ...
- Dodje 12. mjesec a ja bi u svoj tradicionalni Bozicni shoping u London. Pitam ja naseg doca, pa je'l bi ja mogla do UKa. Kaze doc, pa radje nemojte - uzmite muza pod ruku i ove godine odite do Graza a iduce godine radite sto god vas je volja. MM se zadovoljno smjeska, mislim ipak je Graz jeftinija varijante - sad si sve mislim da je njih dvoje bilo u nekom muskom dogovoru
- Dodje 34. tjedan i idemo jos na put u CH, usput posjetimo strucni sajam u Milanu. Kupujem preslatke sitnice za principessu i uzivamo.
- U 36. tjednu se oprostimo kod naseg privatnog ginekologa i prebacimo se kod prekrasnog ginica u Petrovoj.
- Uf, u 40. tjednu su poceli raditi zivci - kile bujale - a nestrpljenje da upoznamo nasu curu rasli ...
- U 41. tjednu me lijecnik strpa u bolnicu, cekamo nasu curu i nista ...
- Dogovorimo se za planirani carski u utorak u 10h a principessa se prirodnom putem odluci roditi u utorak u 09.32h

Uzivala sam u trudnoci, kosa i koza su mi bile prekrasne, bila sam ponosna na svoj lijepi trbuh i presretna ala ako mi sad postavite pitanje dali bi ponovo bila trudna, iskreno - ne znam ... Javim vam kad bude bilo novosti

[mamasch]

Maxime, raznježila sam se! Pusa tebi i tvojoj principessi!

[mama marela]

Odlična tema, još ljepši postovi. Pala je i koja suzica,valjda hormoni.Javim se kada budem imala više vremena.

[mama courage]

i ja sam bila u blazenom stanju u trudnoci. nezaboravno. ovako na prvu sjecam se kad sam saznala da sam trudna, pa ljeta, odlaska na filmski festival u pulu, sa stomacicem. sjecam se kad smo se tog tjedna vratili s odmora iz istre da sam prvi put osjetila zxujine pokrete. kasnije, pred kraj trudnoce, kad bih dugo, stojeci, telefonirala sa mm, zxuja bi se znala "javiti" i dati do znanja da zeli spavati a ne slusati nasa ljubavna laprdanja negdje oko ponoci

[vissnja]

Tokom trudnoce sam imala svako malo neku sitnu komplikaciju, dovoljno da ne mogu 100% da se opustim. Ali sam mnoooooooogo setala sama, i to cu uvek pamtiti, moja nerodjena beba i ja, pored reke, sa Gibbonijem u usima.
Ali najupecatljiviji trenutak mi je zapravo sa poroda, kod izgona. Dok je Nadja izlazila, valjda se nekako odgurnula nogicama i tada sam, zatvorenih ociju pomislila kako je to poslednji put da me lupka iznutra. I zaplakala jer sam znala da ce mi to strasno faliti. I odmah zatim zaplakala od srece kad sam je videla.

[Vivica]

Trudna sam se udala, uselila u novi stan, uredila ga - i položila vozački mjesec dana prije poroda s ooogromnim trbuhom (a i zahvaljujući tom trbuhu, beba može dobit vozačku zajdno samnom).

Išla sam i na trudničke vježbe do zadnjeg dana prije poroda.

Ali nisam radila...neponovljivo vrijeme kad sam imala sve vrijeme ovog svijeta...

Ali najljepše od svega je bilo bebino lupkanje nožicama. Čim se rodio izljubila sam te nožice. I sad ih stalno ljubim.

[ninna]

1. kad sam u 3 ujutro ugledala dvije crtice na testu i divljački ljubila SM
2. kroz suze sam gledala u malo srčeko na ekranu ultrazvuka sa 8 tjedana trudnoće
3. najviše sam se obradovala jedne jesenske večeri kad me moj dotakao svojim krilima s lijeve strane trbuha
4. kad su me prolaznici gledali s osmijehom na licu i pogledom na moju veliku bušicu
5. na sam dan poroda kad sam postala svjesna da je naš sastanak u troje sve bliži

Želim to iskusiti ponovno...

[Lora163]

meni je prva trudnoća bila mrak
kad mi se pojavio plusić, prvo sam izljubila sve koje znam
sve mi je bilo super, vječito sam bila dobre volje i totalni optimist
uživala sam u svakom danu, u svakoj sitnici
čak su mi i dani u bolnici ( bila je rizična trudnoća pa sam svaki mjesec provodila 2-3 dana u bolnici ) bili super
kad sam rodila najviše mi je falio moj miš u trbuhu, njegovo lupanje...

druga trudnoća je isto bila totalno ok ali nisu me tako jako lupali hormoni sreće

ja bi treće samo da opet budem trudna

[ana-blizanci]

prva trudnoća mi je bila prekrasna....ma uživala sam svaki dan!uživala sam i u drugoj ali je bila prisutna i doza straha.ipak blizanci su rizičniji pa sam morala strogo mirovati!!

[iridana2666]

Prvo trudnoću sam 'odsamovala' - MM je uvijek bio na putu, a moji roditelji preko 2 kontinenta pa se MM pobrinuo da mi nabavi kompjuter i upišem se na MBA. Ne moram vam govoriti kako sam u prvoj trudnoći upoznala sve čari kompjutera i interneta i kakav je bio račun :shock:
U drugoj trudnoći nisam radila, nego sam uživala u šetnjama i igranju sa svojom D. Sjećam se jednog prelijepog trenutka - pred kraj trudnoće išla sam na ctg u bolnicu u pratnji MM i naše mlađe kćeri. Sestra me prikopčala, a moji su ostali u hodniku. Kako je sve bilo mirno, nikog okolo, a meni dosadno, ja sam ih zvala da mi se pridruže u sobi. Gledam u ctg, otkucaji bebinog srca 112-115. U to uđu MM i malena, MM se približi mom trbuhu, pogladi ga i kaže 'di je tatina ljubav?' kad ono otkucaju 128 pa na 130!!! I još poslije, kad se rodila pa kad je koji put znala biti malo nemirna, čim bi ju MM uzeo u ruke i počeo joj pročati, ona bi se odmah smirila
Inače sam se mrzila dok sam bila trudna, navikla biti manekenski vitka, pa mi je onaj trbuh brrrr . Obožavam svoje ljepotice, ali jedva sam čekala da rodim i da se vratim u konfekcijski broj 34 i to je još jedan od većih razloga zašto ne želim treće dijete nazovite me taštom

[iridana2666]

Prvu trudnoću sam 'odsamovala' - MM je uvijek bio na putu, a moji roditelji preko 2 kontinenta pa se MM pobrinuo da mi nabavi kompjuter i upišem se na MBA. Ne moram vam govoriti kako sam u prvoj trudnoći upoznala sve čari kompjutera (i diplomirala :D ) i interneta i kakav je bio račun :shock:
U drugoj trudnoći nisam radila, nego sam uživala u šetnjama i igranju sa svojom D. Sjećam se jednog prelijepog trenutka - pred kraj trudnoće išla sam na ctg u bolnicu u pratnji MM i naše mlađe kćeri. Sestra me prikopčala, a moji su ostali u hodniku. Kako je sve bilo mirno, nikog okolo, a meni dosadno, ja sam ih zvala da mi se pridruže u sobi. Gledam u ctg, otkucaji bebinog srca 112-115. U to uđu MM i malena, MM se približi mom trbuhu, pogladi ga i kaže 'di je tatina ljubav?' kad ono otkucaji 128 pa na 130!!! I još poslije, kad se rodila pa kad je koji put znala biti malo nemirna, čim bi ju MM uzeo u ruke i počeo joj pričati, ona bi se odmah smirila
Inače sam se mrzila dok sam bila trudna, navikla biti manekenski vitka, pa mi je onaj trbuh brrrr . Obožavam svoje ljepotice, ali jedva sam čekala da rodim i da se vratim u konfekcijski broj 34 i to je još jedan od većih razloga zašto ne želim treće dijete nazovite me taštom ne želim više narušavati svoju figuru

[mamasch]

MM se približi mom trbuhu, pogladi ga i kaže 'di je tatina ljubav?' kad ono otkucaji 128 pa na 130!!!

[Lucija Ellen]

Moja je dugo zeljena trudnoca pri kraju ali mi se cini da nikad necu zaboraviti sijecanjskorano jutro kad sam saznala da sam trudna i dan (isti taj) kad je beta potvrdila ono sto je kucni test dao naslutiti.

Za 2 tjedna vidjela sam kako kuca srce moga djeteta, neopisiv osjecaj nestvarnosti, ljubavi, cuda.

Svaki odlazak na kontrolu s tatom moje bebe i spoznaja kako nasa beba raste i napreduje.

Prvi konkretni kik s tocno 16 tjedana koji me probudio u rano jutro.

Fotografiranje trbuha na puni tjedan i njena 2 filma s 3d UZV-a kako mase, sise palac i njezno me lupka.

Njeno stucanje kad pojedem lubenicu, grozdje, sladoled ili cokolino...

Maleno koljeno koje putuje ispod mojih rebara s desne strane.

Ljubav koju osjecam kad stavim ruku na trbuh. Ili kad joj njen tata govori o cudima svijeta koja je cekaju kad nam dodje.

Znam da zna da je volimo i da ne mozemo docekati da nam se pogledi sretnu

[Val]

ok, ja sad cmoljim na sve vase postove

meni je zao sto sam prvu trudnocu bila u stalnom strahu jer je pocetak bio jako tezak. pa koliko god sam uzivala u uzv toliko sam ga se i plasila.

sjecam se da mi je bilo lijepo doma s mojim mrvicama. obozavala sam njihova lupkanja-nikad to nisu bili udarci.
kada sam kasnije smjela malo u setnju s ponosom sam pokazivala trbuh.

a, sad, malo mi je teze palo saznanje da sam trudna, ali opet uzivam. beba se javlja, a meni ne silazi smjesak sa usana. i najljepse mi je kada kazem mrvama da daju pusu bebi, a oni se zalete i njezno naslone glavu na moj trbuh!! nezamjenjivo!!