Skenirala iz danasnjeg Jutarnjeg:

Ovak to izgleda... skoro cijela strana:





Tekst:


UMJETNA OPLODNJA: Nevladina udruga najavljuje prosvjed zbog brošure HBK «Dijete, stvar ili dar»

RODA: DIJETE ZAČETO UMJETNOM OPLODNJOM JE DAR, A NE STVAR

U brošuri HBK kaže da je klasično začeto dijete dar, a dijete začeto potpomognutom oplodnjom - stvar. A 'stvar' možete prodati, baciti, spaliti, kažu u Rodi i za sutra najavljuju prosvjed u Maksimiru

ZAGREB - Aktivistice nevladine udruge Roda organizirat će sutra u 11 sati u Maksimiru mirni prosvjed pod nazivom "Svako je dijete dar". Fotografirat će djecu od kojih su neka začeta postupkom medicinski potpomognute oplodnje i postaviti pitanje, prvenstveno Hrvatskoj biskupskoj konferenciji: "Pogodite tko je stvar, a tko dar".

Naime, prosvjed je odgovor na brošuru HBK "Dijete, stvar ili dar?", koju su župnici nedavno podijelili u 140.000 domaćinstava tijekom blagoslova kuća.
- U toj se brošuri kaže da je klasično začeto dijete dar, a dijete začeto medicinski potpomognutom oplodnjom - stvar. A "stvar" možete prodati, baciti, spaliti, uništiti... U Hrvatskoj je rođeno između 12.000 i 15.000 takve djece i nema sumnje da su ta djeca roditeljima neprocjenjiv dar - istaknula je na konferenciji za medije Karmen Rivoseki-Simić iz udruge Roda upozorivši na nužnost hitnog donošenja Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji

Liberalan nacrt zakona

Naime, nakon osam godina pripreme novog zakona, krajem rujna 2004. Vlada je predstavila prijedlog koji je, uz donaciju spreme, dopuštao i donaciju jajnih stanica i mogućnost da žena bez partnera ide na umjetnu oplodnju, ali samo u slučaju da se već ranije liječila od neplodnosti.

Protivljenje HBK

Medjutim, iako je vladin prijedlog zakona naišao i na odobravanje oporbe, povučen je iz procedure i vraćen u Ministarstvo na doradu. Jedini koji su se žestoko usprotivili takvom zakonu bile su vjerske zajednice predvođene Katoličkom crkvom.

- Hrvatski biskupi ne samo da su se u potpunosti usprotivili umjetnoj oplodnji, već su zaključili kako tako začete osobe žive protuprirodno te da djeca imaju fizičkih i psihičkih problema! Sada se bojimo da će dorađeni prijedlog zakona biti restriktivan - ističe Karmen Rivoseki-Simić. Hoće li zakon doista biti restriktivniji i u kojoj je fazi dorada zakona, nismo mogli saznati, jer nam je državni tajnik dr. Velimir Božikov, koji mijenja ministra Hebranga tijekom bolovanja, objasnio da nam prije ponedjeljka ne može dati odgovore. Zastupnica SDP-a Ingrid Antičević-Marinović glavnog krivca za nedonošenje zakona vidi u Vladi.
- U Hrvatskoj su očito na djelu neki retrogradni procesi. Ne okrivljujem Katoličku crkvu koja ima pravo širiti svoju istinu i koja radi svoj posao, nego državu koja očito svoj posao ne obavlja – kaže I. Antičević-Marinović.

Kristina Thrčin

ISTAKNUTO:
oko 15.000 djece začeto medicinski potpomognutom oplodnjom

svaki 6. par u Hrvatskoj suočava se s problemom neplodnosti

u 40 posto slučajeva muška neplodnost uzrok je neplodnosti para

problemom neplodnosti kod nas bavi se samo 23 liječnika i 11 biologa
Tekst uz sliku:

Obitelj Makar drugog je sina dobila medicinski potpomognutom oplodnjom

Naš Vili, začet potpomognutom oplodnjom, najljepši nam je dar

Zagreb - Veseo i zdrav petomjesečni dječačić Vili Makar rođen je nakon što je njegova majka Anamaria zatrudnjela metodom medicinski potpomognute oplodnje u prosincu 2003. Iako su prvog sina Janka, starog šest godina, dobili prirodnim putem, na umjetnu oplodnju metodom inseminacije obitelj Makar odlučila se nakon što se ispostavilo da Vilijev otac Boris pati od asthenozoospermije, tj. smanjenog broja pokretljivih spremija.

- Silno smo željeli još jedno dijete i dugo ga pokušavali dobiti prirodnim putem. Nakon višemjesečnih pretraga ispostavilo se da nećemo uspjeti i odlučili smo otići u Centar za medicinski potpomognutu oplodnju u bolnici Sveti Duh, gdje sam iz drugog pokušaja inseminacije ostala u drugom stanju. Nažalost, ubrzo nakon toga doživjela sam spontani pobačaj - priča Vilijeva 36-godišnja majka Anamaria koja nakon tog nesretnog događaja nije odustala od novog djeteta, dapače, s više želje ponovo je pokušala zatrudnjeti. To joj je uspjelo tek iz petog pokušaja, a i danas pamti osjećaj sreće koji ju je preplavio kad je rodila Vilija.

- To je nešto neopisivo. Vili nam je najljepši dar. Ljudi su nam govorili da imamo jedno dijete i što će nam sad i drugo, međutim samo jedan pogled na sina odagnao je bilo kakve sumnje u ispravnost našeg postupka - kaze Anamaria i napominje da je prije druge trudnoće imala podvojene osjećaje prema drugim majkama i bebama. Bila je, kaže, pomalo ljubomorna na njih i tužna što više nikad, čega se tada bojala, neće osjetiti ljepotu trudnoće.

- U svemu tome moj mi je muž Boris pružao nesebičnu potporu bez koje ne bih izdržala sve te strepnje i strahovanja. On je bio optimistični dio ekipe i podnosio je moja "zanovijetanja" i "jadanje". Ovo nas je iskustvo jako zbližilo - završava s osmijehom Anamaria.

T. Novak