Ja sam se već kroz trudnoću naslušala priča i savjeta kako vjerovatno neću ni ja dojiti jer nije ni moja mama a ni sestre i da mi to rodbinski tako nememo mlijeka :shock: . Ja se nisam htjela raspravljat nego sam se šutke planirala svoje , educirala se čitala i informirala sa čvrstom odlukom da nije tako kako govore.

No kad se rodio moj A nije baš bilo tako lako ni bajno kako se činilo.A se nagutao plodne tako da je stalno bljuckao,i sestre u rodilištu su mi savj.da ga nestavljam dan dva na dojku jer će ionako povratiti. Nije mi zo baš nešto leglo ali ja sam ipak pokušala da ga podojim ali A nikako da uhvati i počme vuči. Potištena zamolila sam sestru da mi pomogne pravilno postaviti a ona je sva nervozna počela mu držati predike da kako neznam i jesam li ikad išta pročitala kako treba podojiti svoje dijete Još me i mlatnula po ruci, netrebam ni govorit kako sam se osjećala. tad sam jedva čekale doći kući i nahraniti ga iz boce.
Ali nisam odustala, tražila sam u svakoj smjeni pomoć druge sestre a jedna mi je popipaka sike i relka da su meke i da nisu sve žene za dojenje
:? :?
Treće dan je došla jedna krasna sastra i fino mi postavila miša na siku i počeo je vuči. Pola sata se nije odvajao i tako svako malo kad bi zatražio ja bih mu dala. Sutradan je dobio 8dag.što su rekli da je odlično. I tako smo izašli iz rodilišta i nastavili i nije mi padalo napamet da to promjenim a od malih i mlohavih cika narasli su pravi baloni puni mlijeka. :D
Unatoč svemu tome moja majka me i dalje uvjeravala da malom dam bočicu da je gladan da se nemože on najest od mene da sam ja slaba i da su mi male sike i da gdje tu može bit mlijeka itd itd. to sam svakodnevno slušala ali miš je svaki dan naočigled bio sve bucmastiji i bucmastiji.
Na prvij kontroli dobio je 1650g.+ a rođen je sa 3300g.A sljedećih 5 mj. je dobivao po 1 kg Što komentirati?? Nisam imala gotovo nikakvih teškoća, mislim da su moje bradavice bile savršene za dojenje. 1 male ragade i 1 zastoj mlijeka koji se lako rješio i tako sve do 13 mj.s tim da sam s njegovih 11 počela raditi puno radno vrijeme.

I moram reći da mi je to od svega ostalo najdraže iskustvo iako je stalno tražio i cika mu je bila sve ne samo hrana . nebi taj period mjenjala nizašto