 |
|||
ukljucimo se u raspravu
ministarstvo je otvorilo javnu raspravu o školskim praznicima na svojim stranicama. uključimo se u raspravu.
ja se ježim od ovih praznika. slijedeći tjedan kod nas počinje s cijepljenjem, i TRI testa (za sada).
http://www.mzos.hr/forum/forumf.asp?forumID=7
Kakav je sada (po novim promjenama) raspored skolske godine?
školski kalendar 2004 / 2005
- nastava 1. rujna 2004 - 17.lipnja 2005
- prvo polugodište: 1. rujna 2004 - 21. siječnja 2005
- jesenski praznici: 2. i 3. studenoga 2004 nisu nastavni dan (spojeno s blagdanom Svih svetih)
- drugo polugodište: 31. siječnja 2005. - 17. lipnja 2005 (maturantima do 20. svibnja 2005)
- prvi dio zimskih praznika: 24. prosinca 2004 - 2. siječnja 2005
- drugi dio zimskih praznika: 24. siječnja 2005 - 30. siječnja 2005
- proljetni praznici: 24. ožujka 2005 - 3. travnja 2005
ljetni praznici: od 18. lipnja 2005., osim za učenike koji polažu razredni, popravni ili završni ispit ili maturu i učenike koji u to vrijeme imaju praksu, što se utvrđuje godišnjim planom i programom rada škole
katastrofalno.
osim toga, ne znam zašto školska godina treba počinjati prvog dana u mjesecu (neovisno koji je dan u pitanju), a završiti u PETAK! nama je škola završavala 15.06.
sorci, neznam kaj da ti velim. Moja Petra ima tako "iscjepkano" i, iako sam na pocetku godine bila sumnjicava, sad sam skroz zadovoljna.
Petrina skolska godina pocela je pocetkom devetog mjeseca prosle godine. Imali su tjedan dana praznika krajem desetog mjeseca, pa bozicne praznike 18.12.-3.1. Imaju tjedan dana praznika u veljaci (7.-11.2.) pa onda dva tjedna za Uskrs (23.3.-5.3.). Mislim da ce imati poslije toga jos praznika (tjedan ili dva) prije zavrsetka skole a sto je pocetkom sedmog mjeseca. Ljetni praznici su dugi obicno oko sest tjedana.
Ovi kratki praznici u stvari Petri jako odgovaraju. Odlicno dodu kao periodi punjenja baterija a nisu predugacki da je skroz izbace iz mentalnog sklopa potrebnog za skolu.
Isto tako, nama kao familiji odlicno dodu da se druzimo cesto i intenzivno u malo duljim periodima od vikenda nego da se uopce ne vidimo preko godine dok ne dodu dvaput godisnje dugacki, ponekad i predugacki praznici.
Petra ide u britansku skolu u Njemackoj.
eh, ančice - moja kikica ide u SEDMI razred. o programu ti neću ni govoriti - toliko je prenatrpan da to nije normalno.
dok je bila manja, stvari su bile puno lakše. sad profesori "nadoknađuju" ispitivanja koja nisu stigli. od 12 predmeta (ako u to uključim tjelesni i likovni) - očekuje ih ispitivanje iz 9 ili 10 - što kroz testove, što usmeno.
naravno, treba dodati obaveznu lektiru i modru lastu (?). mi smo nekad modru lastu ČITALI, a njih sad ISPITUJE
Ja samo znam da je klincima nakon praznika teško opet doći u normalu i da im treba najmanje tjedan dana da se vrate u školsku kolotečinu.
Imati tjedan dana slobodno, pa tri dana u školu, pa dugački vikend pa opet tjedan dana u školua da ne spominjem da su učitelji u tih zadnjih dva tjedna nagurali ispitivanja i testove za kraj polugodišta.
Jako loše organizirano! A neću ni spominjati da se sigurno krše pravila o ispitivanju pa klinci pišu i po dva tri testa u jednom danu, a gdje su još usmena ispitivanja.
Osobno uopće ne volim ispitivanja zadnja dva tjedna. Ja to riješim puno prije.
Ja nastavi pristupam konstruktivistički,prema tome nema ispitivanja 2 tjedna ili 2 dana prije kraja...........
nego se učenik kontinuirano prati.....
začetnik konstruktivizma je Piaget,pa koga interesira može malo progooglati
naravno da ima učenika koji žele poboljšati ocjenu,pa se s njima o načinu i vremenu ispitivanja unaprijed dogovaram....
i svi sretni i zadovoljni...
kalendar rada škole nije dobro promišljen ove šk. godine
Al ovo o cemu vi pricate onda (a koliko sam vidla i vecina na onom MZOS linku) je organizacija unutar nastave - savladavanje gradiva i ispiti, a ne praznici...
Matilda, ja bih se slozila da je klincima tesko nakon praznika uci u normalu, ali samo kada su ti praznici jako dugacki. Tjedan dana je meni taman za kratke predahe...
kaj ih ispituju iz modre laste? :shock:
'lastane, pomozi'? :?
ja sam bila na pocetku godine odusevljena ovim rasporedom praznika. zato sto je prosle godine barabara (7.raz) uspjela skupiti par losih ocjena prije bozica i to joj je ostalo kao ocjena iz prvog polugodista, jednakovrijedna kao ona iz drugog koje je bilo dosta dulje.
pokolebala sam se u toj odusevljenosti tek neki dan, kad sam vidjela kako su ih zatrpali u ova dva tjedna ispitima.
meni su praznici jos uvijek ok ovako, mozda su ok i onako (pa nek budu polugodista razlicite duljine) ali to s ispitima i ocjenjivanjem je stvarno grozno.
i ako su praznici, nek su praznici, a ne da klinicma daju preko praznika ogromne zadace iz matke, lektiru iz francuskog.. (to sam sto cula sto dozivjela)
U tome i je problem što neki, možda pozitivni pomaci, ne dolaze do izražaja jer cijeli sustav školovanja ne valja, a on se ne može promijeniti preko noći.
Po teoriji, puno korisniji bi djeci trebali biti nekoliko kraćih praznika nego dva velika, u toku kojih djeca više ne znaju što bi sama sa sobom.
sorciere
apsolutno se slazem..napravili ju jedno veliko sranje
Citam da je premijer "nezadovoljan" rasporedom praznika....E neka je...kad nema pojma sto mu ministri kemijaju....Primorac je dobar sladak mlad i poletan....ali ne moze sve tako na vrat i na nos....
Ponavljam ....nasi su klinci poslali dopis ministarstvu da se odricu uskrsnih blagdana 24. ožujka 2005 - 3. travnja (da neka se svedu na jedan dan) ali da im se ranije zavrsi skola u lipnju.....
I dobili ne moze kao odgovor...
ps. renata....malo mi blesavo ali aj told ju
tjedan pauze...tri dana skole...dan pauze (na tri kralja) ,dan skole pa vikend....moji su sludjeni...
Od danas je pocelo cistiliste...sin vristi po kuci...kaze nece ga stici pitati ....neke predmete je na granici sa 5...fali mu npr. ispitivanje..ali kako ih je 35 u razredu i ima dosta losijih ucenika..nece ga stici pitati (I koliko ce takvih ostati zakinutih)...Pa nisu svi jednaki i uce kad treba po ps-u (iako bi mi to kao roditelji,iskusni,) jako voljeli...
Ljuti me sto moj odlikas sad mozda nece biti tak odlican kako je znao biti jer NEMA VREMENA i sve su ih zgusnuli
i jos nesto...danas su pisali sin dva testa,kcer zadacnicu i test....eno ih jos sjede u sobama i strebaju za diktat i ispitivanje sutra ..ako ulove profesori vremena....
ma za kog vraga je ovo napravljeno!!!!!!!!!!!!!! btw. moji se 7 dana nisu samo odmarali....(da za bozic i badnjak..i da za novu godinu) ..ostale dane su gulili knjige..i vidis ...nije cak ni do njih koliko do zgusnutog rasporeda profesorima!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
zanamala pa što su ti profesori radili od 1.9.????????????
:shock:
Zanamala, pa to je kršenje pravilnika o ocjenjivanju!!!
Dva testa u istom danu!
Dva testa se mogu pisati samo u jednom tjednu.
Kako mene to živcira, ja poludim na te stvari.
Ancica je hvalila ovakav raspored praznika kakav smo i mi dobili ove godine. Taj joj je raspored jako dobar jer očito je da tamo učenik nije pod stresom od ispitivanja i testomanija.sorciere prvotno napisa
eh, ančice - moja kikica ide u SEDMI razred. o programu ti neću ni govoriti - toliko je prenatrpan da to nije normalno.
dok je bila manja, stvari su bile puno lakše. sad profesori "nadoknađuju" ispitivanja koja nisu stigli. od 12 predmeta (ako u to uključim tjelesni i likovni) - očekuje ih ispitivanje iz 9 ili 10 - što kroz testove, što usmeno.
naravno, treba dodati obaveznu lektiru i modru lastu (?). mi smo nekad modru lastu ČITALI, a njih sad ISPITUJE
Dakle nisu praznici razlog naših nezadovoljstava nego oni leže negdje drugdje i dublje. Možda u pravilniku u ocjenjivanju. Možda treba srezati testomaniju. I apsolutno se slažem da programi nisu primjereni.
Ali opet - zar su praznici tome razlog?
Kao što je Ana rekla - kratki praznici svaka otprilike dva mjeseca jako dobro dođu da se dijete malo odmori, ali ne smiju biti predugački jer ih potpuno izbace izkolotečine i moraju se predugo ponovo navikavati na školu.
Pitanje je kuda s djetetom kojem su oba roditelja zaposleni (mislim da je u Hrvatskoj to jos u vecem broju nego vani) a dijete je na predugim praznicima prepusteno samo sebi. To niposto dobro ne djeluje, pogotovo na manju djecu.
Razmislimo dakle u cemu su uzroci naseg nezadovoljstva pa pucajmo po tome, a ne po praznicima koji su jedan pozitvan pokusaj pomaka na bolje.
Ela
Nisu napravili sr***, nego smo to sr*** već i prije imali. Samo se sr*** pomaklo za tri tjedna kasnije, to je jedina razlika. Samo mi zaboravljamo kada smo prigovarali i što smo prigovarali jer to nam je nacionalni običaj - prigovaranje.
Bolje se zapitati kako izbjeći ovakve histerije pred kraj. Ja predajem matematiku u srednjoj školi. U ova tri tjedna u sva 4 razreda pisat ću samo dva testa, što je prosjek kakvog i inače imam cijelu školsku godinu. Moji učenici ne padaju u histeriju osim ako su podobivali masu loših ocjena jer nisu cijelo vrijeme radili pa sada pokušavaju pri kraju izloviti na brzinu dobre ocjene. A naravno za to nikada nema dovoljno vremena, pogotovo ako nastavnik ne poklanja više pažnje "kampanjcima" nego onima koji konstantno pomalo rade. Ovakvi praznici su upravo i zamišljeni da pomognu učenicima koji konstantno pomalo rade. Neki od nastavnika su vjerojatno to pogrešno realizirali i prebacili samo testomaniju i masovna ispitivanja tri tjedna kasnije pa smo onu paniku pred Božić prolongirali za drugi dio siječnja.
zanamala se očito toga ne sjeća. Loše se stvari vrlo brzo zaboravljaju. Ja se predbožićnih histerija sjećam jako dobro jer su me progonile od kada imamo polugodište u vrijeme Božića i nove godine!
zanamala zao mi je sto ti imas negativan odnos prema skoli i apriori tako cijenis i sve poteze koji se oko skole zbivaju. No ipak nemoj prenositi svoje lose stavove na svoju djecu jer ipak ce im biti puno lakse ako sve unaprijed prihvate s pozitivne a ne s negativne strane. I u ovim praznicima mogu se naci dobre stvari. Zasto ne bacis malo tezinu i na to. Jer negativnim stavom i bijesom mozda ces olaksati sebi, ali ces otezati djeci.
quote="zanamala"]sorciere
apsolutno se slazem..napravili ju jedno veliko sranje
Citam da je premijer "nezadovoljan" rasporedom praznika....E neka je...kad nema pojma sto mu ministri kemijaju....Primorac je dobar sladak mlad i poletan....ali ne moze sve tako na vrat i na nos....
...
tjedan pauze...tri dana skole...dan pauze (na tri kralja) ,dan skole pa vikend....moji su sludjeni...
Od danas je pocelo cistiliste...sin vristi po kuci...kaze nece ga stici pitati ....neke predmete je na granici sa 5...fali mu npr. ispitivanje..ali kako ih je 35 u razredu i ima dosta losijih ucenika..nece ga stici pitati (I koliko ce takvih ostati zakinutih)...Pa nisu svi jednaki i uce kad treba po ps-u (iako bi mi to kao roditelji,iskusni,) jako voljeli...
Ljuti me sto moj odlikas sad mozda nece biti tak odlican kako je znao biti jer NEMA VREMENA i sve su ih zgusnuli[/quote]
Nisu napravili sr***, nego smo to sr*** već i prije imali. Samo se sr*** pomaklo za tri tjedna kasnije, to je jedina razlika. Samo mi zaboravljamo kada smo prigovarali i što smo prigovarali jer to nam je nacionalni običaj - prigovaranje.
Bolje se zapitati kako izbjeći ovakve histerije pred kraj. Ja predajem matematiku u srednjoj školi. U ova tri tjedna u sva 4 razreda pisat ću samo dva testa, što je prosjek kakvog i inače imam cijelu školsku godinu. Moji učenici ne padaju u histeriju osim ako su podobivali masu loših ocjena jer nisu cijelo vrijeme radili pa sada pokušavaju pri kraju izloviti na brzinu dobre ocjene. A naravno za to nikada nema dovoljno vremena, pogotovo ako nastavnik ne poklanja više pažnje "kampanjcima" nego onima koji konstantno pomalo rade. Ovakvi praznici su upravo i zamišljeni da pomognu učenicima koji konstantno pomalo rade. Neki od nastavnika su vjerojatno to pogrešno realizirali i prebacili samo testomaniju i masovna ispitivanja tri tjedna kasnije pa smo onu paniku pred Božić prolongirali za drugi dio siječnja.
zanamala se očito toga ne sjeća. Loše se stvari vrlo brzo zaboravljaju. Ja se predbožićnih histerija sjećam jako dobro jer su me progonile od kada imamo polugodište u vrijeme Božića i nove godine!
zanamala zao mi je sto ti imas negativan odnos prema skoli i apriori tako cijenis i sve poteze koji se oko skole zbivaju. No ipak nemoj prenositi svoje lose stavove na svoju djecu jer ipak ce im biti puno lakse ako sve unaprijed prihvate s pozitivne a ne s negativne strane. I u ovim praznicima mogu se naci dobre stvari. Zasto ne bacis malo tezinu i na to. Jer negativnim stavom i bijesom mozda ces olaksati sebi, ali ces otezati djeci.
ja bi se složila sa nekim tko je komentirao da u ovim uvjetima svaki pa i dobar potez često utone u hrpu drugih problema, pa je teško pronaći problem iza problema.
zato mi se sviđa što Racela kaže da treba potražiti gdje su problemi ako je to problem kuda sa djecom dok roditelji rade ona to treba rješavati a ne raspored praznika
predavala sam matematiku jednu skolsku godinu u srednjoj skoli. doduse, iskustvo ne bih ponovila, ali to je vjerojatno zato sto nisam profesorske struke i sto na neke stvari jednostavno nisam bila pripremljena.
u potpunosti se slazem da praznici nisu izvor problema. meni se u skoli stalno cinilo da vodim neku utrku s vremenom, kako ugurati sav taj program u satnicu, kako to uopce prilagoditi djeci, koja u vecini nisu bila sposobna pratiti program, kako ispuniti silnu papirologiju i uspjeti ocjeniti svakoga s nekoliko stvarno zaradjenih ocjena a ne ispunjavati rubrike u imeniku po tri odjednom za ukupno dva zadatka. u biti, nisam nesto kompetentna, ali mi se cini da velika vecina profesora ima taj isti problem. mislim da bi rjesenje tog problema bilo:
- smanjenje broja ucenika u razredu
- edukacija nastavnika o boljoj organizaciji nastave
- smanjenje obima gradiva
istovremeno mi se ovo cini tesko izvedivim, odnosno dugotrajnim, ali definitivno ne vidim da su tu praznici krivi za bilo sto.
Što se rasporeda praznika tiče, slažem se s Ancicom i Racelom.
Smatram da češći, a kraći praznici baš dođu kao odmor ili ventil djeci umrtvljenoj i iscrpljenoj školom, dok ih dugi praznici baš zalijene.
Moje kolegice s posla komentiraju kao zanamala, ljute su jer su im djeca tako fino bila uhodana u školu, a sad ih je nekoliko dana skroz raspustilo.
Mislim da se uhodanost nakon dužeg vremena pretvori u kroničnu iscrpljenost, a njihova raspuštenost je u stvari njihova prava osobnost i karakter. Ovo pišem misleći na djecu nižih razreda osnovne škole.
Moje dijete provede dosta vremena pišući domaći rad. I ako mu zadam nešto za vježbanje, uz vrijeme koje je provelo u školi, on se gotovo i nema vremena igrati. A ima tek osam godina.
Ovi kratki praznici su bili melem u našoj obitelji. Krenuo je ponovno u školu odmoren i naspavan. Ovo možda ne razumiju roditelji čije dijete napiše domaći rad u deset minuta. Ima djece koja su spora, i koja teže zadržavaju koncentraciju. Za njih je "klasični" školski sistem koma.
s ovime se skroz slazem
nisu mi jasne u ovoj raspravi o praznicima (ne ovdje nego svugdje) izjave tipa da je najbolje imati samo ljetne i zimske praznike, sa sto manje praznika od par dana izmedju, jer djeca imaju prekid koncentracije.
djeca gube koncentraciju kad su premorena i zasicena.
ja gledam prema sebi i kakav je moj radni ucinak: poslije praznika (duljih od 4-5 dana) mi treba par dana da se ukopcam, onda jedno vrijeme rasturam, krenem s novim idejama, mogu uciti nove stvari. onda jedan dulji period, recimo mjesec, najvise dva radim na nekoj normalnoj razini, ali iza toga mi svakim danom ucinak malo opada i jako mi treba odmor.
jos nesto, jako mi je drago da se prof. Rac ukljucila u nas forum (nisam ucenica :D )
Znate kaj mene zanima? Zanima me zasto se kod nas (u Hrvatskoj) jos uvijek radi usmeno ispitivanje? Ja gruntam i gruntam i ne vidim nikakvu prednost usmenom (naspram pismenom) ispitivanju, a mane velike kao neboderi.
Ne mogu si zamisliti pitanje koje se ne moze odgovoriti pismeno nego samo usmeno (osim ako moras otpjevat pjesmu i ocjenjuje se tvoja muzikalnost).
Vremenski usmeno ispitivanje uzima jako puno vremena od skolskog sata, posebno ako se gleda kumulativno, znaci da bi se ispitalo svih trideset ucenika, i to kvalitetno (usmena ispitivanja sa jednim-dva pitanja i "neznas, 1!" su u najmanju ruku beskorisna a u principu i kontraproduktivna).
Ne vidim prednost usmenom ispitivanju naspram pismenom u smislu preispitivanja znanja odnosno da li nam kao nastavnicima usmeno ispitivanje daje ikakvu dodatnu informaciju o ucenikovom znanju u usporedbi sa pismenim ispitivanjem.
Mozda me netko moze prosvijetliti?
Nisam prof, psiholog, ni nastavnik, ali moje laicko misljenje (i nesto sto se mutno sjecam da je bilo obrazlozenje u skoli) je da usmeno ispitivanje sluzi tome da se nastavnik(predavac) i ucenik "cuju", odnosno osobno kontaktiraju, da bi se oslusnulo i kako verbalno ucenik razmislja. mislim da se tu pokusavalo nadomjestiti to sto su predavanja zapravo samo ex catedra. S vremenom je to postalo nakaradno, kako ti ancica kazes "usmena ispitivanja sa jednim-dva pitanja i "neznas, 1!"" i point nekakve komunikacije se posve izgubio.
btw, iskoristila bih priliku da pozdravim svoju bivsu profesoricu Elu Rac
Ancice, zar se ne sjecas? :D
Kod nas su profe govorili da je velika razlika izmedu 4 i 5 za usmeno odgovaranje. 5 dobije onaj koji sva pitanja dobro odgovori i uz to je samouvjeren. 4 dobije onaj koji isto sve dobro odgovori ali na primjer zamuckuje ili mu se precesto omakne 'eeerrrrr".
Meni je to strasno. Tada bilo i ostalo.
I strasno mi je sto su kod nas ispitivanja i testovi u vecini slucajeva bili ne najavljeni + kao sto kazete, nagurani na kraj polugodista ili skolske godine. Tu vec se gubi povjerenje i suradnja izmedu ucitelja i ucenika jer sta dobijes jeste bitka. Mnogim mojim profama je bio gust nekoga uloviti nespremnog i uvaliti mu komad. Ja se pitam sta je poanta toga. Ustvari, ne pitam se, znam sta su nam govorili o tome, ali nikako se ne slazem.
Mozda je zgodan primjercic: u skoli mog malca gdje rade po dalton metodi srijeda je dan za zavrsavati projekte. Nema zadaca, sve se radi u skoli, stariji razredi dobivaju tjedne zadatke na kojima pocinju raditi u cetvrtak i predaju ih u srijedu. Meni je to super. Klinci mogu imati normalan vikend bez stresa za vrijeme kojeg ce se skroz odmoriti ili ako je tjedni zadatak zahtjevniji, lagano raditi na tome a kad se vrate u skolu, u iduca tri dana mogu pojacati tempo da sve zavrse na vrijeme. Tako se uce planirati.
A kod nas je filozofija da se naucis uvijek biti spreman. To ne moze niko. Mozes samo sjediti u stresu i strepnji. Jedino sto sam ja naucila kroz takav pristup je da je improvizacija majka. :D
majo, kuzim kaj velis
jedino, ne kuzim kako se moze provjeriti kako ucenik "verbalno razmislja" (ovo nije kritika onog sto si ti napisala nego takvog stava koji si prenijela) jer se verbalno izrazavamo, a ne razmisljamo.
Ono sto bih rekla, a to i iz iskustva kao ucenik i kao profesor, ako zelimo procijeniti kako se ucenik verbalno izrazava, puno bolji nacin od usmenog ispitivanja su prezentacije. Prvo, moramo zapamtiti da nam je kao profesorima primarna uloga da naucimo svoje ucenike i da ih ucimo kako da uce. Ispitivanje ima tek sporednu ulogu i u stvari tri komponente: prva je ta da mi sami procijenimo koliko smo uspjesni u svojoj primarnoj ulozi, druga je ta da ucenici imaju priliku procijeniti koliko su oni uspjesni u savladavanju a treca je sasvim formalne prirode - procjena ucenikovog znanja nekom kvantitativnom mjerom koja se moze kasnije koristiti u neke druge svrhe.
Umjesto usmenih ispitivanja (ono, ucenik pred plocom zasipan pitanjima "izvucenim iz sesira" i dodijeljivanjem nekakve ocjene) puno su bolje i za nastavnika i za ucenika prezentacije (seminari) od strane ucenika na odredenu temu cijelom razredu. Ovdje se moze ukomponirati i samostalan rad (ucenik sam istrazi materijal i sastavi prezentaciju) i verbalna komunikacija (vjezbanje izlaganja pred grupom ljudi).
Iz mog iskustva ucenika/studenta, nekoliko prezentacija koje sam trebala napraviti tijekom mojih par godina skolovanja van Hrvatske imali su neusporedivo vecu vrijednost od bezbroj usmenih ispitivanja kroz koje sam morala proci tijekom mog skolovanja u Hrvatskom sistemu.
Takoder, iz mog iskustva kao profesorica, ne bih imala nikakve koristi od dizanja studenta iz klupe i strijeljanjem pitanjima, za razliku od prezentacija koje su radili gdje se konkretno vidi i osjeti korist koju od toga ima student/ucenik.
A da ne velim da bih izludila na pomisao da MORAM svoje ucenike/studente usmeno ispitivati.
slobodno kritiziraj, naravno da sam se krivo izrazila, mislila sam verbalno izrazavanje
Lilly, u svemu te potpisujem jedino ne u ovome:Nama nisu nist govorili. Samo bi davali ocjene al po kojem principu, sam bog je znao (mada sumnjam da je i on). Jedino znam da je ovisilo o tome na koju nogu se prof ustao to jutro, kakvo je bilo vrijeme vani, jesi li bio snalazljiv ili ne i kolko srece ti se nasmijesilo pa da bas potrefe ono sto znas/neznas.Kod nas su profe govorili da je velika razlika izmedu 4 i 5 za usmeno odgovaranje. 5 dobije onaj koji sva pitanja dobro odgovori i uz to je samouvjeren. 4 dobije onaj koji isto sve dobro odgovori ali na primjer zamuckuje ili mu se precesto omakne 'eeerrrrr".
Ono kaj hocu reci je da od usmenog fakat nis koristi i da se nadam da ce buduce generacije nastavnika tu ludu praksu izbacit iz prakse
Majo :D
A jel se slazes da od usmenog nis koristi?
Da, to se slazem. Ja sam za to da se satovi pretvore u usmeno izrazavanje i diskusije.
I zaboravih reci da posebno potpisujem ovo od Lilly o ispitivanjima na prepade
Najljepse iskustvo tijekom mog skolovanja (a to je trajalo i trajalo
I jos nesto, ono nase "ispravljanje ocjena". Ono, dobis dva (obicno kad te dignu iz klupe da velis koliko mravaca ima u mravinjaku a ti se jos nisi ni probudio) i sad panika da se to ispravi pa se moras javljat pa dobis tri pa ti to jos nije dosta pa se javljas ponovo i tako do besvijesti. Mislim, i ja sam to iskoristavala al sad kad si pomislim (a posebno jer sad znam da postoje i drugi, ljudskiji nacini) to je stvarno bedastoca.
Ako postoji neki red (znaju se kad su zadace i ispiti i nema izmotavanja) onda je odmah atmosfera ucenja i skolovanja normalnija. Al to sve krece od nastavnika. A stare navike tesko je promijenit (i vidit uopce da bi se one trebale promijenit).
S ovim se u potpunosti slazem.
Lilly, u svemu te potpisujem jedino ne u ovome:Nama nisu nist govorili. Samo bi davali ocjene al po kojem principu, sam bog je znao (mada sumnjam da je i on). Jedino znam da je ovisilo o tome na koju nogu se prof ustao to jutro, kakvo je bilo vrijeme vani, jesi li bio snalazljiv ili ne i kolko srece ti se nasmijesilo pa da bas potrefe ono sto znas/neznas.Kod nas su profe govorili da je velika razlika izmedu 4 i 5 za usmeno odgovaranje. 5 dobije onaj koji sva pitanja dobro odgovori i uz to je samouvjeren. 4 dobije onaj koji isto sve dobro odgovori ali na primjer zamuckuje ili mu se precesto omakne 'eeerrrrr".
Ono kaj hocu reci je da od usmenog fakat nis koristi i da se nadam da ce buduce generacije nastavnika tu ludu praksu izbacit iz prakse
Ha ha, ovo tvoje jako dobro opisuje nacin ocjenjivanja. Potpisujem.
Meni je grozna stvar (vlastito iskustvo): od petog do osmog osnovne sam dozivjela sljedece: zemljopis i povjest je predavala jedna predivna profesorica ali ne sve godine i ne svake godine oba ta predmeta. U petom mi je predavala povjest i imala sam 5. Zemljopis mi je predavala jedna cvaka i imala sam 3. U sestom mi je predavala oba predmeta i imala sam petice i bila jedna od najboljih u razredu. Jako sam je voljela jer je super objasnjavala i poticala nas da sami razmisljamo i dolazimo do zakljucaka. Postavljala je pitanja za peticu. Ko odgovori dobije 5. I to su bila pitanja na koja bi mogao odgovoriti tek nakon kombiniranja nekoliko razlicitih informacija iz nekoliko lekcija. Ne bi odgovor stajao u knjizi pa da ga mozes samo procitati, bas je trebalo spajati informacije i misliti. Logicno onda da ucenik ima extra motivaciju da se pripremi za sat, da ponovi stare lekcije i procita novu jer mu raste sansa da dobro odgovori na to pitanje za 5. U sedmom mi je povjest predavala jedna skroz mlada cvaka bez mrve talenta za taj posao kod koje sam na polugodistu jedva izvukla 2! Ta niti je predavala niti je ukljucivala mozak kad je ispitivala. Zemljopis mi je predavala ona cvaka iz petog i opet sam imala slabu ocjenu. U osmom mi se vrati ona dobra i naravno opet petice.
Kako to moze?
Ali dobro, ovo je vec skroz off topic...
Vidiš, to mi je baš zanimljiva tema. U vrlo kratkoj profesorskoj karijeriisto mi je bio veliki problem kada svu tu djecu usmeno ispitati, sve iz programa ispredavati, kako jednostavno sve to stići. I onda se to ispitivanje svede stvarno na blic procjene znanja
No, osobno ne vidim puno veću korist niti iz našeg sistema pismenog ispitivanja (tri blic pitanja na koja odgovaraš pismeno) osim što uštede vrijeme.
Kao učenik uvijek sam preferirala usmeno ispitivanje, ne zato jer sam bla neki šarmer (što nisam nikada niti bila) neg jednostavno zašto što mi je pismeno izražavanje uvijek išlo puno teže nego usmeno.
Kada bi pismeni ispiti bili uvijek sastavljeni u obliku testa (što kod nas gotovo nikada nisu) koji bi imao objektivni ključ ocjenjivanja onda bi takvi i spiti nešto više značili.
Imala sam na faksu profesoricu koja je bila Amerikanka (bila na nekoj stipendiji) i ta nas je rasturila svojim pismenim testom 8)
Sad ne mogu a da se ne prisjetim vrhunske profesorice koju sam imala iz kemije. Kemija je pocinjala u sedmom ako se dobro sjecam i svima je bila bauk jer je profesorica bila stroga i gradivo je bilo na glasu kao jako tesko.
U cijeloj osnovnoj, osim jezika koji sam obozavala i isla na takmicenja sa lingvistima, kemija mi je bila i ostala prekrasna. Obozavam logiku i red i kemija mi nikad nije bila teska. Iako su mnogi morali napamet pamtiti formule, ja sam bila odusevljenja redom. Trebalo ti je samo malcice vremena da razmislis i vec je sve bilo jasno.
Ali, da ta profesorica nije objasnjavala na nacin na koji jeste, meni bi kemija bila teska. Bez poznavanja logike, sve sto ti ostaje je da strebas, a to je bar 80 puta teze.
A suprotno tome, (iako od matematicara cujem kako je matematika sve ovo sto ja pisem za kemiju), osim geometrije koju sam obozavala, meni matematika nikad nije bila jasna jer ni jedan ucitelj kojeg sam imala nije imao nacin predavanja koji bi mi otkrio tu logiku.
I sad kad gledam sve to iz ove perspektive, smjesno mi je da su mi se mogle dogoditi tako velike razlike.
Kad sam birala srednju i studij ovde, nije smjelo biti previse matematike. Okrenula sam se jeziku i drustvenim naukama. Ali kad sam birala studij, leboratorij mi je bio drugi izbor. Zbog kemije koje sam se sjetila i pozeljela bolje prouciti.
Ako mislimo na isto, to se "vani" zove kviz, ponekad to profaci koriste i traju obicno oko 15 minuta, a svrha im je ta da studenti skuze da li kuze gradivo koje je u tijeku i, ako ne, na vrijeme potraze pomoc kako ne bi zaglibili na gradivu koje nadolazi a koje se zasniva na ovom testiranom na kvizu (obicno je udio kvizova u konacnoj ocjeni malen).
Ovo s blic testovima je protivno Pravilniku o ocjenjivanju.
Pismeno ispitivanje mora trajati 45 minuta (jedan školski sat).
Ovi blic testovi, ako se i provode, ne smiju biti upisani u imenik. Tj.
ocjena blic testa ne smije ući u imenik. Učitelj je može upisati u rubriku pored (koja služi za primjedbe, zabilješke) kao orijentir sebi ili roditeljima.
Ja sam se u svojoj praksi itekako uvjerila da većina učitelja ne poštuje Pravilnik i svjesno ga ignoriraju.
Imam 4 razreda po 30 učenika i predajem dosta zahtjevan i raznolik pedmet. U jednom polugodištu uspijem dva puta usmeno ispitati učenika i odraditi dva pismena ispita.
Zašto postoje usmena ispitivanja?
Neki učenici su bolji u usmenom nego u pismenom ispitivanju. Kod nekih je obratno.
Kod mene klinci obično dobiju bolju ocjenu kod usmenog, nego iz pismenog.
I ne razumijem učitelje koji zadnja dva tjedna pišu testove. Praksa pokazuje da te zadnje ocjene itekako utječu na zaključnu ocjenu.
A zaključna ocjena treba biti kao sinteza cjelokupnog rada, kroz cijelo polugodište.
U svom planu nikad nisam isplanirala pismene ispite zadnjih dva tjedna. Sve dovršim do Sv. Nikole (to po starom kalendaru), a u lipnju pišu samo pravopisni diktat. Zadnje dane malo vježbamo, ponavljamo, imamo neke laganije stvari za obraditi, pripremamo se za Božić.
I dan za test zauzmem i mjesec dana prije. Običnom olovkom upišem da taj dan imam ispit znanja (i upišem datum kad sam se upisala) tako da mi se nitko ne ubaci u taj dan s testom.
I nemojte misliti da je kod mene sve idealno. Jaaaaaaaako sam stroga!!!!
koliko ja vidim, na ovoj raspravi nema baš roditelja djece koja idu u više razrede. mišljenja struke uvažavam - kad vidim pozitivne rezultate na djeci. a ovdje ih ne vidim.
ja (a pretpostavljam i zanamala s kojom se slažem i na drugim temama o školi) očito gledamo KROZ RAZMIŠLJANJA NAŠE DJECE.
kako izgledaju ZA SADA ova dva tjedna?
testovi: fizika, kemija, matematika, engleski, njemački
lektira + modra lasta (koja se ispituje)
naravno, uz to idu i usmena ispitivanja. i eventualno još neki test koji će biti najavljen u zadnji čas.
praznici su nam prošli uz pripreme za božić, i pisanje zadaća NA božić - pa do početka nastave. onda 3 dana u kojima su svi bili dilajla - pa jedan dan ne u školu, pa petak na kojem je falilo 50% učenika... zbog toga su se svi testovi i ispitivanja koncentrirali na ova dva tjedna.
moja kćer je od prvog razreda 5.0, i na polugodištu i na kraju godine. ovo je prvi puta da ju vidim totalno frustriranu, jer se
NIJE ODMORILA .
profesorice rac, ančica ima dijete od PET godina, i drukčiju školu. pretpostavljam da su kod njih riješeni i drugi problemi u kojima mi grcamo.
svima je jasno da pravilnici i tzv. pedagoški pristupi nisu primijenjeni kod svih profesora (čast izuzecima koje jako poštujem). dok se te stvari ne riješe - praznike treba vrati na staro.
u razredu moje kćeri (koji je najbolji u njihovoj generaciji) barem polovica učenika će imati slabije ocjene iz jednog dijela predmeta - zbog ovih praznika.
na dušu svima koji su napravili nepromišljen potez s praznicima.
vjerojatno se sjećate šuvarove "reforme". pobjegla sam joj zahvaljujući preskakanju razreda u srednjoj školi. bila sam prva hrvatska "preskakačica". maturirala s odličnim. njegova "dugačka ruka" me dostigla na drugoj godini fakulteta - gdje su ukinuli smjer koji sam studirala, i dodali nam SEDAM ISPITA RAZLIKE.
ne želim da i moje dijete prolazi kroz nečije eksperimente.
možda bi bilo dobro da gospodin ministar krene od udžbenika (dakle rasterećenjem programa). ili težine školske torbe - koju sam ja vagala u svom sedmom razredu: bila je teška DEVET kilograma, kao i školska torba MOJE KĆERI.
dakle - NIŠTA se nije promijenilo, osim kozmetike.
sorci, a zakaj ne odes urlat na nastavnike? ili direktora/icu skole? Jer ovo je ocito problem u tvojoj skoli (i ne samo u tvojoj) i ako pravila postoje a njih se ne pridrzavaju oni koji bi se morali pridrzavati, treba ih se stisnuti. Skupi roditelje klinaca u tvojoj skoli, trazite sastanak, iznesite svoje primjedbe i zahtijevajte promjene.
Ja sam sigurna da ovdje problem nije u praznicima nego u tome da se nastavnici ne pridrzavaju pravila niti uopce razmisljaju o nekakvoj suvisloj organizaciji svog nastavnog programa
ančice, ja sam OD PRVOG RAZREDA aktivno uključena u rad škole. puno stvari sam uspjela promijeniti svojim angažmanom.
ne misliš li da je tvoja primjedba ipak malo preoštra?
i ostajem kod toga da je problem u praznicima.
Mislim da je toga itekako bilo i prije, bez obzira na praznike!
[code]profesorice rac, ančica ima dijete od PET godina, i drukčiju školu. pretpostavljam da su kod njih riješeni i drugi problemi u kojima mi grcamo.
[/code]
Pa samom ovom rečenicom ste i vi ustvrdili da nije dakle problem u praznicima nego drugdje. Mi možemo vratiti praznike opet na staro, problemi će preživjeti.
[code]moja kćer je od prvog razreda 5.0, i na polugodištu i na kraju godine. ovo je prvi puta da ju vidim totalno frustriranu, jer se
NIJE ODMORILA .
u razredu moje kćeri (koji je najbolji u njihovoj generaciji) barem polovica učenika će imati slabije ocjene iz jednog dijela predmeta - zbog ovih praznika.
[/code]
A možda problem kod vaše kćeri i njenih školskih kolega u razredu i nisu izazvali praznici nego upravo prenatrpanost programa i zahtjevnost gradiva u novom razredu u koji su krenuli ove godine. Koji je ona sada razred, sedmi? Jer priznajem u sedmom i osmom razredu djecu već malo više opterećuju. Sami ste rekli da većina sudionika ove rasprave ima djecu u nižim razredima i njima ne smetaju praznici ovakvog tipa. To samo potvrđuje još jednom, a vi ste podsvjesno to uočili
nije problem u praznicima već u programu, opterećenju, načinu ispitivanja. Zašto ovakvi praznici inače više odgovaraju djeci mlađeg uzrasta? Zašto su njihovi roditelji zadovolniji s takvim rasporedom praznika?
Ostalo je off topic, Šuvara smo hvala bogu davno prevladali, a o drugim reformama i kozmetici ipak ne mogu ovako na brzinu. A da ima problema, nitko to ne negira, ja najmanje!
Pozdrav Ela
joooooj, sorci, nikako mi nije bila namjera da ono kaj sam napisala bude ikakva kritika, u bilo kojem smislu, nego samo podrska tebi da ides dizat prasinu tamo gdje bi to trebalo imati najveceg efekta
nije bed ančicejoooooj, sorci, nikako mi nije bila namjera da ono kaj sam napisala bude ikakva kritika, u bilo kojem smislu, nego samo podrska tebi da ides dizat prasinu tamo gdje bi to trebalo imati najveceg efekta. imala sam uvijek punu podršku učiteljice (u nižim razredima), razrednice (sada u višim), a i ravnateljice.
prema onom što slušam od drugih roditelja (iz drugih škola) - moje dijete ide u izvanrednu školu.
idealno nije nigdje, ali to ne znači da se dalje ne treba boriti da bude još bolje.
profesorice rac. vidim da volite citirati :D . vjerojatno vam je promakla rečenica u kojoj sam ja SVJESNO uočila problem
šuvar kao šuvar je off topic. kao ilustracija (neuspjele) reforme nije.
drago mi je da ste vi svoj plan rada prilagodili učenicima, ali ja gledam iz druge perspektive. moje dijete ima 12 profesora. različitih. zato se moje i vaše razmišljanje razlikuju.
Žalosno bi bilo da imamo jednaka razmišljanja jer ja problem gledam očima profesora a vi očima roditelja.
Obično citiram stvari na koje imam nekakve komentare jer bez citata bi one izgubile smisao.
A vaša mi rečenica nije promakla. Samo smatram slijedeće:
Praznici se mogu vratiti na staro. Pri tome se ništa od onog što kritizirate neće promijeniti. Nastavnici koji ostavljaju poslove za zadnja dva tjedna ostaviti će ih za zadnnja dva tjedna. Učenici koji ostave učenje samo pred ispit ostavit će ih samo za pred ispit. Ne vidim zašto napadati praznike zbog toga! Prenatrpanost programa tamo gdje je ima ostaje bez obzira na praznike!
Ja nisam trebala svoj način rada prilagođavati nikakvim praznicima jer za to niti nema potrebe, niti previše ovisi o meni. Trebalo bi uvijek raditi kao da praznika nema - i nastavnici i učenici. Imamo najmanje 4 sata tjedno nastave matematike po razredu u mojoj gimnaziji pa prema tome ne moram se bojati da ću imati premalo ocjena. Učenici koji žele odgovarati za veću ocjenu (ako nisu ispucali svoje pravo) odogovarat će i ovako i onako. Testove pišem na kraju odrađene cjeline kada im dođe red bez obzira na praznike. Oduvijek (i prije pravilnika) se unaprijed (bar dva tjedna) dogovaram s učenicima o pismenoj provjeri. Pravilnik nam zapovijeda 3 dana! Mene pomicanje praznika osobno previše ne pogađa. Ah, da, ne mogu ići na dugačka putovanja! Ali mislim stvarno da je ljepše ostaviti zaključivanje nakon Božića nego prije njega. Naravno, ne i sve testove, jer ima dana i u slijedećem razdoblju. Test više ili manje neće promijeniti ništa! I ove godine je bio pozitivan učinak pomicanja praznika jer nisam morala prije Božića zaključivati ocjene. Ako je ocjena trebala biti loša bar za Božić je učenici nisu nosili doma! Ali i to je stvar koja je irelevantna! Kakve god praznike imali problemi ostaju.
No nije stvar samo u zimskim praznicima. Polemike su velike - da li je bolje imati puno manjih predaha ili jedan ogroman kako se neki izjašnjavaju. Ja sam pokušala argumerntirati svoja razmišljanja zašto kalendar praznika nema previše veze s onim na što se većina bune - stres za vrijeme Božića i Nove godine zbog učenja i priprema za zaključivanje ocjena. Zaključivanje je u našim školama postao stvarno preveliki stres za obje strane. Hajdemo malo o tome razmišljati i kako ga ublažiti jer pomicanjem praznika prije ili kasnije tu činjenicu nismo izbjegli. Mislim da se trebamo fokusirati na uzroke a ne na posljedice i u tome je bila bit svega što pišem.
prenosim iz Vjesnika
http://www.vjesnik.hr/html/2005/01/1....asp?r=sta&c=1
Novi školski kalendar, manje frustracija i stresova
Rasprava o kalendaru školske godine najbolji je primjer kako o istoj stvari gotovo svako razmišlja drukčije. Unatoč tome o novom kalendaru školske godine usuglasila se većina stručne javnosti. Dakle, treba uvažavati svekoliku javnost, ali što ako se dio te javnosti koja se oglašava o kalendaru jedino slaže o tome da on nije dobar i ništa drugo? Odluku o kalendaru školske godine mora donijeti struka
VINKO FILIPOVIĆ
Novi kalendar školske godine najbolji je primjer da svaka promjena u školstvu izaziva otpor određenih segmenata društva pa makar ta promjena bila primarna u interesu učenika. Nekoliko novinskih natpisa o zimskim školskim praznicima uzburkalo je dio hrvatske javnosti iz čega se na prvi pogled stječe dojam da je ta promjena gotovo kataklizma hrvatskog školstva.
Niz je pokazatelja da to uistinu nije tako. Kao roditelj i nastavnik koji je sedamnaest godina radio u školi podržavam novi kalendar školske godine, jer je on pozitivan organizacijski pomak koji je prije svega u funkciji učenika.
Novi kalendar školske godine nepobitno zadovoljava nužne pedagoške kriterije. Promjenom se prije svega željelo izjednačiti trajanje prvoga i drugog polugodišta što je bilo nužno zbog niza praktičnih i pedagoških razloga.
Treba podsjetiti da je prema starom kalendaru prvo polugodište trajalo petnaest tjedana, a drugo čak dvadeset jedan tjedan. Ta simetričnost bila je problem za učenike, ali i nastavnike u predmetima koji su u satnici dva, a osobito jedan sat na tjedan, kao što su likovna, glazbena i tehnička kultura u osnovnim školama ili psihologija, logika, informatika, likovna i glazbena kultura u gimnazijama.
Prema starom kalendaru prvo polugodište je u praksi efektivno trajalo još kraće ako se uzme u obzir neizbježno uhodavanje na početku školske godine i predbožićni tjedni na kraju polugodišta. U tih jedanaest do dvanaest tjedana nije bilo moguće realizirati predviđeni nastavni program, a istodobno i zadovoljiti zahtjeve Pravilnika o ocjenjivanju. Sve to je u konačnici najviše štetilo učenicima.
Drugi pozitivan efekt novog kalendara školske godine je da se njime izbjeglo predbožićno stresno razdoblje za učenike i njihove roditelje, ali i učitelje i profesore. Zaboravlja se da je prema starom školskom kalendaru u predbožićno vrijeme bilo niz ispita znanja, kontrolnih zadaća, zaključivanja ocjena. Istodobno su se pripremale božićne priredbe, održavale sjednice učiteljskih i nastavničkih vijeća, dijelile đačke knjižice i izvješća. Sve to je bio uzrok mnogih frustracija i stresova za učenike, što im je kvarilo predbožićno veselje.
Svega toga ove školske godine nije bilo zbog pozitivnih efekata novog kalendara. Zašto su se ti pozitivni učinci već zaboravili?
Namjera je novog kalendara školske godine i da, sukladno dobrim pedagoškim uzusima, učenici svakih mjesec do dva imaju kraće razdoblje praznika koje je dostatno za odmor, koje nije predugo kako učenici ne bi ispali iz školske kolotečine. Konstruktivno gledajući na školski kalendar, njega treba analizirati cjelovito i nužno je promatrati ga u kontekstu svih čimbenika.
Tako bi, na primjer, od nekih zagovarano pomicanje početka školske godine na sredinu rujna donijelo nužno i kasnije završetak škole, što bi izazvalo probleme pomicanja rokova upisa u srednje škole i prijemnih ispita na fakultete. Sve to bi te neizbježne upisne aktivnosti pomaklo do kraja srpnja.
Nemam iluziju da je to nepromjenjivo, da je jedino moguće rješenje školskog kalendara. Možda bi trebalo razmisliti o pomicanju svršetka prvog polugodišta za kraj siječnja ili početak veljače čime bi se na četiri tjedna produljilo školsko razdoblje od božićno-novogodišnjih praznika do kraja prvog polugodišta? Možda bi zimski praznici trebali trajati dva tjedna? Možda bi božićno-novogodišnji blagdani mogli biti nešto dulji? Možda...?
Spominjani ispiti znanja i kontrolne zadaće u prvim danima nakon školskih praznika nisu pedagoški opravdani, ali taj problem se ne može riješiti kalendarom školske godine. To treba rješavati nekim drugim mehanizmima.
Smatram da bi u tjednu nakon svakih praznika trebalo izbjegavati testove i kontrolne ispite čime bi se umanjio stres učenika. Mora se naći načina kako to spriječiti i učiniti sve da se ne događa testomanija u prvom tjednu nakon završetka praznika. Moramo učiniti sve da školu što je moguće više humaniziramo pa tako da i početak nastave nakon praznika za učenike bude što je moguće manje stresan.
Rasprava o kalendaru školske godine najbolji je primjer kako o istoj stvari gotovo svako razmišlja drukčije. Unatoč tome o novom kalendaru školske godine usuglasila se većina stručne javnosti.
Dakle, treba uvažavati svekoliku javnost, ali što ako se dio te javnosti koja se oglašava o kalendaru jedino slaže o tome da on nije dobar i ništa drugo? Svi prijedlozi kakvih bi on trebao biti dijametralno su suprotni. Mislim da ipak u konačnici odluku o kalendaru školske godine mora donijeti struka, kao što je to u svemu drugom logično i uobičajeno.
Autor je profesor, ravnatelj Zavoda za školstvo.
da ne ispadne da novi skolski kalendar podrzava samo struka, javljam se samo kao roditelj djece u 3. i 8. razredu (po peti put o istoj stvari
cim sam na pocetku godine cula novi raspred, svidio mi se. zbog loseg iskustva u prethodnom 7. razredu koje je jako dobro opisano u gornjem clanku.
onda sam se nakon ove nove godine i povratka u skolu malo pokolebala jer su nemilice krenuli ispiti. ali potpuno se slazem s g. elom da uzrok problema nije raspored praznika. uz to, jako mi se svidio prijedlog da se ukinu ocjene na polugodistu. ako se to dogodi, onda nemamo sto vise raspravljati o rasporedu praznika.
sorciere, problemi se mogu i moraju krenuti rjesavati iz dubine, a ne s povrsine. barem treba probati :D
:shock:
ne razumijem tvoju primjedbu. ako sam dobro pročitala ono što sam JA napisala - smatram da je potrebno prije promjene praznika riješiti druge probleme (piše gore).
koliko duboko još treba ići?
svi zajedno znamo sve odgovore. da ih znam sama, ne bih ni potaknula uključivanje u raspravu. otišla bih ministru s gotovim rješenjem.
druga stvar koju si spomenula je (ne)ocjenjivanje na polugodištu.
moje mišljenje je da ga ne treba ukinuti. mišljenje moje kćeri je - da joj je svejedno. jer ona se trudi cijele godine. (vidiš da velike razlike u razmišljanju mogu biti i u istoj kući
njeno mišljenje je, također, da - čak i da se ukinu ocjene na polugodištu - raspored praznika nije dobar. i tu ju podržavam.
što tvoja djeca misle o tome? meni se čini da su mišljenja učenika ipak najvažnija
evo, upravo ih pitala
barbara kaze da joj je zapravo svejedno.
onda se nadovezala o ispitima.
ja ju pitam a sto kad ne bi bilo ocjena na polugodistu. reagirala je na nacin kao da ne moze uopce pojmiti kako bi to bilo da nema nagomilanih ispita na polugodistu, oduvijek ih ima.
onda sam pitala veroniku, a ona je tri sekunde gledala u mene, slegnula ramenima uz "ne znam" i nastavila gledati charlijeve andjele
barbara se jos jednom nadovezala s "meni je svejedno, ali mozda je bolje ovako kao sada" i takodjer nastavila gledati charlijeve andjele
ja uvijek uvazavam misljenje djeteta, ali pri tom imam na umu da ona imaju pravo na misljenje ali smo mi odrasli oni koji nose odgovornost
Zakljucivanje ocjene i ocjenjivanje
bog!
Zelim ukazati na jedan detalj vazan za bolje razumijevanje. Anketa glasi:
"Slažete li se da treba ukinuti polugodišnje ocjenjivanje?"
Podrazumijeva se zapravo da jeste li za to da se ne izvodi zakljucna ocjena. A, to nikako ne znaci da bi ucenici bili neocjenjeni. Oni vec sada jesu ocjenjeni, samo sto je njihova ocjena mnozina. Stoga je po meni pogresno govoriti o neocjenjivanju na polugodistu.
Ha al ga driblam, pa onda nek se iz te mnozine pravednim postupkom izvede jednina i svi hepi. Bar je to jednostavno. Nije i u tome je kvaka. Ocjena se moze nastojati davati/stjecati u sto humanijim uvjetima ali ona je u biti selektivna. Ona djecu selektira, a ako to ne cini na vrijeme tim veca tragedija. Mozemo mi u ritmu Lijepa nasa hrvatska, hrvatska pjevati Jadna nasa djecica, djecicacijelu osnovnu i svima petice, a skidati sa sebe odgovornost sto se talentirano dijete nije uspjelo upisati u zeljenu srednju skolu. Mozemo i u srednjoj skoli svima sakom i kapom, pa da nam odlikas mizerno rijesi prijemni ispit. Ovog srpnja ce se na zagrebackim fakultetima natjecati tisuce, a primat ce se samo stotine. na temelju jednog jedinog testa. Pravedno? Po meni ne, ali prijasnji stupnjevi obrazovanja nisu rekli svoje.
Dobro, kakve to ima veze s ocjenom na polugodistu. velike. tu je pocetak inflacije visokih ocjena. Ucenik ima recimo 5, 4, 4, 5, 4 sto je cetvorka ako se ide zakljucivati. Tada ucenik trazi da bi odgovarao i odgovari tu negdje za cetiri, ali u tim okolnostima dobiva najcesce 5 i zakljucuje se 5. S kapitalom petice iz prvog polugodista i ocjenama 3, 5, 4,5, 4 na isti nacin se dolazi do petice, kao i onaj tko ju je zardio redovnim ispitima. Da se ne zakljucuje na polugodistu ne bi uopce dosle do promaknuca ove cetvorke u peticu. To odgovaranje van utvrdjenih pravila i ispita bi se slobodno moglo nazavti nelojalna konkurencija.
Netko ce reci kakav sam ja to profesor bez srca. Ne dragi moji, imam ja srce i za one koje se ne guraju i nikada se ne bi usudili pitati nesto za sebe. Imam i razunjevanja za one koji zaista zasluzuju peticu da ne strepe hoce li biti primljeni na faks zbog ne bas pravih petica.
veoma je lose i to sto dok se obavlja "nelojalna kokurencija" mnogi ucenici borave po kaficima. I tako dva tjedna, a prica se da gradiva je previse.
Molio bih da netko da argumente za zadrzavanja zakljucivanja ocjena.
Pozdrav
ps jesam li vas zagnjavio na ovom forumu?
mislim da je vrijeme da se i povucem. ćao
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom