plasticno posudje i mikrovalna pecnica

[Mony]

Ovo sam dobila na mail. Jako zanimljivo, iako mozda vecina vas to vec zna.
Sorry na velikim slovima, ne da mi se mijenjat:

OPASNOST OD UPOTREBE PLASTI^NOG POSUDJA:
KRIVO RUKOVANJE PLASTI^NIM POSUDJEM DOVODI DO STVARANJA DIOXINA, OTROVA ZA TJELESNE STANICE, KOJI UZROKUJU RAK, A POSEBNO RAK DOJKE.
IZBJEGAVATI SLJEDE]E:
NE STAVLJATI PLASTI^NE POSUDE U MIKROVALNU!!!
NE SMIJE SE PODGRIJAVATI HRANA U MIKROVALNOJ U PLASTI^NOM POSUDJU, A POSEBNO HRANA KOJA SADRZI MASNOCE, JER KOMBINACIJA MASNOCA, VRUCINE I PLASTIKE OSLOBADJA DIOXIN U HRANU I NA KRAJU U TJELESNE STANICE!
NE STAVLJATI PLASTI^NE BOCE U ZAMRZIVA^! ZAMRZAVANJE PLASTI^NIH BOCA VODE OTPU[TA DIOXINE IZ PLASTIKE!
NE PODGRIJAVATI HRANU S PLASTI^NIM OMOTOM U MIKROVALNOJ! ZA VRIJEME KUHANJA, VISOKA TEMPERATURA ^INI DA SE OTROVNI SASTOJCI OTAPAJU IZ PLASTIKE I KAPLJU NA HRANU.
INSTANT OBROKE TREBA IZVADITI IZ NJIHOVA PAKETA I ZAGRIJAVATI U NECEMU DRUGOME, KERAMI^KOM IL STAKLENOM
DAKLE, PREPORUCA SE UPORABA STAKLA ILI KERAMICKE POSUDE ZA ZAGRIJAVANJE HRANE U MIKROVALNOJ.

[TeinaMama]

A što s onim posudama na kojima piše da su baš za mikrovalne, a plastične su?

[filipova mama]

I ja sam to dobila na e mail i poslala dalje, na što mi je naš informatički administrator poslao e mail sljedećeg sadržaja:
"Ne šaljite dalje gluposti."

[Davor]

Za dobiti dioksin treba ti klor, a jedina plastika na bazi klora u kućanstvu je u plastičnoj stolariji. Gornji tekst je hoax.

[brigita2]

"Bisfenol A - otrov iz plastike
Od ukupno 115 znanstvenih radova, u njih 94 dokazani su štetni učinci bisfenola A, i to u koncentracijama koje su niže od službeno »preporučene« dnevne doze za ljude (50 mikrograma na kilogram tjelesne težine). Većinu preostalih znanstvenih radova, u kojima nisu uočena štetna djelovanja bisfenola A, financijski je podupirala industrija plastike.
Ovog su mjeseca objavljene dvije znanstvene studije koje upozoravaju da bisfenol A, u vrlo niskim koncentracijama, izaziva niz teških poremećaja kod laboratorijskih životinja (EHP 2005, 113, 7713; PNAS 2005, 102, 7014). U nanogramskim i pikogramskim količinama (»nano« je milijunti, a »piko« milijarditi dio miligrama!) taj otrovni spoj može uzrokovati ubrzano spolno sazrijevanje ženkâ, hormonske poremećaje kod mužjaka, povećanje prostate i pad broja spermija, povećanu smrtnost fetusa, kromosomske poremećaje, narušavanje imuniteta te poremećaje u ponašanju poput hiperaktivnosti, agresivnosti i poremećaj spolne orijentacije... Bisfenol A je kemikalija koja se koristi u proizvodnji polikarbonatne plastike (tvrda prozirna plastika) i nalazi se u mnogim proizvodima poput plastičnih dječjih bočica ((kršitelj koda), Chicco, Nuk, ****), posuda za hranu (namjena za mikrovalne pećnice), te u konzervama i limenkama za piće (koristi se za unutrašnje oblaganje metalne ambalaže)... U kontaktu s hranom ili pićem polikarbonatna plastična ambalaža redovito ispušta bisfenol A, i to u količinama koje izazivaju navedene poremećaje kod eksperimentalnih životinja.
U poznatom znanstvenom časopisu »Environmental Health Perspectives« Frederick vom Saal i Claude Hughes objavili su vrlo opsežan komparativan pregled svih znanstvenih radova u kojima se ispituju biološki i toksikološki učinci bisfenola A. Od ukupno 115 znanstvenih radova u njih 94 dokazani su štetni učinci bisfenola A, i to u koncentracijama koje su niže od službeno »preporučene« dnevne doze za ljude (50 mikrograma na kilogram tjelesne težine). Većinu preostalih znanstvenih radova, u kojima nisu uočena štetna djelovanja bisfenola A, financijski je podupirala industrija plastike. Prikaz navedene studije, rezultati i dodatna literatura dostupni su javnosti na internet-stranicama sveučilišta u Missouriju.
Zakonske korekcije
Autori te pregledne studije smatraju da je količina prikupljenih znanstvenih informacija u posljednjih nekoliko godina dovoljna da se razmotri zabrana uporabe polikarbonatne plastike pri proizvodnji ambalaže za hranu i piće. Budući da se godišnje proizvodi više od 3 milijuna tona bisfenola A, uz 6 do 10%-tni godišnji porast, industrija plastike se, očekivano, protivi takvim prijedlozima. Steven Hentges, izvršni direktor Američkog vijeća za plastiku, tvrdi: »Ta studija ne mijenja naš zaključak da je bisfenol A u niskim koncentracijama bezopasan za ljudsko zdravlje. Ta studija predstavlja jedno mišljenje, a ne znanstveni zaključak.« Ipak, na temelju objavljene studije u Kaliforniji je nedavno pokrenuta zakonska procedura kojom bi se regulirala uporaba bisfenola A. Wilma Chan, autorica prijedloga novog zakona, smatra da je potrebno zabraniti uporabu bisfenola A za sve proizvode koje koriste djeca. Ukoliko se zakon usvoji, Kalifornija će biti prva država u kojoj se ograničava uporaba bisfenola A.
I druga studija objavljena ovog mjeseca izazvala je burne znanstvene, medijske i političke reakcije (iako ne i u Hrvatskoj). U znanstvenom časopisu »Proceedings of the National Academy of Sciences« Barry Timmms i suradnici pokazali su kako bisfenol A štetno djeluje na fetalni razvoj prostate i mokraćovoda. Mikroskopske promjene često su neuočljive pri rođenju, ali dovode do kasnijih problema s funkcijom prostate - povećanje prostate i razvoj tumora. U eksperimentima su primijenjene dnevne doze od samo 10 mikrograma po kilogramu tjelesne težine, dakle pet puta manje od one doze koja je službeno proglašena sigurnom. Roger Kirby, urolog u londonskoj bolnici »Saint George«, smatra da studija objašnjava sve učestaliju pojavu raka prostate: »Posebno zabrinjava povećana učestalost pojave raka prostate kod mladih ljudi. Očigledno postoji neki faktor iz okoliša.«
Toksikološke korekcije
Znanstvenici su također uočili da pri vrlo visokim koncentracijama ksenoestrogena, poput bisfenola A, ne dolazi do opisanih toksikoloških učinaka. Dakle, one fiziološke efekte koje bisfenol A ne uzrokuje pri visokim koncentracijama, može uzrokovati pri vrlo niskim koncentracijama! Takvo otkriće (za neke je to paradoks, iako je to odavno poznato u području endokrinologije) izazov je za standardnu toksikologiju koja procjenu otrovnosti neke kemikalije temelji na linearnom odnosu doze i učinka. Stoga su sve službeno utemeljene vrijednosti dozvoljenih ili preporučenih doza za različite kemikalije upitne i podložne znatnim korekcijama jer se temelje na preuskom rasponu ispitivanih koncentracija.
Nakon zabrane ftalata (aditivi za omekšavanje plastike) i polibromiranih difenil-etera (inhibitori zapaljenja plastike) može se očekivati i zabrana bisfenola A. Ipak, sve dok ne dođe do tih promjena u zakonskoj (toksikološkoj) regulaciji bisfenola A, ta će kemikalija upitne vrijednosti (i sigurnosti) biti dostupna ljudima u dječjim bočicama, plastičnim posudama za hranu, limenkama i konzervama..."
http://www.glas-koncila.hr/rubrike_p...l?news_ID=4108

[Mony]

A sto se dogadja s onom plastikom koja izgleda kao da je ogrebana ako se u njoj podgrijava hrana, i to bas na mjestu gdje jelo zavrsava -
moje neke plasticne posude upravo tako izgledaju i to se mjesto ne da vise oprat kako spada :/
Jel se tu otopila plastika, pa otisla u jelo il sta?
Doduse, ja ne podgrijavam rucak u plastici, vise zbog takvih estetskih razloga.

[AnneMary]

u mikrovalnoj bi se trebale koristit samo posude za to namjenjene, ili u staklu i keramici!
Tako su meni uvjek govorili!

[mišika]

Ma, da! Kupiš posuđe s oznakom da može u mikrovalnu, pa opet nakon nekog vremena izgleda izgrebana, rastopljena
Hvala na tekstu i upozorenju! Sad si mislim... pa ja sam razmišljala o tome da u pl. flašici zagrijavam čaj ili mlijeko :?