Cure, ja sam pročitala mnogo priča s poroda, ali birala sam samo one kojima je već naslov govorio da su lijepe. Nisam se zavaravala da ne postoje ružni i teški porodi, ali o njima sam se dovoljno naslušala cijeli svoj život od svojih kolegica, susjeda, rođakinja... Sad sam htjela čuti i drugu stranu priče.
Lijepe priče s poroda su me nadahnule, dale mi argumente za pregovaranje s bolničkim osobljem i vjeru da je lijep porod moguć i da on zapravo POSTOJI. Ono što nikada nisam čula iz ustiju žena uz koje sam odrastala, a što bi svaka žena trebala znati, pronašla sam u tim pričama. Kad sam osjetila da sam spremna, prestala sam ih čitati; ostatak vremena sam šetala, razmišljala o pročitanom, opuštala se i skupljala pozitivnu energiju. Ja, koja sam se na početku trudnoće toliko bojala svega, nisam se za cijelo vrijeme trajanja svog porođaja sjetila da strah uopće postoji. I još jednom hvala TinniZ, Kailash, Betty Boo i svima ostalima čije priče su mi pomogle.