Datum objave 12.09.2007 17:25
Zadnja izmjena 12.09.2007 17:25
Pošalji na mail Ispiši Komentiraj
--------------------------------------------------------------------------------
Dvije bebe, dvije sreće i dva različita dolaska na svijet
Pišu: Marina Rajačić, Iva Balen
Foto: Tea Cimaš/CROPIX
--------------------------------------------------------------------------------
Luka Vrandečić svijet je ugledao 4. rujna 2007. Rođen je u Splitu, težak 4,5 kilograma i dug 53 centimetra. Majci Marijani Vrandečić on je drugo dijete. Porod je prošao dobro, dijete je zdravo i majka je sretna.
Petnaest dana ranije rođena je Idora Galjanić. Rođena je 20. kolovoza u Rijeci, teška 3 kilograma i 250 grama, duga 49 centimetara. Drugo je dijete Flore Galjanić. I ova je majka sretna jer je porod prošao bez ikakvih komplikacija, a beba je zdrava.
Naizgled dvije obične priče o majčinskoj sreći i početku novoga života. Čini se da je svakva takva priča ista ili barem slična. I doista je tako. Kada bismo mogli izmjeriti sreću dviju majki, ona bi, valjda, bila jednaka. Ali, ako govorimo o iskustvu rađanja, o desecima stvari kojima su majke okružene u rodilištu, o onome što im “njihovo” rodilište nudi, malo što u Hrvatskoj može biti različito kao rođenje u Splitu i rođenje u Rijeci.
Riječko je rodilište najsuvremenije u Hrvatskoj. U njemu ne rađaju samo žene iz Rijeke i okolice. Dolaze žene iz cijele zemlje, pa čak 20 posto rodilja ne dolazi iz Primorsko-goranske i Istarske županije. Splitsko je rodilište staro tridesetak godina, slabo je održavano i u njemu se rodi više djece nego u bilo kojem drugom u Hrvatskoj. Prošle je godine ondje rođeno 4330 beba, nekoliko stotina više nego u drugom po redu rodilištu u zagrebačkoj Petrovoj. U splitskom se rodilištu rodi otprilike dvostruko više djece nego u riječkom. Svaki dan u njemu u prosjeku na svijet dođe 14 beba.
Kada je Marijana Vrandečić došla do splitskog rodilišta, čekale su je najprije stepenice. Osjećajući bolove penjala se prema ambulanti za preglede, otvorenoj prostoriji izloženoj pogledima novih rodilja koje stalno stižu. - Izgleda da se ovdje ništa nije promijenilo u odnosu na prije nekoliko godina kad sam rodila prvi put - kaže Marijana Vrandečić.
Na ulazu u riječko rodilište Floru Galjanić nije dočekalo mnoštvo stepenica. Prijemni odjel je prostran. Trudnica dolazi na portu i potom liftom ide u rađaonicu, odnosno na daljnje preglede ovisno o njenom zdravstvenom stanju.
- Prvi mi je dojam uvijek značajan. Kada se na početku nađete u ovako lijepom prostoru s ljubaznim osobljem, čini vam se da će sve dobro proći - kaže Flora.
Marijana Vrandečić imala je sreće. Smještena je u jednu od “boljih” soba splitskog rodilišta. S njom u sobi su još tri žene.
Sve su sobe pune. U svakoj je četiri ili pet žena, u funkciji su i pomoćni kreveti. Sobe su okrenute prema jugu i Marijana nije jedina koja se žali na nesnosnu vrućinu. Sobe u splitskom rodilištu nisu klimatizirane. - Veći mi je problem to što sam, kao i ostale trudnice, dobila zimsku spavaćicu. Laganijih u ovom rodilištu, čini se, nema - žali se Marijana. U njenoj sobi nema WC-a. Samo su četiri na cijelom katu. Često izgledaju neuredno i prljavo, što ona ne pripisuje nemaru osoblja bolnice, nego lošim navikama nekih pacijentica.
Flora je smještena u prilično prostranu i klimatiziranu sobu zajedno s još dvije trudnice. Dvije sobe dijele WC i odvojeni tuš.
- Nemam nikakvih primjedbi, doista nikakvih - kaže zadovoljna Flora Galjanić.
Marijanin je porod bio potaknut i namučio je, kako nam kaže, ne samo nju nego i tri liječnika i babice. Florin je porod bio lakši. Za tek nešto više od sat vremena rodila je svoju kćerkicu. I jedna i druga majka hvale osoblje - liječnike i babice. Osim što je inventar u riječkoj rađaonici suvremeniji (rađaonica se sastoji od nekoliko boksova koji omogućavaju individualan pristup i zaštitu intime svakoj rodilji), razlike nema, osim u još jednoj sitnici. - Dok sam rađala, puštali su mi i glazbu, činili su sve da mi bude lakše - kaže Flora.
Ni Marijana ni Flora nisu željele da im supruzi prisustvuju porodu. Tu mogućnost pružaju oba rodilišta. U Splitu je koristi samo pet posto supružnika, a u Rijeci znatno više - 36 posto.
Nakon poroda Marijana Vrandečić nije boravila u istoj sobi sa svojim Lukom. Bebu su donosili samo na dojenje. Sve su majke, pa i Marijana, nezadovoljne tom činjenicom. Marijana je, pak, posebno nezadovoljna jer je njezina beba zbog žutice završila na neonatologiji. Odjel za neonatalogiju smješten je na četvrtom katu bolnice. U prostoru predviđenom za najosjetljiviju novorođenčad postavljene su, kažu uzrujane rodilje, mišolovke. Na takve primjedbe ravnatelj KB-a dr. Dujomir Marasović lakonski odgovara: “- Nema kuće u koju miš nije zalutao.
Djecu u riječkom rodilištu nakon poroda ne odvajaju od majki, nego ih nekoliko minuta nakon dolaska na svijet, još u rađaonici, mame doje i maze. Majka potom ide u sobu, a dijete k njoj stiže za koji sat, nakon pregleda.
- Idoru su mi vrlo brzo donijeli u sobu - kaže Flora.
Na odlasku iz rodilišta obje majke nisu krile svoju sreću. - Ne bih željela de se stekne pogrešan dojam. I ovdje ima svijetlih točaka. Osoblje je odlično, posebno sestre. Iako ih je premalo, stalno su uz nas. I hrana je dobra - kaže Marijana. S druge strane, Flora izražava blago nazadovoljstvo bolničkom hranom. Ali, sve drugo je, kaže, super. U internoj anketi koju je provelo riječko rodilište 90 posto žena izuzetno je zadovoljno tretmanom. Dok smo odlazili iz riječkog rodilišta, pročelnik Odsjeka rađaonica riječkog KBC-a Nebojša Sindik, ne bez ponosa, ističe da je ukupni perinatalni mortalitet u riječkom rodilištu 5,54 promila, “što ukazuje na zavidan rezultat koji se može prikazati i izvan Hrvatske”. Paradoksalno je da se u tom segmentu s riječkim hi-tech rodilištem može usporediti samo splitsko ružno pače.
SPLIT - Sobe dijeli pet žena, nema WC-a, tuševa ni klime
- Splitsko je rodilište staro 30 godina, slabo održavano i u njemu se rodi najviše djece u Hrvatskoj
- U Splitu je oprema zastarjela, u sobama nema WC-a ni klime, a majke su odvojene od svoje djece
Novo splitsko rodilište je u izgradnji. U njega će se uložiti 220 milijuna kuna, a očekuje se da će ispraviti sve nedostatke koje ima postojeće rodilište na Firulama
NOVO RODILIŠTE
Hoće li biti savršeno i premalo?
Novo bi splitsko rodilište, jedan od značajnih projekata u koje se upustila Vlada vrijedan 220 milijuna kuna, trebalo riješiti brojne probleme koje ima postojeće. Raspolagat će rodilištem, neonatologijom, operativnom ginekologijom i odjelom za umjetnu oplodnju. No imat će svega 160 kreveta. Prema riječima prof. dr. Ive Tadina, sadašnje splitsko rodilište raspolaže s isto toliko kreveta - 160. Smještajni je kapacitet, prema njegovu mišljenju, osnovni problem sadašnjeg rodilišta.
RIJEKA - Po dvije sobe imaju WC i tuš, prostor je klimatiziran
- Boksevi za porode u Rijeci su novi, rodiljama puštaju glazbu i u sobi su sa svojim bebama
- Riječko je rodilište najsuvremenije u Hrvatskoj, a žene iz cijele zemlje dolaze tamo roditi
RIJEČKA TRADICIJA
Modernizacija počela prije 22 godine
Priča o “alternativi” u riječkom rodilištu počela je još 1985., kada je rodilište uselilo u novu zgradu. Tada je počela provedba “rooming ina”, programa boravka djeteta s majkom u sobi te promicanja dojenja.
Jedanaest godina poslije riječko je rodilište prvo u Hrvatskoj zaslužilo UNICEF-ovu titulu Prijatelj djece. Od 2000. uvodi se individualni pristup, 2002. bezbolni porod u epiduralnoj analgeziji. Slijedio je, godinu poslije, porod u vodi, a 2005. je obavljen i prvi porod na stolčiću.
Riječko je rodilište dobro tehnički opremljeno, a noviteti su 4D ultrazvuk i telemetrijski kardiotokografi. U riječkom rodilištu samo 8,93 posto poroda završava carskim rezom.