 |
|||
razrednica 6tog razreda
Od kada imam malu bebu promjenio mi se pogled na mnoge stvari, pa tako i na posao, nekako drugačije gledam na učenike, javilo mi se nekakvo suosječanje, svi su oni nečija djeca, trebaju ljubav, poštovanje.... ove god ću biti razrednica 6d razredu i stvarno bi im voljela pomoči koliko je to moguče. postoji li neka literatura da netko zna? Morat ću očeti pratiti i ovaj podforum
7 navika uspješnih tinejdžera, Sean Covey, izdanje Mozaik knjiga
knjiga je odlična.
druga knjiga koju bih ti preporučila je
NLP za opušteno učenje, diana beaver, izdanje VEBLE
Ivana, što predaješ?
primaš li koji tip & trick od razrednice 8 razreda ?
Re: razrednica 6tog razreda
..ahhhh..i ja sam u sličnoj situaciji-krenula na posao nakon stanke od godinu dana ali sada-i kao mama.ivanaos prvotno napisa
Od kada imam malu bebu promjenio mi se pogled na mnoge stvari, pa tako i na posao, nekako drugačije gledam na učenike, javilo mi se nekakvo suosječanje, svi su oni nečija djeca, trebaju ljubav, poštovanje.... ove god ću biti razrednica 6d razredu i stvarno bi im voljela pomoči koliko je to moguče. postoji li neka literatura da netko zna? Morat ću očeti pratiti i ovaj podforum
puno pozdrava od razrednice sedmog razreda.
Predajem engleski i njemački. Primam savjete svih razrednica!
ljepo od tebe
moj ce oskar sad u skolu i nadam se da ce dobiti uciteljicu koja je ovo sto ti pricas vec odavno shvatila (mozda onog casa kad je upisala pedagosku ili neku srodnu)
i... sreca sto ne predajes hrvatski 8)
Pretpostavljam da si prvi puta razrednica jer si postavila ovu temu.
U 6. razredu već ih dobro lupaju hormoni, djevojčice se susreću s mjesečnicom, postaju ozbiljnije i zrelije, dečki se još uvijek ponašaju kao mala djeca (zadirkivanje, smijanje, nestašluci).
Imaš grupicu djece koja se izolira, ja bih poradila na tome da se djeca što više zbliže i da se bolje upoznaju. Nemoj forsirati, ali postoje zgodne igrice za sat razrednog odjela.
Klupe u razredu postavi u grupe (ja imam tri klupe i grupice po 5-6 učenika). Neka budu izmiješani.
Napraviš papiriće različitih boja i neka izvlače iz kutije ili šešira, svaka grupa jedna boja. Dopusti im da svoju grupu nekako nazovu, neka ime svoje grupe nalijepe na klupu, ukrase crtežom ili nekim simbolom.
S vremena na vrijeme opet ih ispremješaj tako da ne budu uvijek ista djeca u grupi.
Prvi dan im organiziraj igre upoznavanja, tako da se zbližite.
Daj im lagane zadatke kao npr. zalijevanje cvijeća u razredu, organiziraj radionice s roditeljima i djecom (dubiti bundeve za Sisvete, izrada božićnih ukrasa, farbanje jaja, sadnja drveta u školskom dvorištu, cvijeća, skupljanje flaša ili papira, kvizovi, ako netko doma ima nešto zanimljivo, farmu, krave, neki hobi, organiziraj posjete, roditelji zanimljivih zanimanja, izrađujte plakate o higijeni, prijateljstvu, donesite razredni pravilnik.
Ja kao razrednica stalno sam kopala po školskoj i gradskoj knjižnici i tražila knjige, priručnike kako bih obavljala svoj posao što bolje. Kao razrednica (a i kao učiteljica) sam stroga, majčinstvo me nije promijenilo u tom pogledu, kao tebe.
Jaću ti dati popis knjiga koje ja imam doma, a uvijek možeš tražiti savjet pedagoga za preporučenu literaturu (nama popis literature visi u zbornici na oglasnoj ploči), a i ta literatura koju čitaš i koristiš ti svakako treba da je staviš u popis u obrazac o stručnom usavršavanju.
Ana Ivanek: Kreativni razrednik/razrednica - 40 primjera pedagoških radionica (Profil)
Saša Veronek Germadnik: Upoznajmo se - komunikacijske igre djece, roditelja i učitelja (biblioteka Zvrk)
Sue Cowley: Tajne uspješnog rada u razredu - vještine, tehnike, ideje (ŠK)
Klaus Kolb, Frank Miltner: Lakše učenje uz zabavu i razmišljanje - od 1. do 6. r. (Mozaik knjiga)
William Glasser: Kvalitetna škola - škola bez prisile (Educa)
Marie-Claude Neyret, Pierre de Givenchy: Prijateljstvo (Profil)
Marina Ajduković, Nina Pečnik: nenasilno rješavanje sukoba (Alinea)
k.Bunčić, Đ.Ivković, J.Janković, A. Penava: Igrom do sebe (102 igre za rad u grupi)
Imam ja još toga, ali sam trenutno u fazi kad sve knjige vezane uz posao spremam u kutiju jer ne želim razmišljati o školi naredne tri godine.
ljepo od tebe
moj ce oskar sad u skolu i nadam se da ce dobiti uciteljicu koja je ovo sto ti pricas vec odavno shvatila (mozda onog casa kad je upisala pedagosku ili neku srodnu)
i... sreca sto ne predajes hrvatski 8)
Opet sam krivo shvaćena na ovom forumuili sam se krivo izrazila tj nepotpuno (ili sam ja preosjetljiva na komentare)
Nikako nisam prije ne osječala poštovanje i ljubav prema učenicima, (čak mislim da se previše i vežem uz djecu) ali sada mi je to nekako drugačije i htjela bih im pružiti još više. Zašto hrvatski?
Evo mene!
Možeš mi na pp poslati mail ako želiš ....
Zašto hrvatski?
Imas dosta pravopisnih pogresaka u svom postu.
teško mi je pisati sa bebom u ruci pa ne provjeravam što sam natipkala. nisam nepismena
Možda zbog ovog:
osječala
suosječanje
pomoči
moguče
Stvarno sad nebi htjela zvučati patronistički niti nepodržavajuće, u krajnjoj liniji nisam učiteljica, ali Ivana, želiš li ti reći da do sada djecu kojoj si predavala nisi poštovala? Mislim, meni je jako drago da si shvatila kako trebaš raditi na sebi i na tome ti čestitam jer vjerojatno ima jako jako puno ljudi koji s djecom rade, a sve su samo ne dobri prema njima.
Moj savjet bi bio da razmisliš što je za svako pojedino dijete s kojim radiš, najbolje. Sigurno će to ponekad biti i kazna, ali ako kažnjavaš na način koji uvažava djetetovo dostojanstvo, mislim da nećeš napraviti štetu.
Vezano uz to, jeste li pročitale, a prosvjetarke možda imaju i tekst onog famoznog protokola ili tak nekak, kojeg su potpisali Vijeće učenika i još netko (joj, stvarno sam sad neinformirana, ali evo, imam samo osnovnu informaciju) sindikat, ministarstvo....o tome kak se učenici i učitelji trebaju ponašati? Meni se čini da su neke stvari tamo skandalozne....Recimo, djeca moraju imati razumjevanja za učitelja koji ima loš dan, a učitelj ne smije voditi računa o porijeklu ili nacionalnoj pripadnosti djeteta. Papir svašta može izdržati....
Re: razrednica 6tog razreda
[quote="ivanaos"]Od kada imam malu bebu promjenio mi se pogled na mnoge stvari, pa tako i na posao, nekako drugačije gledam na učenike, javilo mi se nekakvo suosječanje, svi su oni nečija djeca, trebaju ljubav, poštovanje.... quote]
Razumijem sta si htjela reci...I meni se od kada imam dijete pogled na svijet promijenio...Postala sam bolja osoba, imam vise suosjecanja, postovanja, strpljivosti, razumijevanja...Sto ne znaci da i prije nisam bila takva, ali sada ipak neke stvari bolje razumijem. Neki osjecaji su prije bili nekako kao rezultat drustvenih normi ponasanja i nauceni, a sada su postali nekako stvarniji.
Zar sam ja rekla da nisam poštivala djecu? :? rekla sam da mi se promjenilo osječanje prema učenicima, da mi je drugačije, što ne znači da ih nisam poštivala, ali sada hoću biti sa njima još bolje i kvalitetnije.
Deaedi
bezveze ste napali zenu.
i od kad se to svima na forumu ceprkaju pravopisne greske?
Dobro da si reagirala da ne moram ja.
Ivana, rekla bih ti isto kao i Deaedi.
Zato ja jupi! nemam hrvatsku tastaturu pa mi je sve "c", ali me ipak odaje -ije i -je.
da ,fakat, moram se uozbiljiti da me na red ne pozove pravopisna policija...
a i njima se potkrade i pokoja greška ( ne bih npr a ne nebi)
Pozdrav od razrednice sedmog razreda!
Razumijem što želiš reći!
Ja sam oduvijek svoj posao radila s velikom ljubavlju i entuzijazmom
i dok sam kao apsolventica radila prvi put u školi,tada sam predavala hrvatski,bila sam izuzetno osjetljiva na tužne dječje priče.
Nikad neću zaboraviti jednog malog,Stjepan se zvao,dijete mame alkoholičarke i tate alkosa i nasilnika.Vodala sam ga kući k sebi,vozila ga ponekad 15 km kući,što god je trebalo....
Tada sam se udala,rodila dijete i zaposlila se za stalno,kao profesorica povijesti.
Međutim,počela sam se osjećati drugačije.Pisali smo na onom topicu već kako su nas naša djeca promjenila,da sad ne ponavljam,dosta nas je napisalo da je počelo promatrati svijet drugačijim očima.
Prije su me dirale nepravde i tužne dječje sudbine,no sada me diraju dvostruko jače.
Sad me svako zapušteno i nepočešljano dijete dira i boli do besvjesti,često dođem kući i dobro se isplačem zbog nečeg što me taj dan dirnulo...bio to mali tužni dječak s modricama ili zapuštena djevojčica s kojom nitko neće sjediti.
Onda obrišem suze i gledam-kako da im pomognem.
I tada se osjećam malo bolje.
Promijenilo se ,baš puno toga u meni.
Otkad sam mama i otkad više nisam centar vlastitog svijeta,dajem se drugima onako kako prije naprosto nisam bila u stanju.
Zato potpuno razumijem ovo što ivana piše.
OT, ne bih nikome čeprkala niti ispravljala jezične greške, to politika foruma niti ne dozvoljava, ali bih voljela da se na forumu vodi više računa o jeziku. Ipak je to javni medij.
Ne čeprkaju se pravopisne greške, na ovom Forumu to svakako nije prihvatljivo.i od kad se to svima na forumu ceprkaju pravopisne greske?
Mislim da se ovdje ne "prozivaju" pogreške "članice foruma", nego prosvjetne radnice.
Jezičarke.
Ako ja pogriješim u pravopisu, nije tako strašno: tehnička naobrazba, na osobnu mi čast neznanje. (iako mi i završena osnovna škola ne dopušta temeljne pogreške)
Ali ako napišem kako je parket od tikovine mekši od bambusovog, imate potpuno pravo izgubiti povjerenje u mene kao arhitektice.
Ili da maria (nadam se da neće zamjeriti što je "prozivam"), napiše kako je površina kruga jednaka kvadratu promjera x pi (i tako ponovi nekoliko puta).
Koliko puta je otvoren topic s nepovjerenjem prema nastavničkom kadru, a zaboravljamo kako se mnogi od njih nalaze i među nama.
Kao što nas ima raznih struka.
Pa nekima među nama vjerujemo, nekima ne.
Pogotovo kada su djeca u pitanju.
Moj komentar se odnosio na ovu mukičinu rečenicu.
Čisti udarac ispod pasa.
U ostatak ne bih ulazila. Nisam jezičarka, pa mi je na osobnu čast pravopisno znanje i neznanje.
Ja sam ovaj topic otvorila sa pozitivnom mišlju, željela sam samo čuti neke savjete od ostalih razrednica. Na kraju ste me neke napale(jer ste me krivo razumjele, ili sam se ja nepotpuno izrazila), a ja sam si dozvolila da me to povrijedi.
No, svatko gleda kroz sebe i razumije kako hoće, pa tko hoće nek misli da sam ja bezčutna profesorica. OT ovdje ima dosta ljudi koji samo "hvataju" negativnosti i samo kao da ćekaju gdje će kome što prigovoriti, no to govori o njima samima.
Ja mislim da sam bila jasna.
Ja se ne osječam "prosvjetnom radnicom" i to mi nosi uvijek nekakve negativne konotacije.
Što se tiće pravopisnih pogrešaka, grešaka ili čak griješaka (o tome se još raspravlja) ovdje ljudi toliko griješe i sad da sam ja baš koja je upala u oči, jer sam jezičarka. :/ Meni više u oči upadaju kajkavski izrazi i načini sricanja rečenice nego č ili ć npr pa mi nije palo na pamet nekome nešto reći zbog toga. smiješno mi je to.
Mene su mnogi komentari ovdje baš povrijedili (sama sam si kriva za to). Pogotovo kad je L bio manji često sam pisala lijevom rukom bez interpukcije i trebam li se sad ispričati zbog toga? ili bolje ne pisati...
ivana, možeš se ti osjećati ili ne osjećati prosvjetnom radnicom, ali činjenica je da ćeš ti obrazovati našu djecu.
i, nakon ovoga tvojega posta, stvarno mi više nije važno znaš li razlikovati "č" i "ć" (vjeruj, ne postoji ni "najnovohrvatskiji" koji bi donio promjene u tom segmentu)... samo mi je važno da moje dijete ne dospije u ruke nekome kome smeta "kaj", "što", "šta" ili "ča"...
ivana, možeš se ti osjećati ili ne osjećati prosvjetnom radnicom, ali činjenica je da ćeš ti obrazovati našu djecu.
i, nakon ovoga tvojega posta, stvarno mi više nije važno znaš li razlikovati "č" i "ć" (vjeruj, ne postoji ni "najnovohrvatskiji" koji bi donio promjene u tom segmentu)... samo mi je važno da moje dijete ne dospije u ruke nekome kome smeta "kaj", "što", "šta" ili "ča"...
:?
ja nisam shvatila da ivanu to smeta, nego da to više uočava. što je za mene normalno - jer nije s kajkavskog govornog područja, dijalekta, ili kako god to hoćete nazvati.
i ja više uočavam npr. dalmoše ili slavonce - nego kajkavce. što nipošto ne znači da mi taj govor smeta. znači samo da mi drukčije "zvoni" u uhu... što je odlično, jer mi to potvrđuje da imam smisla za domaće i strane jezike.
pa bi bilo dobro (sad malo parafraziram izjave u izvjesnom topiku) - da se ne javljaju oni koji nemaju konstruktivne ideje ili pohvale na zadanu temu...
a tema je - LITERATURA.
Ja sam napisala da meni smeta "kaj" :shock:?ivana, možeš se ti osjećati ili ne osjećati prosvjetnom radnicom, ali činjenica je da ćeš ti obrazovati našu djecu.
i, nakon ovoga tvojega posta, stvarno mi više nije važno znaš li razlikovati "č" i "ć" (vjeruj, ne postoji ni "najnovohrvatskiji" koji bi donio promjene u tom segmentu)... samo mi je važno da moje dijete ne dospije u ruke nekome kome smeta "kaj", "što", "šta" ili "ča"...
Drago mi je da me bar sorciere razumjela, jer sam tako i mislila.
Apricot, bez brige ja se trudim biti najbolja nastavnica što mogu, i vjerujem da tako razmišlja velika večina nastavnika
Ispravak mog posta, nisam mislila na kajkavski , već na zagrebački govor (ako već trebaju primjeri-mislim si fakat super...)
ivana, jesi ti pročačkala po internetu za ove knjige koje sam ti ja napisala?
opet moram hvalit nlp, jer ti određene stvari mogu jako puno pomoći u komunikaciji s djecom.
npr. moja kolegica (opet ja o njoj
sorciere, hvala što obavljaš moderatorski posao i što topic vraćaš na zadanu temu.
zahvaljujem i što bolje od mene razumiješ kako ja čujem neke stvari i kako im repliciram.
ivana, ako si stalno loše shvaćena, možda da razmisliš o načinu izražavanja?
kako god, nadam se da sam ja dobro shvaćena: kakav nam je obrazovni sustav ako nam u prosvjeti rade nepismeni ljudi?
(ovo je hipotetički, naravno)
to je bila moja poanta, sve ostalo mi je potpuno nevažno.
pa molim da me se ne proziva za bilo što drugo.
tek s ovim ostajem u "borbi do kraja".
molim, molim
čovjek uči dok je živ, a meni ostalo manje nego drugima - pa nastojim brže učiti
Ivana, dobrodošla, žao mi je što si svojim predstavljanjem ovdje potakla takvu raspravu. Pretpostavljam da je rasprava na forumu ok, ali svejedno ne volim kad netko dobronamjerno zatraži savjet, a dobije pokude. Zato ponekad izbjegavam neke teme.
Drago mi je da se javljaš prvo, jer mi je za pohvalu učiteljica koja želi učiti i priznaje da ne zna sve najbolje. Drugo, razumijem kako ti dijete otvori oči i za drugu djecu. Isto se desilo meni - uvijek sam bila suosjećajna osoba, meka dušica i voljela djecu, ali ipak, promjena je otkad imam svoje. Ne u smislu da drugu djecu više volim, nego ih bolje razumijem, ili bolje razumijem svoje reakcije prema djeci. Tuđem djetetu mogla sam priljepiti etiketu bezobrazno-dosadno-razmaženo-pametnjaković, ali tek me moje navelo da zastanem, pokušam iznova, pozabavim se njime i kad je bezobrazno ili prepametno. Tek sam tako naučila zaviriti iza određenih ponašanja i druge djece, i naučila se da ono što toleriram svojemu iz ljubavi, mogu tolerirati i drugima, prihvatiti širi spektar ponašanja bez negativnih osjećaja.
U vezi s jezikom na forumu, spomenut ću da moja majka (jezičarka) uvijek govori da postoji standardni jezik i jezik u papučama, kao i jezik struke itd. Jezikom u papučama govorimo kod kuće, on se više ili manje razlikuje od jezika kojim govorimo u javnosti. Mi ovdje na forumu zapravo svi pišemo "u papučama" i dopustimo si puno opuštenije izražavanje nego npr. na radnom mjestu.
Zato ne reagiram kad vidim greške i iskreno, više me smetaju nesuvislo izražene misli od pravopisnih i gramatičkih pogrešaka.
Ali, Ivana draga, kao majka malog djeteta imaš sasvim druge roditeljske brige i vjerojatno nisi svjesna koliko su se roditelji ove dobne skupine do sada nauzrujavali i zabrinjavali zbog školskog života i uspjeha svoje djece. Jedan dio te brige je pitanje kompetentnosti učitelja, kao stručnjaka i pedaga. Većina nas ima neko negativno iskustvo s profesorom svog djeteta. Na tu temu smo pomalo nabrušeni i osjetljivi.
Žao mi je, ali ovdje na forumu vi profesori ste u sličnom položaju kao najviši dužnosnici: morate ne samo biti besprijekorni, nego i izgledati besprijekorni.
Ali sad se vraćam na temu, a to je literatura.
Preporučujem knjigu Malcolma Gladwella "Treptraj : moć mišljenja bez razmišljanja". Tu se ne radi o djeci ni o školi, ali mogu se naći zanimljive stvari o tome što može pomoći, a što odmoći, pamćenju i izražavanju naučenog.
I naravno, često spominjano "Odrastanje Kaina - kako zaštititi emocionalni život dječaka".
evo, ja ću se povući iz "lova na vještice" i svoje ogorčenje pokazivati na mjestima koja su tomu vjerojatno primjerenija. na mjestima koja su relevantna da nešto i poduzmu.
žao mi je ako se netko osjetio povrijeđenim, ali mi je još više žao kako su puno žešće reakcije zbog pokvarenih hladnjaka, neke crtice u Crnoj kronici, smokija koji dade teta u vrtiću, liječnika koji nas bahato tretira... od onoga najosnovnijeg - dječjeg obrazovanja.
A i ono je u Konvenciji o pravima djeteta.
Ivana, oprosti što sam ti začatala temu, možda će i ovaj topic pridonijeti nekim promjenama, kao što ti je i majčinstvo promijenilo perspektive.
Što je, uostalom, i razumljivo.
apricot, mislim da bi temu o školstvu i kadru u školama trebalo posebno otvoriti.
Apricot, ovaj put me čak i više od pokvarenog hladnjaka potresla tvoja nepravedna reakcija gdje ivanios ljepiš etiketu čovjeka koji omalovažava dijalekt s drugog govornog područja.
Ali mi je drago da si shvatila da se problem (po tebi) lošeg obrazovnog sustava, neće riješiti kamenovanjem ivaneos.
Ponovo OT, mislim da nije u redu loviti pravopisne pogreške samo ivanios, ali isto tako nije u redu okrenuti lov na vještice prema Apricot. Ja nisam shvatila njezine kritike kao napad na pojedinačnu osobu nego kao (rijetki) pokušaj da se upozori na mrcvarenje hrvatskog jezika na forumu. Po mom mišljenju bilo bi bolje da je Apricot to učinila na više načelnoj razini koja ne bi pogodila samo jednu forumašicu koja griješi, ali mislim da se je zaletjela u najboljoj namjeri. Jedno je "jezik u papučama" kojim se svi koristimo, a drugo su temeljne pravopisne pogreške. Što se tiče dijalekta i slenga, to su potpuno prihvatljivi segmenti jezika i oblici izražavanja i u književnosti, pa zašto ne bi bili i na forumu.
Oprostite mi na OT, javila sam se zato što te teme nigdje nema, pa, zajedno s mariom71 navijam da se otvori određeni prostor za to i nadam se da će Apricot sa svojom energijom nešto i postići na tom mjestu koje je relevantno da nešto poduzme.
Što se tiče same teme i ja moram priznati da drugačije doživljavam djecu od kad imam sina. Uvijek sam ih voljela, ali sad ih bolje razumijem, očekivanja od njih su mi drugačija, znam im bolje pristupiti i razgovarati s njima. Kad razmišljam o školi u koju moj sin sada prvi puta kreće, voljela bih da ima učitelje i profesore koji će njega i ostalu djecu nastojati razumjeti i prihvatiti kao osobe.
Apri,
Potpisujem.
maria, razmišljala sam o tome, ali kada vidim koliko je to nevažno... bojim se da nema smisla...
znate, uvijek će postojati netko tko će se naći povrijeđen, a da je samo pukom slučajnošću "prozvan": netko na ovom topicu, netko na temi o carskom rezu, dojenju, vegeti u prehrani...
mene, recimo, zaboli topic u kojemu netko pita kako da se udeblja...
no, dobro...
ipak, drago mi je da postoje i oni koji su u cijeloj ovoj šumi ipak vidjeli... drvo
Matilda i Soceiere, hvala na popisu, pogledat ću u pon što imamo u knjižnici, ovih dana nisam uspjela do knjižničarke (besplatni udžbenici....)
Ronin
Apricot, zapravo mi je žao što je došlo do nekakve prepirke među nama, očito se nismo razumjele. Ali tako je to kada se piše,a ne govori, uvijek se može desiti da te netko drugačije razumije (i mene su neki ovdje odmah razumjeli što sam htjela reći, a neki ne). I ja se slažem da ljudi koji rade sa djecom trebaju biti pismeni. Međutim, kako je Vivl napisala, ja ovdje baš ne obraćam previše pažnju na to kako pišem, koristim jezik u papučama (ja bih ga možda nazvala pospani, umorni jezik), ili zbog umora ili nedostatka vremena, važnija mi je poruka napisanog. Ni najmanje se zbog toga ne osjećam nepismenom niti lošim predstavnikom svoje profesije. Ja jesam jezičarka ali ne vidim zašto bih ja trebala kao takva više obraćati pažnju na Č ili Ć nego ostali. To se ionako uči u osnovnoj i srednjoj školi ( ja na faksu nisam imala niti jedan predmet na hr-osim didaktike i pedagogije) i mislim da smo po tome svi isti. Ti si očito imala neka jako loša iskustva sa nastavnicima i stvarno si ogorčena, ali to nema veze niti samnom niti sa prosvjetnim radnicima nego isključivo sa tom osobom. Mene smeta to etiketiranje ljudi- prosvjetni radnici su takvi i takvi. A i školstvo i cijeli sustav se dosta promjenio i ja mislim da je stanje u školstvu sve bolje i bolje.
Vivl, hvala na dobrodošlici!
Ivana, koji si faks završila?
U nastavku još nekoliko naslova.
Buzan, Tony, Koristite svoju glavu, Izvori, Zagreb, 1999.
Birkenbihl, Vera F., Uključite svoj mozak; iskoristite svoje mentalne sposobnosti!, Naklada Slap, Jastrebarsko,1998.
Čudina-Obradović, Mira, Kako postati bolji učenik, Temposhop, Đakovo, 1995.
Drandić, Boris, i dr. Nastavnički priručnik, Znamen, Zagreb, 1999. i Zagreb, 2001.
Dryden, G.; Vos, J.,Revolucija u učenju: kako promijeniti način na koji svijet uči, Educa, Zagreb, 2001.
Itković, Zora, Opća metodika nastave, Književni krug, Split, 1997.
Jensen, Eric, Super-nastava: nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje, Educa, Zagreb, 2003.
Kleedorfer, Jutta; Mayer, Margit; Tumpold, Ernst, Čitati s voljom i razumom, Hrvatsko čitateljsko društvo, Koprivnica 1998.
Miljković, Dubravka; Rijavec Majda, Vodič za preživljavanje u školi, IEP, Zagreb, 2003.
Stine, Jean Marie, Udvostručite snagu svog uma, Publikum, Zagreb, 2000.
Turner, Colin, Rođeni za uspjeh, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001.
Tony Buzan:
- Biti genijalac - 10 načina otkrivanja vlastite genijalnosti
-Moć kreativne inteligencije - 10 načina pronalaska vlastite kreativne genijalnosti
-Koristite svoju glavu
-Moć duhovne inteligencije
-Brzo čitanje
-Snagom uma - kako postići punu tjelesnu i umnu spremnost: djelotvorna načela razvijanja povezanosti uma i tijela
-Kako izrađivati mentalne mape
-Mentalne mape za klince
-Mentalne mape u poslu
-Savršeno pamćenje
(Ključne riječi: Tony Buzan, umne mape, mind maps, mnemotehnika, mentalne mape, kognitivne karte, mape uma, mozak, Roger Sperry, radijalno razmišljanje, mentalna pismenost, popularna psihologija )
Ako nema u školskoj knjižnici, sigurno ima u GISKO.
Zatim...
Evano Chantal : Imamo pravo ne shvatiti odmah: učenički mentalni modeli; percipiranje, dosjećanje, razumijevanje, Zagreb, Profil, 2003.
STEVANOVIĆ, Marko. Kvalitetna škola i stvaralaštvo
- Udžbenik u kvalitetnoj nastavi
-INTERAKTIVNA STVARALAČKA EDUKACIJA
-Didaktičke inovacije u teoriji i praksi (1990) monografija (knjiga)
-Dijete, odgojitelj i učitelj (2004) monografija (knjiga)
- Edukacija za stvaralaštvo (1997) monografija (knjiga)
-Kreativna primjena udžbenika u nastavi (1996) monografija
-Kreativnost nastavnika i učenika (1986) monografija (knjiga)
-Kreativna primjena udžbenika u nastavi (1996) monografija
-Kreativnost učitelja/nastavnika i učenika u nastavi matematike (2003) monografija (knjiga)
-Kvaliteta u odgoju i obrazovanju (1998) monografija (knjiga)
-Metoda recepcije u nastavi (1998) monografija (knjiga)
-Modeli interpretacije domaće lektire (1979) monografija (knjiga) Modeli kreativne nastave (2000) monografija (knjiga)
Modeli kreativne nastave (2003) monografija (knjiga)
Modeli stvaralaštva (1998) monografija (knjiga)
Moć ljubavi (2000) monografija (knjiga)
Nastavnik i suvremena obrazovna tehnologija (2000) monografija (knjiga)
Nastavnik - odgajatelj - umjetnik (2003) monografija (knjiga)
Nastavnik - odgajatelj - umjetnik (2006) monografija (knjiga)
Obiteljska pedagogija (2000) monografija (knjiga)
Odgoj u školi i obitelji (1996) monografija (knjiga)
Odgoj u obitelji i školi (1997) monografija (knjiga)
Odgoj u futurološkom holizmu (2001) analitika (članak)
Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva (2003)
Odiseja u školstvu (2000) monografija (knjiga)
Odnos pedagogijske teorije i pedagoške prakse (2002) monografija
Osposobljavanje učenika za permanentno obrazovanje (1989) monografija (knjiga)
Osposobljavanje učenika za permanentno obrazovanje (1989) monografija (knjiga)
Stvaralačka i projektna nastava (2002) monografija (knjiga)
Teorija i praksa u nastavi usmenog i pismenog izražavanja (1988) monografija (knjiga)
Pa...
GLASSER, WILLIAM.
1 Dobra šola (1991) monografija (knjiga)
2 Kvalitetna škola (1994) monografija (knjiga)
3 Kvalitetna škola (2005) monografija (knjiga)
4 Moj svijet kvalitete (2005) monografija (knjiga)
5 Nastavnik u kvalitetnoj školi (1999) monografija (knjiga)
6 Naći se i ostati zajedno (2001) monografija (knjiga)
7 Realitetna terapija u primjeni (2001) monografija (knjiga)
8 Svaki učenik može uspjeti (2001) monografija (knjiga)
9 Naći se i ostati zajedno (2007) monografija (knjiga)
10 Nesretni tinejdžeri (2002) monografija (knjiga)
11 Nove paradigme (1996) monografija (knjiga)
12 Pozor! Psihijatrija može biti opasna za vaše mentalno zdravlje (2006) monografija (knjiga)
13 Primjena realitetne terapije (1998) monografija (knjiga)
14 Rukovoditelj i teorija izbora (1997) monografija (knjiga)
15 Teorija kontrole (1997) monografija (knjiga)
16 Teorija izbora (2000) monografija (knjiga)
17 Teorija izbora (2004) monografija (knjiga)
Nagel, Greta.Tao podučavanja : posebno značenje Tao Te Đinga u odnosu na umijeće i zadovoljstvo podučavanja / Greta Nagel ; s engleskoga prevela Radha Rojc-Belčec, Zagreb : V.B.Z., 2006
Knjiga Mi poznajemo i živimo svoja prava (ur. D. Maleš i I. Stričević), koja je 2000. godine nastala kao rezultat projekta Promicanje prava djeteta, iniciranog i matreijalno podržanog od strane UNICEF-a.
MARZANO, Robert J. Nastavne strategije - kako primijeniti devet najuspješnijih nastavnih strategija.
Antun Mijatović...[et al.] OSNOVE suvremene pedagogije, Zagreb, 1999.
ŽIVOT I ŠKOLA (časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja):
Ana Pintarić i Anđelka Peko (moje profesorice
Kristina Šćukanec: Skupni interaktivni intervju - oblik kvalitativnog pristupa akcijskom istraživanju
Ladislav Bognar: Edukacija ua prevenciju nasilja, transformaciju konflikta i izgradnji mira
Emerik Munjiza (opet jedan od nojih profesora
Snježana Babić: Igre u nastavi stranog jezika - iskustvo iz nastave njemačkog jezika
Dubravka Smajić: Nastava u školskoj knjižnici
Romana Franjić: Uloga prevoditelja
Anđelka Peko. :D
Korak u svijet 1 (2006) monographic (book)
Kvaliteta u odgoju i obrazovanju (1998) monographic (book)
Moguci put k simetricnoj nastavnoj komunikaciji (1993) analytic
Mogucnost simetricne nastavne komunikacije (2003) analytic
Nastavnik - cimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju (1999)
Kako (p)ostati skolarac (1998) monographic (book)
Odnos pedagogijske teorije i pedagoske prakse (2002) monographic (book)
Osnazivanje mladih u poslijeratnoj izgradnji mira u istocnoj Slavoniji (2001) analytic
Osnove suvremene pedagogije (1999) monographic (book)
Projektna nastava (2004) analytic
Radionica citanja (2000) analytic
Razvijanje kritickog misljenja u nastavi hrvatskoga jezika (1999) analytic
Suvremena Crvenkapica (1996) monographic (book)
Udzbenik i virtualno okruzenje (2004) monographic (book)
Uspjesna skola (2001) monographic (book)
:shock: :shock:
Čemu čuđenje?
Ima još.
Ana Pintarić.
Dijete i jezik danas (2002) monografija (knjiga)
Kako razvijati kulturu čitanja (1999) monografija (knjiga)
Metodički pristup filmskoj kulturi (1991) monografija (knjiga)
Metodičke vježbe u nastavi hrvatskoga jezika (2002) analitika (članak)
Putevi umjetničke bajke (2000) analitika (članak)
Radionica čitanja (2000) analitika (članak)
Razvijanje kritičkog mišljenja u nastavi hrvatskoga jezika (1999) analitika (članak)
Samoća pretočena u riječ i boju (1995) analitika (članak)
Udžbenik i virtualno okruženje (2004) monografija (knjiga)
................
:shock: :?Čemu čuđenje?
Ima još.
ajoj...
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom